Kubanska raketna kriza ukratko
Kubanska raketna kriza bila je hladnoratovsko sučeljavanje Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza. Dovela je dvije sile na rub nuklearnog sukoba. Njena kritična faza trajala je 13 dana, od 16. 10. 1962. do 28. 10. 1962.
Uzrok je bio jednostavan. Sovjeti su na Kubi postavili nuklearne rakete. Sjedinjene Američke Države zahtijevale su njihovo uklanjanje.
U središtu događaja bila su tri lidera: američki predsjednik John F. Kennedy, sovjetski lider Nikita Hruščov i kubanski lider Fidel Castro. Kao što ćete vidjeti u nastavku, kriza je nekoliko puta bila blizu katastrofe.
Kubanska raketna kriza i Zaljev svinja
Priča počinje 1961. godine. U aprilu 1961. kubanski emigranti koje je obučavala CIA iskrcali su se u Zaljevu svinja. Iskrcavanje nije dovelo do svrgavanja Castrove vlade.
Nakon tog neuspjeha, Havana je strahovala od drugog pokušaja. U julu 1962. Hruščov i Castro tajno su se dogovorili da na Kubi razmjeste sovjetske nuklearne rakete. Cilj je bio odvratiti SAD od nove invazije.
Sjedinjene Američke Države imale su vlastite rakete blizu sovjetske granice. U martu 1962. u Turskoj postala je operativna jedinica s 15 raketa Jupiter, povezana sa zračnom bazom Çiğli.
Hronologija Kubanske raketne krize
Ovdje možete pratiti redoslijed događaja:
- april 1961.: Iskrcavanje u Zaljevu svinja završava neuspjehom.
- mart 1962.: Jedinica s 15 raketa Jupiter u Turskoj postaje operativna.
- juli 1962.: Hruščov i Castro tajno se dogovaraju o postavljanju sovjetskih nuklearnih raketa na Kubi.
- 14. 10. 1962.: Fotografije snimljene avionom U-2 otkrivaju sovjetske raketne položaje na Kubi.
- 16. 10. 1962.: Kennedy dobija informacije o položajima. Počinje kritična faza od 13 dana.
- 22. 10. 1962.: Kennedy na televiziji objavljuje postojanje raketnih položaja i uvođenje pomorskog karantina.
- 24. 10. 1962.: Strateška zračna komanda prelazi na DEFCON 2.
- 26. 10. 1962.: Hruščov nudi uklanjanje raketa u zamjenu za obećanje da SAD neće izvršiti invaziju na Kubu.
- 27. 10. 1962.: Oboren je U-2 majora Rudolfa Andersona mlađeg, događa se incident na podmornici B-59, a Robert Kennedy tajno se sastaje s ambasadorom Dobrinjinom.
- 28. 10. 1962.: Hruščov objavljuje da će rakete biti uklonjene.
- 20. 11. 1962.: Sjedinjene Američke Države ukidaju karantin.
- april 1963.: Rakete Jupiter povučene su iz Turske.
- 5. 8. 1963.: Potpisan je Ugovor o djelimičnoj zabrani nuklearnih proba.
- 30. 8. 1963.: Objavljeno je uspostavljanje direktne veze Washington–Moskva.
Kubanska raketna kriza 1962: kako je proteklo 13 dana
Izviđačke fotografije snimljene avionom U-2 14. 10. 1962. pokazale su sovjetske položaje nuklearnih raketa srednjeg dometa na Kubi. Kennedy je obaviješten dva dana kasnije, 16. 10. 1962. Historičari taj datum obično uzimaju kao prvi dan krize.
Kennedy je okupio grupu savjetnika poznatu kao ExComm. Razmatrali su nekoliko mogućnosti, među njima zračni napad i invaziju na Kubu. Odlučili su se za pomorsku blokadu.
Kennedy se 22. 10. 1962. obratio javnosti putem televizije. Otkrio je postojanje raketnih položaja. Objavio je i uvođenje pomorskog karantina kako bi se zaustavile isporuke ofanzivnog oružja Kubi.
Riječ je pažljivo odabrana. „Blokada“ upućuje na ratni čin. Upotrebom riječi „karantin“ administracija je pokušala drugačije predstaviti pravnu prirodu tog koraka.
Strateška zračna komanda prešla je 24. 10. 1962. na DEFCON 2. To je jedan stepen ispod DEFCON-a 1, najvišeg nivoa pripravnosti. Bombarderi B-52 s nuklearnim naoružanjem održavani su u zraku tokom cijele krize.
Kennedy i Kubanska raketna kriza: predsjednikove odluke
Kennedy je bio pod pritiskom s više strana. Njegovi savjetnici razmatrali su zračni napad i invaziju. On je prvo izabrao karantin, čime je ostavio prostor za pregovore.
Najteži ispit uslijedio je 27. 10. 1962. Iznad Kube oboren je U-2 kojim je upravljao major Rudolf Anderson mlađi. Pilot je poginuo. Pojavili su se zahtjevi za hitan napad na sovjetske položaje protivavionskih raketa. Kennedy je odolio tom pritisku.
Ta pojedinačna odluka imala je veliku važnost. Dokumentacija pokazuje predsjednika koji se suzdržavao upravo kada je pritisak bio najveći.
Hruščov je u dva dana povukao dva poteza. U poruci od 26. 10. 1962. predložio je uklanjanje sovjetskih raketnih položaja u zamjenu za američku garanciju da neće izvršiti invaziju na Kubu. Druga poruka, od 27. 10. 1962., donijela je novi zahtjev: ukloniti i američke rakete Jupiter iz Turske.
Podmornica u Kubanskoj raketnoj krizi: incident na B-59
More je nosilo zasebnu opasnost. Četiri sovjetske podmornice klase Foxtrot napustile su Koljski zaljev 1. 10. 1962. Svaka je nosila po jedan nuklearni torpedo.
Jedna od njih bila je B-59. Na njoj se 27. 10. 1962. dogodio incident. Izvori se ne slažu o tome šta se desilo.
Neki podmorničari navode da je komandant B-59, Valentin Savicki, naredio upotrebu nuklearnog torpeda. Svjedočenje Vasilija Arhipova iz 1997. godine razlikuje se od tih navoda. On tu mogućnost razmatra kao hipotetičku i ne objašnjava vlastitu intervenciju.
Zato popularna priča o jednom oficiru koji je sam spriječio lansiranje nije u potpunosti razjašnjena. Okolnosti su, međutim, utvrđene: nuklearno oružje nalazilo se na podmornici usred napetog sučeljavanja, bez mogućnosti brzog dobijanja naredbe radiovezom.
Detalji koje nećete pronaći u vodičima
Snage za invaziju. Sjedinjene Američke Države poslale su na Floridu više od 100.000 vojnika radi moguće invazije na Kubu. To je ogroman broj za plan koji nikada nije proveden.
Zalutali U-2. Avion U-2 kapetana Charlesa Maultsbyja zalutao je 27. 10. 1962. tokom misije uzorkovanja zraka blizu Sjevernog pola. Ušao je u sovjetski zračni prostor. Sovjetski lovci poletjeli su kao odgovor. Istog dana drugi U-2 oboren je iznad Kube.
Tajni razgovori o Turskoj. U noći 27. 10. 1962. Robert Kennedy sastao se sa sovjetskim ambasadorom Anatolijem Dobrinjinom. Razgovarali su o uklanjanju raketa s Kube i američkom obećanju da neće izvršiti invaziju na ostrvo. Tajno su razgovarali i o uklanjanju raketa Jupiter iz Turske.
Poricanje. Američki ministar odbrane Robert McNamara razgovarao je 14. 12. 1962. s turskim ministrom nacionalne odbrane İlhamijem Sancarom. Rekao je da su SAD i Turska odbili sa Sovjetima razgovarati o poređenju raketa na Kubi i u Turskoj. Ta izjava prikrivala je tajni dogovor.
Direktna veza. Veza za hitnu komunikaciju između Washingtona i Moskve, čije je uspostavljanje objavljeno 30. 8. 1963., u početku je koristila teleprintere koji su slali pisane poruke. Zamislite je kao vrlo rani oblik dopisivanja između dvije prijestolnice, uspostavljen nakon krize.
Gdje se odvijala Kubanska raketna kriza: Kuba, Washington i Turska
Kriza je obuhvatila tri mjesta. Na Kubi su se nalazili sovjetski raketni položaji. U Washingtonu su Kennedy i ExComm donosili odluke. Turska je bila važna zbog 15 raketa Jupiter povezanih sa zračnom bazom Çiğli.
More je bilo četvrta pozornica. Karantin i sovjetske podmornice učinili su ga dijelom krize.
Ako putujete Turskom, ovdje možete prepoznati nenametljivu, ali stvarnu pouku. Mala jedinica na turskom tlu postala je dio pogodbe između supersila.
Kako je kriza završena
Hruščov je 28. 10. 1962. javno objavio da će sovjetske rakete na Kubi biti demontirane i vraćene kući. Dogovor je imao javni i tajni dio.
Javni dio: rakete su napustile Kubu, a Sjedinjene Američke Države obećale su da neće izvršiti invaziju na ostrvo. Tajni dio: rakete Jupiter u Turskoj bit će uklonjene.
Karantin nije odmah završen. Sjedinjene Američke Države ukinule su ga 20. 11. 1962., nakon što su Sovjeti pristali povući svoje bombardere Il-28 s Kube. Rakete Jupiter povučene su iz Turske u aprilu 1963.
Šta se promijenilo nakon krize
Kriza je obje strane potaknula na sigurnije načine postupanja. Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sovjetski Savez potpisali su 5. 8. 1963. Ugovor o djelimičnoj zabrani nuklearnih proba. Njime su zabranjene nuklearne probe u atmosferi, svemiru i pod vodom.
Uspostavljanje direktne veze za hitnu komunikaciju između Washingtona i Moskve objavljeno je 30. 8. 1963. Lideri se više nisu morali oslanjati samo na spore diplomatske kanale.
Pripravnost DEFCON 2, oboreni U-2 i incident na B-59 pokazali su isto. Diplomatija može doživjeti neuspjeh i zbog nesretnog slučaja, a ne samo zbog svjesne odluke. Zato je tih 13 dana i dalje važno.
Dokumentarni i igrani film o Kubanskoj raketnoj krizi
Ako želite pogledati ovu priču na ekranu, dokumentarni film PBS-a Cuban Missile Crisis: Three Men Go to War iz 2012. godine prati uloge Kennedyja, Hruščova i Castra. Snimljen je povodom 50. godišnjice krize.
Često postavljana pitanja
Kada je bila Kubanska raketna kriza?
Kritična faza trajala je od 16. 10. 1962. do 28. 10. 1962. Počela je kada je Kennedy obaviješten o raketnim položajima. Završila je kada je Hruščov objavio da će rakete biti uklonjene.
Ko je predvodio tri uključene države?
John F. Kennedy predvodio je Sjedinjene Američke Države. Nikita Hruščov predvodio je Sovjetski Savez. Fidel Castro predvodio je Kubu.
Kako je Zaljev svinja povezan s krizom?
Neuspjelo iskrcavanje u aprilu 1961. ostavilo je Kubu u strahu od novog napada. U julu 1962. Hruščov i Castro dogovorili su postavljanje sovjetskih nuklearnih raketa na Kubi kako bi odvratili invaziju.
Kakvu je ulogu imala Turska?
Jedinica s 15 raketa Jupiter, povezana sa zračnom bazom Çiğli, postala je operativna u martu 1962. Hruščov je 27. 10. 1962. zahtijevao njihovo uklanjanje. Bile su obuhvaćene tajnim dogovorom i povučene su u aprilu 1963.
Je li priča o B-59 dokazana?
Nije u potpunosti. Neki podmorničari navode da je komandant Savicki naredio upotrebu nuklearnog torpeda. Arhipov u svom svjedočenju iz 1997. godine tu mogućnost razmatra kao hipotetičku i ne objašnjava vlastitu intervenciju.
Izvori
- Nacionalni arhiv SAD-a, Kubanska raketna kriza archives.gov
- Wikipedija na turskom jeziku, Kubanska raketna kriza tr.wikipedia.org
- Wikipedija, Kubanska raketna kriza en.wikipedia.org
- Ured historičara Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, Kubanska raketna kriza, oktobar 1962 history.state.gov
- Arhiv nacionalne sigurnosti, Rakete Jupiter i završnica Kubanske raketne krize nsarchive.gwu.edu
- Nacionalni arhiv SAD-a, Prije četrdeset godina: Kubanska raketna kriza archives.gov
- Centar Miller, JFK i Kubanska raketna kriza millercenter.org
- Arhiv nacionalne sigurnosti, Curtis LeMay, Dodatne odluke nsarchive.gwu.edu
- Kongresna biblioteka, Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države loc.gov
- Predsjednička biblioteka i muzej Johna F. Kennedyja, 27. 10. 1962 microsites.jfklibrary.org
- Nacionalni muzej Ratnog zrakoplovstva SAD-a, Kubanska raketna kriza nationalmuseum.af.mil
- Arhiv nacionalne sigurnosti, Nestao iznad Sovjetskog Saveza nsarchive2.gwu.edu
- Arhiv nacionalne sigurnosti, Podvodna Kubanska raketna kriza nakon 60 godina nsarchive.gwu.edu
- Arhiv nacionalne sigurnosti, Memorandum o razgovoru, 14. 12. 1962 nsarchive.gwu.edu
- DocsTeach, Fotografija teleprintera za direktnu vezu docsteach.org
- Nacionalni arhiv SAD-a, Ugovor o zabrani nuklearnih proba (1963) archives.gov
- WABE, Tri čovjeka idu u rat wabe.org
Image: Cuban missiles.jpg — see above, Public domain
