Harald Hardrada bio je norveški kralj, poznat i kao Harald Sigurdsson i Harald III. Samostalni vladar Norveške postao je 1047. godine. Napao je Englesku 1066, ali ga je Harold Godwinson porazio kod Stamford Bridgea 25. 9. 1066. Tu je umro od rane na grlu.
Kako je ranjeni mladi prognanik postao bogati vojskovođa, a zatim kralj? Ako pratite Haraldov put od Ringerikea, preko Jaroslavovog dvora, do Carigrada (turski: Konstantinopolis), njegova invazija na Englesku postaje završna etapa mnogo duže borbe za vlast. Njegova priča povezuje i norveško prijestolje s bizantskom vojnom službom i spornim sporazumom o nasljeđivanju.
Odakle je bio Harald Hardrada?
Harald je rođen oko 1015. godine u Ringerikeu u Norveškoj. Otac mu je bio Sigurd Sýr, a majka Ásta Gudbrandsdóttir. Norveški kralj Olaf II bio mu je polubrat po majci. Harald je tako imao blisku porodičnu vezu s kraljevskom kućom i prije nego što je sam ponio krunu.
Harald se 1030. godine borio u bici kod Stiklestada. Imao je oko 15 godina i bio je ranjen. Olaf II poginuo je u bici. Harald je preživio, ali ga je poraz odveo na istok, izvan Norveške i u službu drugih vladara.
Bježeći, prošao je kroz Švedsku i stigao u zemlje Rusi. Na Jaroslavovom dvoru proveo je tri ili četiri godine. Tada je uspostavljena veza koja je kasnije prerasla u bračni savez: oko 1044–1045. godine Harald se oženio Jaroslavovom kćerkom Elisiv.
Harald Hardrada i Varjaška garda
Harald je vjerovatno stigao u Carigrad oko 1034–1035. godine i stupio u službu bizantskog cara. Napredovao je do zapovjednika Varjaške garde, u kojoj su služili ljudi iz Rusi i Skandinavije.
Njegov raniji vojni položaj na Jaroslavovom dvoru zahtijeva više opreza. Heimskringla predstavlja Haralda kao zapovjednika Jaroslavove vojske. Studija koju je objavio Cambridge University Press smatra taj naziv pretjeranim. Prema njoj je vjerovatnije da je služio kao oficir nižeg ranga. Ta razlika je važna kada procjenjujete izvještaje o njegovom brzom usponu.
Harald je tokom bizantske službe stekao veliko bogatstvo. Prema njegovoj biografiji u Oxfordskom rječniku nacionalnih biografija, morao je pobjeći iz Carigrada 1043. godine. Tim odlaskom završila se njegova tamošnja služba. Ipak, bogatstvo koje je ponio pomoglo mu je da kasnije pregovorima osigura mjesto na norveškom prijestolju.
Kako je Harald Hardrada došao na norveško prijestolje?
Nakon povratka u Skandinaviju, Harald se najprije udružio sa Sveinom Estridssonom protiv svog nećaka Magnusa. Zatim je prihvatio Magnusovu ponudu da zajedno vladaju Norveškom. Sporazum je protivnika pretvorio u suvladara i Haraldu otvorio neposredan put do kraljevske vlasti.
Dogovor je postignut 1046. godine. Harald je pristao dati Magnusu polovinu svog bogatstva i postao suvladar Norveške. Njegovo bogatstvo tako je dobilo konkretnu političku svrhu: bilo je dio pogodbe kojom je došao do prijestolja.
Magnus je umro 1047. godine, pa je Harald postao jedini vladar Norveške. Polagao je pravo i na dansko prijestolje. Prema Muzeju vikinških brodova, njegovi pohodi na Dansku uključivali su pljačku i spaljivanje trgovačkog središta Hedebyja 1049. godine. Zahtjeva za danskim prijestoljem držao se do 1064, ali nikada nije uspio zavladati tim kraljevstvom.
Nadimak Hardrada znači „strogi vladar“ i povezuje se s njegovom vladavinom. Harald Sigurdsson, Harald III i Harald Hardrada imena su istog norveškog kralja, čije su se ambicije na kraju proširile i na Englesku.
Na čemu se zasnivao zahtjev Haralda Hardrade za engleskim prijestoljem?
Haraldov zahtjev za engleskim prijestoljem povezuje se s navodnim sporazumom o nasljeđivanju između Magnusa i Hartaknuta. Taj sporazum poslužio je kao osnova da se Harald predstavi kao nasljednik engleske krune. Ipak, dokazi za njega manje su sigurni nego što bi se moglo zaključiti iz jednostavnog prikaza kraljevskog nasljeđivanja.
Organizacija English Heritage navodi da nijedan zapis iz tog vremena ne potvrđuje ovaj sporazum. Zato trebate razlikovati Haraldov zahtjev od pouzdano dokumentovanog prava na vlast. Navodni dogovor objašnjava njegov argument za preuzimanje prijestolja, ali postojanje tog dogovora ne može se smatrati utvrđenom činjenicom.
Za invaziju 1066. godine Harald je pridobio podršku Tostiga Godwinsona. Tostig je bio brat engleskog kralja Harolda Godwinsona, protiv kojeg su namjeravali ratovati. Haraldov pohod tako je povezao norveškog pretendenta na prijestolje s bratom samog engleskog kralja.
Harald Hardrada protiv Harolda Godwinsona: kako je tekla invazija?
Prema organizaciji York Archaeological Trust, Harald je na obalu Yorkshirea stigao s invazijskom flotom od oko 300 brodova. Njegova vojska je 20. 9. 1066. porazila lokalne engleske snage kod Fulforda, blizu Yorka. Invazija je počela pobjedom na bojnom polju, a ne neposrednim neuspjehom.
Pobjeda mu je donijela i zalihe i taoce. Prema Anglosaksonskoj hronici, stanovnici Yorka dali su Haraldu namirnice i 150 talaca nakon bitke kod Fulforda. Ti dogovori neposredno objašnjavaju prisustvo njegove vojske kod Stamford Bridgea pet dana kasnije.
Haraldove snage su 25. 9. 1066. kod Stamford Bridgea čekale predaju talaca. Vojska Harolda Godwinsona stigla je neočekivano i zatekla ih nespremne. Iznenadni dolazak engleskog kralja promijenio je tok pohoda koji je Haraldu upravo donio pobjedu kod Yorka.
Jedan kasniji prikaz ovom iznenađenju dodaje upečatljive pojedinosti. Pišući tokom 1220-ih godina, Snorri je opisao kako je Harald podijelio svoje snage i kako su vojnici zbog vrućine ostavili oklope. Raniji izvori potvrđuju iznenadni napad, ali ne potvrđuju sve te pojedinosti. Ta razlika odvaja dokumentovani sukob od njegovog kasnijeg prikaza.
Smrt Haralda Hardrade: ko ga je porazio?
Harald je poginuo kod Stamford Bridgea 25. 9. 1066, nakon što je zadobio ranu na grlu. English Heritage navodi da izvještaji kao oružje spominju strijelu ili koplje. Njegova smrt nije sporna, ali je manje sigurno kojim je tačno oružjem ranjen.
Borba se nastavila nakon Haraldovog pada. Historic England bilježi da su stigla vikinška pojačanja i izvršila pritisak na umorne engleske trupe. Njihov dolazak nije preokrenuo ishod. Harold Godwinson pobijedio je u bici i porazio invazijsku vojsku koju je predvodio Harald uz Tostigovu podršku.
Haraldovom sinu i ostalim preživjelima dopušteno je da odu pod uslovom da se više ne vraćaju u Englesku. York Archaeological Trust navodi da su im za povratak bila dovoljna 24 broda. U poređenju s oko 300 brodova koji se povezuju s dolaskom invazijske flote, taj broj pokazuje razmjere sloma pohoda.
Haraldovo tijelo vraćeno je u Norvešku godinu nakon njegove smrti. Sahranjen je 1067. godine u crkvi svete Marije u Nidarosu, današnjem Trondheimu. Njegovo posljednje putovanje završilo se u Norveškoj, nakon života koji ga je vodio kroz Rus, Carigrad i Englesku.
Hronologija
- Oko 1015: Rođen u Ringerikeu u Norveškoj.
- 1030: Ranjen kod Stiklestada; potom otišao na istok u progonstvo.
- Oko 1034–1035: Stupio u bizantsku službu u Carigradu.
- Oko 1044–1045: Oženio se Elisiv, Jaroslavovom kćerkom.
- 1046: Počeo dijeliti norveško prijestolje s Magnusom.
- 1047: Nakon Magnusove smrti postao jedini kralj.
- Oko 1050: Uspostavio jedinstven novčani sistem u Norveškoj.
- 1064: Odustao od zahtjeva za danskim prijestoljem.
- 20. 9. 1066: Pobijedio u bici kod Fulforda.
- 25. 9. 1066: Poražen i ubijen kod Stamford Bridgea.
- 1067: Sahranjen u crkvi svete Marije u Nidarosu.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Oko 1050. godine Harald je uspostavio novčani sistem koji je važio širom Norveške. Izdavao je standardizirane penije težine 0,9 grama. Ovdje postoji veza sa svakodnevnim životom: kada nešto kupujete novcem, oslanjate se na zajednički novčani sistem. Haraldovi peniji daju vam opipljiv primjer njegovog vladarskog djelovanja izvan vojnih pohoda.
Jedan Haraldov peni, koji čuva Historijski muzej u Oslu, nema kraljev portret. Umjesto njega, na jednoj strani nalazi se trostruki čvor koji simbolizira kršćansko Trojstvo. Na drugoj je križ. Novčić pruža dokaz o upotrebi vjerskih simbola na novcu izdavanom pod njegovom vlašću.
Natpisi na njemu čuvaju i dva identiteta. HARALD REX NO bilježi Haraldovu kraljevsku titulu, dok VLF ON NIDARNE navodi Ulfa, majstora koji je kovao novac u Nidarnesu. Na ovom malom predmetu kraljeva vlast stoji uz ime osobe odgovorne za izradu novčića.
Muzejski peni potječe iz ostave od 45 novčića koju su cestovni radnici pronašli u Sarpsborgu 1852. godine. Danas predstavlja materijalni dokaz novčanog sistema povezanog s Haraldovom vladavinom.
Često postavljana pitanja
Odakle je bio Harald Hardrada?
Potjecao je iz Ringerikea u Norveškoj, gdje je rođen oko 1015. godine. Njegova majka, Ásta Gudbrandsdóttir, bila je i majka kralja Olafa II.
Koliko je Harald Hardrada bio visok?
Snorri ga je opisao kao čovjeka visokog pet lakata. Historijska pouzdanost tog opisa nije sigurna, pa se na osnovu njega ne može utvrditi tačna visina.
Na čemu se zasnivao njegov zahtjev za engleskim prijestoljem?
Njegov zahtjev zasnivao se na navodnom sporazumu o nasljeđivanju između Magnusa i Hartaknuta. English Heritage navodi da nijedan zapis iz tog vremena ne potvrđuje taj sporazum.
Ko je porazio Haralda Hardradu?
Harold Godwinson porazio ga je kod Stamford Bridgea 25. 9. 1066. Harald je tokom bitke umro od rane na grlu.
Izvori
- Oxfordski rječnik nacionalnih biografija — Harald Hardrada doi.org
- Cambridge University Press — Varjazi u Bizantu, poglavlje 4 doi.org
- Muzej vikinških brodova — Harald Hardrada od Norveške vikingeskibsmuseet.dk
- Historijski muzej, Oslo — Novčić kojim je uspostavljen norveški novčani sistem historiskmuseum.no
- English Heritage — Fulford i Stamford Bridge english-heritage.org.uk
- Historic England — Bitka kod Stamford Bridgea 1066. godine historicengland.org.uk
- York Archaeological Trust — Tri vikinška kralja learning.yorkarchaeology.co.uk
FAQ
Odakle je bio Harald Hardrada?
Harald je rođen oko 1015. godine u Ringerikeu u Norveškoj. Roditelji su mu bili Sigurd Sýr i Ásta Gudbrandsdóttir.
Koliko je Harald Hardrada bio visok?
Snorri je opisao Haralda kao čovjeka visokog pet lakata, ali historijska pouzdanost tog opisa nije sigurna. Na osnovu njega ne može se utvrditi Haraldova tačna visina.
Na čemu se zasnivao zahtjev Haralda Hardrade za engleskim prijestoljem?
Njegov zahtjev zasnivao se na navodnom sporazumu o nasljeđivanju između Magnusa i Hartak nuta. Organizacija English Heritage navodi da nijedan zapis iz tog vremena ne potvrđuje taj sporazum.
Ko je porazio Haralda Hardradu i kako je poginuo?
Harold Godwinson porazio je Haralda kod Stamford Bridgea 25. 9. 1066. Harald je umro od rane na grlu, koju izvještaji pripisuju strijeli ili koplju.
Image: Harald Hardrada window in Kirkwall Cathedral geograph 2068881.jpg — Colin Smith, CC BY-SA 2.0
