Strop Sikstinske kapele: kako ga je oslikao Michelangelo

Oslikavanje stropa Sikstinske kapele: kratak odgovor

Michelangelo je oslikao strop Sikstinske kapele fresko tehnikom između 1508. i 1512. godine. Radove je naručio papa Julije II. Posao je trajao četiri godine. Svod je završen u oktobru 1512. godine, a papa je 1. 11. 1512. u kapeli služio svečanu misu.

Historičari ovo djelo ubrajaju među ključna ostvarenja visoke renesanse. Ako želite razumjeti kako je jedan slikar oslikao čitav svod, počnite od same kapele.

Gdje se nalazi strop Sikstinske kapele?

Sikstinska kapela katolička je kapela unutar Apostolske palače u Vatikanu. U njoj se održavaju i izbori za papu. Strop se, dakle, ne nalazi u galerijskoj dvorani. Nalazi se u kapeli koja se i dalje koristi za vjerske obrede.

Građevina je dobila ime po papi Sikstu IV. On je dao da se stara Cappella Magna obnovi između 1477. i 1480. godine. Kapelu je posvetio 15. 8. 1483. i namijenio je Uznesenju Blažene Djevice Marije.

Strop koji danas vidite nije bio prvi. Prije Michelangela svod je prekrivalo oslikano zvjezdano nebo, djelo Piera Mattea d'Amelije. Turistički vodiči to često preskaču. Čuveni strop zamijenio je nebo puno zvijezda.

Prije Michelangela: prvo zidovi, zatim strop

Prve zidne freske nastale su 1481–1482. godine. Naslikala ih je grupa slikara, među kojima su bili Perugino, Botticelli, Ghirlandaio i Cosimo Rosselli. Kapela je, dakle, već imala značajna umjetnička djela na zidovima prije Michelangelovog dolaska.

Zatim su se pojavili problemi sa stropom. U maju 1504. godine na svodu se otvorila duga pukotina. Bramante, arhitekt palače, postavio je zatege u gornji dio konstrukcije. Nekoliko godina kasnije svod je bio spreman za novo oslikavanje.

Michelangelo i strop Sikstinske kapele: od ugovora do skele

Michelangelo je prvi ugovor potpisao 8. 5. 1508. Prvobitni plan predviđao je dvanaest apostola, uz ukrasne motive na preostalim površinama. Michelangelo se usprotivio tom rješenju. Julije II zatim mu je dopustio da razvije opsežniji slikarski program.

Crtež iz 1508. godine u Britanskom muzeju, pod brojem 1859,0625.567, sadrži najraniji sačuvani Michelangelov nacrt za strop.

Za rad je bila potrebna platforma. Skelu koja je omogućavala pristup svodu nosile su grede umetnute u otvore u zidu, iznad vijenca kapele. Taj detalj je važan. Grede su bile oslonjene na zid, pa platforma nije morala stajati na podu.

Freske na stropu Sikstinske kapele: kako funkcioniše tehnika

Fresko slikarstvo je zahtjevna tehnika. Pigmenti pomiješani s vodom nanose se na vlažan krečni malter. U malteru zatim dolazi do hemijskih promjena koje vežu boju za površinu.

To možete uporediti s popravkom u kući. Kada se popunjava oštećenje na zidu, malter se brzo suši. Slikar koji radi fresku ima isti problem, samo što radi na stropu i ima rok. Boju mora nanijeti dok je malter još vlažan.

Zato je Michelangelu za svaki dan slikanja pripreman novi dio svježeg maltera. Ta dnevna površina zove se giornata. Svod je zapravo mozaik pojedinačnih radnih dana.

Postupak je barem jednom pošao po zlu. Na početku radova na prevlažnom malteru pojavila se plijesan. Giuliano da Sangallo objasnio je Michelangelu kako da riješi taj problem.

Je li Michelangelo slikao ležeći?

U popularnim prikazima Michelangelo leži na leđima. Rani zapisi govore drugačije. Prema Vasariju i Condiviju, radio je stojeći, s glavom zabačenom unazad. I to je naporan položaj za slikanje, ali se razlikuje od prizora u većini filmova i crtanih filmova.

Hronologija

1. 1477–1480 Siksto IV daje obnoviti staru Cappella Magna.
2. 1481–1482 Nastaju prve zidne freske.
3. 15. 8. 1483. Siksto IV posvećuje kapelu.
4. maj 1504. Na stropu se otvara duga pukotina, a Bramante postavlja zatege.
5. 8. 5. 1508. Michelangelo potpisuje prvi ugovor za oslikavanje stropa.
6. 1508–1512 Michelangelo oslikava strop freskama.
7. august 1510. Prema datiranju Vatikanskih muzeja, završena je prva polovina stropa.
8. oktobar 1512. Strop je završen.
9. 1. 11. 1512. Julije II služi svečanu misu pod završenim svodom.
10. 1536–1541 Michelangelo slika Posljednji sud na oltarnom zidu.

Značenje stropa Sikstinske kapele: šta slike prikazuju

U središtu svoda nalazi se devet scena iz Knjige postanka. Podijeljene su u grupe od po tri. Zajedno govore o nastanku svemira, čovječanstva i zla.

Prve tri scene su Odvajanje svjetlosti od tame, Stvaranje Sunca, Mjeseca i biljaka te Odvajanje kopna od mora. Sljedeće tri posvećene su čovječanstvu: Stvaranje Adama, Stvaranje Eve te Prvi grijeh i izgon iz raja. Posljednje tri prikazuju Noinu žrtvu, Potop i Noino pijanstvo.

Ove scene okružuje sedam proroka i pet sibila. Sjede na monumentalnim prijestoljima.

Uglovi donose dodatne prizore. Četiri pandantifa prikazuju čudesna izbavljenja izraelskog naroda. Lunete i trougaona polja iznad njih prikazuju Isusove pretke.

Prema datiranju Vatikanskih muzeja, prva polovina stropa, od ulaznog zida do Stvaranja Eve, završena je u augustu 1510. godine. Michelangelo je ostatak završio tokom naredne dvije godine.

Bog i Adam na stropu Sikstinske kapele: Stvaranje Adama

Vatikanski muzeji povezuju ovu scenu s Knjigom postanka 1:26–27. Adam počiva poput atlete. Bog pruža ruku prema njemu, ogrnut plaštem koji nose anđeli.

U središtu kompozicije je susret dva prsta. Vatikanski muzeji tumače ga kao prenošenje daha života.

Time se objašnjava čuveni razmak između dvije ruke. Scena prikazuje trenutak neposredno prije nego što Adam dobije život.

Strop Sikstinske kapele izbliza: šta posmatrati

Kada izbliza posmatrate Stvaranje Adama, obratite pažnju na tri detalja:

• Adamovo opušteno, atletsko tijelo.
• Plašt oko Boga koji nose anđeli.
• Mali razmak između dva prsta.

Zatim pogledajte rubove oslikanih polja. Michelangelo je radio na dnevno pripremljenim površinama, pa je oslikani svod nastajao dio po dio. Pred vama je rezultat brojnih zasebnih radnih dana.

Kako se zove slika na stropu Sikstinske kapele?

Ne postoji jedan službeni naziv slike. Obično se kaže strop Sikstinske kapele ili Sikstinski strop. Na svodu je mnogo scena, pa ih nijedan pojedinačni naslov ne opisuje sve. Njegov najpoznatiji dio je Stvaranje Adama.

Nemojte ga zamijeniti s Posljednjim sudom. Tu fresku Michelangelo je naslikao na oltarnom zidu između 1536. i 1541. godine, mnogo nakon završetka stropa.

Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima

• Strop koji je Michelangelo zamijenio prikazivao je zvjezdano nebo, djelo Piera Mattea d'Amelije.
• U maju 1504. godine na svodu se otvorila duga pukotina, a Bramante je postavio zatege u gornji dio konstrukcije.
• Ugovor od 8. 5. 1508. predviđao je dvanaest apostola i ukrasne motive, a ne scene iz Knjige postanka koje danas vidite.
• Giuliano da Sangallo objasnio je Michelangelu kako da riješi problem plijesni na prevlažnom malteru.
• Najraniji sačuvani nacrt za strop je crtež iz 1508. godine u Britanskom muzeju, pod brojem 1859,0625.567.

Posjeta: ulaznice i šta uključuju

Ulaznica za Vatikanske muzeje uključuje ulazak u Sikstinsku kapelu i muzeje na datum odštampan na ulaznici. Prema službenom cjenovniku od 25. 10. 2026., puna cijena ulaznice iznosila je 20 eura. Rezervacija putem interneta naplaćivala se dodatnih 5 eura. Cijene se mogu promijeniti, pa prije kupovine provjerite službenu stranicu.

Ako putujete iz Turske, isplanirajte dan prema obilasku muzeja. Kapela je dio iste posjete i za nju ne trebate planirati zaseban odlazak.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. Vatikanski muzeji — Sikstinska kapela museivaticani.va
2. Vatikanski muzeji — Strop museivaticani.va
3. Vatikanski muzeji — Središnje scene museivaticani.va
4. Vatikanski muzeji — Stvaranje Adama museivaticani.va
5. Wikipedia — Strop Sikstinske kapele en.wikipedia.org
6. Vikipedi — Sikstinska kapela tr.wikipedia.org
7. Britanski muzej — Crtež, 1859,0625.567 britishmuseum.org

Image: ‘Sistine Chapel ceiling’ by Michelangelo JBU21.JPG — Jörg Bittner Unna, CC BY 3.0