Ebu Hamid Muhammed el-Gazali (turski: Gazzâlî) bio je ešarijski teolog, šafijski pravnik i sufija. Poznat po počasnom naslovu Hudžetul-islam, bavio se vjerskim pravom, teologijom, etikom i duhovnim životom. Među njegova najvažnija djela spadaju Ihya’ ‘ulum al-din, Alhemija sreće i Izbavljenje iz zablude. U djelu Tahafut al-falasifa osporavao je filozofske argumente o svijetu, Božijem znanju, proživljenju i uzročnosti.
Ako Gazalija upoznajete kroz njegovu raspravu s filozofima, važni su vam i njegov nastavnički rad i duhovna autobiografija. Predavao je u medresi Nizamiji u Bagdadu, napustio to mjesto 1095, a kasnije ponovo počeo predavati u Nišapuru. Njegovi spisi povezuju potragu za znanjem s pitanjima vjerovanja i životnog usmjerenja pojedinca.
Odakle je bio Gazali?
Gazali je potjecao iz Tusa, historijskog grada blizu Mešheda, u današnjoj iranskoj pokrajini Razavi Horasan. Godina njegovog rođenja i dalje je sporna. Tradicionalni izvori smještaju je u 1058–1059. Frank Griffel predlaže 1055–1056, oslanjajući se na navode o Gazalijevoj dobi u njegovim pismima i autobiografiji.
I oblik njegovog imena otvara jedno historijsko pitanje. Čitanja Ghazzali i Ghazali odražavaju različita objašnjenja njegovog porijekla. Jedno ga povezuje sa zanimanjem njegovog oca, a drugo s naseljem po imenu Gazala. Enciklopedijska odrednica TDV-a nijedno objašnjenje ne smatra konačno dokazanim.
Gazalijevo obrazovanje i univerzitetska nastava
Gazali je učio kod ešarijskog teologa Imamul-Haremejna el-Džuvejnija u medresi Nizamiji u Nišapuru. Njegovo obrazovanje tako se može povezati s određenim učiteljem i ustanovom. Ako pretražujete izraz „Gazali univerzitet“, medrese Nizamije u Nišapuru i Bagdadu ključne su za njegov nastavnički put.
Vezir Nizamulmulk imenovao ga je 1091. za predavača u bagdadskoj Nizamiji. Gazali je 1095. napustio to mjesto i otputovao u Damask, posvećujući više pažnje sufijskom životu. Godine 1106. ponovo je počeo predavati u Nizamiji u Nišapuru. Nakon odlaska iz Bagdada, dakle, vratio se institucionalnoj nastavi.
Hronologija
- 1058–1059. ili 1055–1056: Rođen u Tusu; tradicionalni izvori navode prvi raspon, dok Frank Griffel predlaže drugi.
- 1091: Nizamulmulk ga imenuje za predavača u bagdadskoj Nizamiji.
- 1094: Piše Maqasid al-falasifa, objašnjavajući stavove filozofa.
- 1095: Piše Tahafut al-falasifa i napušta nastavničko mjesto u Bagdadu.
- 1106: Ponovo počinje predavati u Nizamiji u Nišapuru.
- 12. 1111: Umire u Tusu.
- 1115–1116: Datacija rukopisa Izbavljenja iz zablude koji se vodi pod oznakom Istanbul Şehid Ali Paşa 1712.
Gazalijeve knjige: najvažnija djela
Ihya’ ‘ulum al-din sastoji se od četrdeset knjiga koje obrađuju vjerovanje, sufizam, etiku i islamsko pravo. Taj raspon odražava različite oblasti kojima se Gazali bavio. Vjersko vjerovanje razmatra se zajedno s ponašanjem, duhovnom praksom i pravom. Ako želite razumjeti širinu njegovog opusa, ove teme nude korisno polazište.
Kimya-yi Sa‘adat, djelo poznato kao Alhemija sreće, sažetije predstavlja sadržaj Ihjaa na perzijskom jeziku. Veza između tih djela važna je kada birate šta ćete čitati. Sadržaj im se preklapa, dok se razlikuju po jeziku i dužini.
Još dva djela neposredno pripadaju njegovom bavljenju filozofijom. Gazali je 1094. napisao Maqasid al-falasifa kako bi objasnio filozofska stanovišta. Zatim je 1095. napisao kritičko djelo Tahafut al-falasifa. Taj redoslijed je značajan: prikaz stavova filozofa prethodio je njegovom opsežnom osporavanju njihovih argumenata.
Gazalijevo Izbavljenje iz zablude
Al-Munqidh min al-dalal, poznato kao Izbavljenje iz zablude, Gazalijeva je intelektualna autobiografija. Opisuje njegove sumnje, potragu za znanjem i približavanje sufizmu. Tema djela je razvoj njegove misli, uključujući pitanja koja su oblikovala njegovo duhovno usmjerenje.
Ovo djelo možete čitati uz datume njegovog nastavničkog rada. Odlazak iz Bagdada 1095. i veća posvećenost sufijskom životu pripadaju istoj biografiji kao i njegova filozofska kritika. Izbavljenje iz zablude tom životu daje intelektualnu dimenziju kroz prikaz nesigurnosti i traganja za znanjem.
Gazalijeve knjige na engleskom i PDF Izbavljenja iz zablude
Bibliotečki katalog Univerziteta Canterbury bilježi engleski prijevod Izbavljenja iz zablude koji je Richard Joseph McCarthy priredio s napomenama. Navedeno izdanje objavio je Fons Vitae 1999. Ime prevodioca, izdavač i godina konkretni su podaci koji vam mogu pomoći da prepoznate to izdanje.
Za PDF, Open Library nudi poveznicu za preuzimanje izdanja izdavača J. Murray iz 1909, naslovljenog The Confessions of al Ghazzali. Ako tražite samo engleski naslov Deliverance from Error, imajte na umu i ovaj drugačiji engleski naslov. Poveznica na zapis u Open Library nalazi se u odjeljku Izvori na kraju teksta.
Gazalijeva Alhemija sreće
Naslov ove knjige je Alhemija sreće, odnosno Kimya-yi Sa‘adat. Napisana na perzijskom jeziku, ona sažetije predstavlja sadržaj djela Ihya’ ‘ulum al-din.
Povezanost s Ihjaom smješta je u okvir Gazalijevog razmatranja vjerovanja, etike, vjerskog prava i sufijskog života. Ta veza pomaže i da je razlikujete od Izbavljenja iz zablude. Potonje opisuje njegov intelektualni put, dok Alhemija sreće sažima sadržaj jednog obimnijeg vjerskog djela.
Gazalijeva filozofija i rasprava s filozofima
Tahafut al-falasifa razmatra dvadeset pitanja. Šesnaest se odnosi na teologiju i metafiziku, a četiri na filozofiju prirode. Taj odnos pokazuje koliko je djelo posvećeno tvrdnjama o Bogu i stvarnosti. Njegova kritika obuhvata i pitanja o događajima u fizičkom svijetu.
Kritikujući el-Farabija i Ibn Sinaa, Gazali je tri stanovišta ocijenio kao nevjerovanje. Ona su se odnosila na vječnost svijeta, Božije znanje o pojedinačnostima i tjelesno proživljenje. Ova konkretna neslaganja ključna su za razumijevanje strogosti njegovog suda.
I taj je sud naišao na kritiku. Mahmut Kaya naglašava da je Ibn Sina prihvatao zavisnost svijeta od Boga. Na toj osnovi Kaya osporava Gazalijevo proglašavanje Ibn Sinaa nevjernikom na isti način kao i pripadnika dehrijskog učenja, dahriyya. Neslaganje se odnosi na to koliko Gazalijev sud tačno predstavlja stanovište kojem se suprotstavljao.
Šta je Gazali govorio o uzročnosti?
U sedamnaestom pitanju djela Tahafut al-falasifa Gazali razmatra gorenje pamuka nakon dodira s vatrom. Tvrdi da opažanje dvaju događaja zajedno ne dokazuje nužnu uzročnu vezu. Primjer usmjerava pažnju na razliku između opažanja slijeda i dokazivanja da se on mora dogoditi.
Veza sa svakodnevnim životom je neposredna: kada vidite da se nešto ponavlja, to ponavljanje može oblikovati vaša očekivanja o onome što slijedi. Gazalijev primjer pamuka i vatre postavlja pitanje predstavlja li takvo očekivanje dokaz nužnosti. Njegov argument usmjeren je na ono što se opažanjem može ustanoviti o vezi između događaja.
Naučnici se ne slažu o implikacijama ovog stava. Prema jednom raširenom tumačenju, Bog je u Gazalijevom objašnjenju jedini djelatni uzrok. Frank Griffel smatra da je Gazali dopuštao i mogućnost sekundarnih uzroka zavisnih od Boga. Ova tumačenja razlikuju se u tome kako se stvoreni uzroci uklapaju u njegovo razumijevanje Božijeg djelovanja.
Ibn Rušdov odgovor i rasprava o nauci
Ibn Rušd je na Gazalijevu kritiku odgovorio djelom Tahafut al-Tahafut. Peter Adamson njihovo neslaganje dijelom tumači kroz njihove modele znanja. Ibn Rušdu je uzor nauka zasnovana na demonstrativnom dokazivanju, dok Gazali prihvata model koji uključuje i objavu. Prema Adamsonovom tumačenju, obojica prihvataju da je aristotelovska nauka moguća.
Sporna je i tvrdnja da je Gazali izazvao pad nauke u islamskom svijetu. Sarwar i Bukhari smatraju da se promjene u različitim disciplinama i regijama ne mogu objasniti jednom kritikom filozofije. Njihov prigovor osporava pokušaj da se jednim filozofskim djelom objasne tako raznovrsni procesi.
Gazalijevi citati: sumnja i mišljenje
Odrednica TDV-a povezuje sumnju i mišljenje izjavom iz djela Mizan al-‘amal. U prijevodu ona glasi: „Ko ne sumnja, ne može misliti.“ Ova formulacija smješta sumnju u intelektualni proces. Ista tema prisutna je i u autobiografskom prikazu u Izbavljenju iz zablude.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
U srednjovjekovnim zapadnim skolastičkim spisima Gazali je bio poznat kao Abuhamet i Algazel. Njegovo djelo Maqasid al-falasifa kružilo je i u hebrejskom prijevodu. Sačuvano je više od sedamdeset pet rukopisnih primjeraka tih hebrejskih prijevoda. Taj broj daje konkretnu sliku rukopisnog prenošenja djela.
Prema predaji koju prenosi Esad el-Mejheni, razbojnici su Gazaliju uzeli bilješke s nastave dok se vraćao iz Džurdžana. Nakon što ih je povratio, navodno je proveo tri godine učeći ih napamet. Riječ je o prenesenom izvještaju o njegovom učenju, pa je pri prepričavanju važno navesti kome se pripisuje.
Njegov mlađi brat Ahmed el-Gazali predavao je umjesto njega u bagdadskoj Nizamiji nakon njegovog odlaska. Ako vas zanima Istanbul, još jedna pojedinost odnosi se na Izbavljenje iz zablude: rukopis Şehid Ali Paşa 1712 nosi godinu 509. po Hidžri, što odgovara 1115–1116.
Često postavljana pitanja
Koje je oblasti Gazali izučavao i predavao?
Gazali je bio ešarijski teolog, šafijski pravnik i sufija. Učio je kod el-Džuvejnija u Nišapuru i predavao u ustanovama Nizamije u Bagdadu i Nišapuru.
Koja knjiga objašnjava njegov duhovni put?
Izbavljenje iz zablude opisuje njegove sumnje, potragu za znanjem i okretanje sufizmu. Među engleskim izdanjima nalazi se prijevod Richarda Josepha McCarthyja s napomenama, zabilježen u katalogu Univerziteta Canterbury.
Ko je odgovorio na njegovu kritiku filozofa?
Ibn Rušd je na Tahafut al-falasifa odgovorio djelom Tahafut al-Tahafut. Peter Adamson njihovo neslaganje dijelom tumači kroz različite modele znanja.
Izvori
- TDV Islamska enciklopedija — Gazzâlî islamansiklopedisi.org.tr
- Stanfordska enciklopedija filozofije — al-Ghazali plato.stanford.edu
- Wikipedija — Tus, Iran en.wikipedia.org
- Wikipedija — Gazzâlî tr.wikipedia.org
- Internetska enciklopedija filozofije — Al-Ghazālī iep.utm.edu
- Wikipedija — Al-Ghazali en.wikipedia.org
- Biblioteka Univerziteta Canterbury — Izbavljenje iz zablude libcat.canterbury.ac.nz
- Otvorena biblioteka — Ispovijesti el-Gazalija openlibrary.org
- TDV Islamska enciklopedija — Tehâfütü’l-felâsife islamansiklopedisi.org.tr
- Peter Adamson — Al-Ghazālī, uzročnost i znanje muslimphilosophy.com
- Istraživački časopis za društvena pitanja — Gazali i pitanje pada nauke u muslimanskom svijetu rjsi.org.pk
FAQ
Odakle je bio Gazali?
Gazali je rođen u Tusu, historijskom gradu blizu Mešheda, u današnjoj iranskoj pokrajini Razavi Horasan. Datum njegovog rođenja je sporan, a predložene godine kreću se od 1055. do 1059.
Koje su najvažnije Gazalijeve knjige?
Među njegova najvažnija djela spadaju Ihya’ ‘ulum al-din, Alhemija sreće, Izbavljenje iz zablude, Maqasid al-falasifa i Tahafut al-falasifa.
Gdje možete pronaći Gazalijevo Izbavljenje iz zablude na engleskom?
Bibliotečki katalog Univerziteta Canterbury bilježi prijevod Richarda Josepha McCarthyja s napomenama, koji je Fons Vitae objavio 1999. Open Library nudi i poveznicu za preuzimanje PDF-a izdanja izdavača J. Murray iz 1909, pod naslovom The Confessions of al Ghazzali.
Je li Gazali izazvao pad nauke?
Ta je tvrdnja sporna. Sarwar i Bukhari smatraju da se promjene u različitim disciplinama i regijama ne mogu objasniti jednom kritikom filozofije.
Image: Periodo ayyubide, manoscritto dell'ihya ‘ulum al-din nel al-rub’ al-munjiyat (strada per la salvezza) di al-ghazali, gerusalemme 1233-34.jpg — Francesco Bini, CC BY-SA 4.0
