Gdje je grobnica Aleksandra Velikog? Trag u Aleksandriji

Gdje je grobnica Aleksandra Velikog?

Lokacija grobnice Aleksandra Velikog danas nije potvrđena. Antički izvori smještaju njegovo tijelo u Aleksandriju, ali nijedna sačuvana arheološka građevina nije nedvosmisleno identificirana kao mjesto njegovog ukopa. Ako tražite potvrđenu grobnicu koju možete posjetiti, dosadašnja potraga nije je pronašla. [1]

Historijski trag počinje drugdje. Aleksandar je umro u Babilonu (Babil) u šestom mjesecu 323. godine p. n. e. Njegovo tijelo potom je stiglo u Memfis (Memfis) u Egiptu, a zatim u Aleksandriju. Ta premještanja su važna jer mjesto ukopa povezano s njegovim imenom nije bilo jedno stalno počivalište. [2]

Zamislite razliku između toga da znate u kojoj je četvrti neko nekada živio i da znate njegovu tačnu adresu. Strabon vam daje nešto poput podatka o četvrti: dvorski dio Aleksandrije. Grobnicu smješta unutar ograđenog kompleksa zvanog Soma, uz grobnice ptolemejskih vladara. Taj opis nije doveo do potvrđene današnje adrese. [3]

Kako je Aleksandrovo tijelo stiglo u Aleksandriju?

Prema antičkim izvorima, Ptolemej I presreo je Aleksandrovu pogrebnu povorku u Siriji (Suriye) oko 321. godine p. n. e. Preusmjerio je tijelo prema Egiptu. Pauzanijin zapis i unos u Parskoj hronici za 321–320. godinu p. n. e. navode Memfis kao prvo mjesto Aleksandrovog ukopa u Egiptu. [4]

Tijelo je premješteno iz Memfisa u Aleksandriju krajem četvrtog ili početkom trećeg vijeka p. n. e. Tačno vrijeme ostaje sporno. Prijenos se mogao dogoditi za vladavine Ptolemeja I ili Ptolemeja II. Pouzdano pripisivanje tog čina bilo kojem od njih zato bi išlo dalje od onoga o čemu postoji saglasnost među historičarima. [2]

Kasnija reorganizacija ponovo je promijenila okolnosti ukopa. Tokom svoje vladavine, 222/221–205. godine p. n. e., Ptolemej IV Filopator okupio je Aleksandrove ostatke i ostatke ranijih dinastijskih vladara u zajedničkom mauzoleju u Aleksandriji. Spomenik je, dakle, sadržavao više kraljevskih ukopa. [2]

Pažnju zaslužuju i nazivi povezani sa spomenikom. Soma je povezana s grčkom riječju za „tijelo“. Sema je povezana s izrazom za „nadgrobno obilježje“. Oba termina pripadaju historiji Aleksandrovog grobnog spomenika, ali nijedan ne otkriva njegovu današnju lokaciju. [1]

Šta se dogodilo sa sarkofagom u Aleksandriji?

Strabon navodi da Aleksandrov prvobitni zlatni kovčeg u njegovo vrijeme više nije bio tamo. Tijelo je umjesto toga ležalo u staklenom kovčegu. Njegov zapis razlikuje kovčeg s posmrtnim ostacima od većeg kraljevskog kompleksa koji ga je okruživao. [3]

Ta razlika je važna kada naiđete na tvrdnju o „Aleksandrovom sarkofagu“. Pretpostavljeni kovčeg treba procjenjivati odvojeno od pretpostavljene lokacije grobnice. Strabonov opis bilježi zamjenski kovčeg, dok savremena potraga još nema nedvosmisleno identificiranu grobnu građevinu. [1][3]

Historijski izvori bilježe da je Julije Cezar posjetio grobnicu 48. godine p. n. e. Antički prikazi opisuju i kako je Oktavijan vidio Aleksandrovo tijelo 30. godine p. n. e. Prema tim navodima, stavio je zlatnu dijademu na Aleksandrovu glavu i ostavio cvijeće na grobnici. [2][4]

Kasniji zapisi o rimskim carevima nastavljaju taj trag. Septimije Sever navodno je naredio da se grobnica zapečati tokom njegove posjete Aleksandriji 199. godine n. e. Ivan Antiohijski opisuje kako je Karakala 215. godine n. e. kod Aleksandrovog kovčega ostavio tuniku, prsten i pojas. Ti izvještaji govore o pristupu grobnici čija današnja lokacija ostaje nepoznata. [1]

Hronologija

• 323. p. n. e.: Aleksandar je umro u Babilonu u šestom mjesecu.
• Oko 321. p. n. e.: Ptolemej I preusmjerio je tijelo u Egipat. Memfis je postao njegovo prvo mjesto ukopa u Egiptu.
• Kraj četvrtog–početak trećeg vijeka p. n. e.: Tijelo je premješteno u Aleksandriju. Tačan datum ostaje sporan.
• 222/221–205. p. n. e.: Za vladavine Ptolemeja IV, ostaci Aleksandra i ranijih dinastijskih vladara okupljeni su u zajedničkom mauzoleju.
• 48. p. n. e.: Historijski izvori bilježe posjetu Julija Cezara.
• 30. p. n. e.: Oktavijan je, prema navodima, vidio Aleksandrovo tijelo.
• 199. n. e.: Septimije Sever navodno je naredio da se grobnica zapečati.
• 215. n. e.: Karakalina posjeta pojavljuje se u historijskim izvorima.
• Oko 400. n. e.: Ivan Zlatousti ukazao je na to da mjesto Aleksandrovog ukopa nije poznato.
• 1887.: Osman Hamdi-beg pronašao je Aleksandrov sarkofag u Sidonu.
• 1995.: Delegacija grčkog Ministarstva kulture osporila je tvrdnju o otkriću u Sivi.
• 2018.: Otvoren je crni sarkofag iz Aleksandrije. Vlasti su odbacile njegovu pretpostavljenu povezanost s Aleksandrom.
• 2019.: U izvještaju su opisani ostaci dvorske četvrti u vrtovima Šalalat, bez identifikacije Aleksandrove grobnice.

Zašto je lokacija grobnice zaboravljena?

Analiza časopisa Archaeology objavljena 2013. godine navodi riječi Ivana Zlatoustog iz vremena oko 400. godine n. e. On je ukazao na to da mjesto Aleksandrovog ukopa nije bilo poznato čak ni njegovom vlastitom narodu. Prema tom zapisu, saznanje o lokaciji izgubljeno je još u antici. [5]

Ratovi, nemiri, zemljotresi i cunami predlagani su kao objašnjenja za oštećenje ili uništenje grobnice. Ni za jedan od tih događaja nije dokazano da je konačno uništio grobnicu. Mogući uzrok zato treba razlikovati od utvrđenih činjenica o njenoj sudbini. [5]

Egiptolog Chris Naunton objašnjava još jednu poteškoću: dio aleksandrijske dvorske četvrti nalazi se pod vodom. Grobnica bi se stoga mogla nalaziti ispod mora. Međutim, antički tekstovi dopuštaju i lokaciju koja je ostala na kopnu. Nijedna mogućnost ne utvrđuje gdje se grobnica zaista nalazila. [6]

Je li pronađena grobnica Aleksandra Velikog?

Nijedno otkriće nije pouzdano identificiralo grobnicu. National Geographic je 28. 2. 2019. objavio da je više od 140 službeno odobrenih iskopavanja u potrazi za njom završilo bez uspjeha. Taj broj opisuje stanje potrage prema izvještaju iz 2019. godine. On ne čini nijedan pojedinačni prijedlog potvrđenim otkrićem. [7]

Liana Souvaltzi tvrdila je 1995. godine da je pronašla Aleksandrovu grobnicu u oazi Siva (Siva). Delegacija grčkog Ministarstva kulture osporila je to tumačenje. Dovela je u pitanje je li građevina uopće grobnica i navela da fragmenti natpisa ne podržavaju predložene prijevode. [1]

Druga tvrdnja odnosila se na crni sarkofag otvoren u Aleksandriji 19. 7. 2018. Težio je približno 30 tona i sadržavao skeletne ostatke tri osobe. Zvaničnik Ministarstva za starine Mostafa Waziri odbacio je pretpostavku da je riječ o Aleksandrovoj grobnici. [8]

Prema izvještaju iz 2019. godine, iskopavanja koja je vodila Calliope Limneos-Papakosta u vrtovima Šalalat dosegnula su približno 10,7 metara ispod današnje Aleksandrije. Otkrila su ostatke antičke dvorske četvrti. Ti nalazi osvjetljavaju historijsko okruženje potrage, ali nisu identificirali grobnicu. [7]

Šta zapravo prikazuju fotografije Aleksandrove grobnice?

Budući da nijedna grobnica nije nedvosmisleno identificirana, fotografija trenutno ne može prikazivati potvrđeno savremeno otkriće Aleksandrovog groba. Ako vidite sliku uz takvu tvrdnju, razlikujte fotografirani predmet od predložene identifikacije. Crni sarkofag iz 2018. godine jedan je primjer za koji je povezanost s Aleksandrom izričito odbačena. [1][8]

Mramorna statua pronađena tokom iskopavanja koja je Papakosta vodila u vrtovima Šalalat pruža drugačiji primjer. Ranohelenistička figura protumačena je kao prikaz Aleksandra. National Geographic je u izvještaju iz 2019. godine naveo da je izložena u Nacionalnom muzeju u Aleksandriji. Riječ je o statui povezanoj s iskopavanjem, a ne o identificiranom grobu. [7]

Je li Aleksandrov sarkofag u Istanbulu njegova grobnica?

Aleksandrov sarkofag u Arheološkim muzejima u Istanbulu nije prihvaćen kao Aleksandrov vlastiti kovčeg. Osman Hamdi-beg (Osman Hamdi Bey) otkrio ga je 1887. godine u Kraljevskoj nekropoli u Sidonu (Sayda). Turski Portal kulture navodi da je možda pripadao sidonskom kralju Abdalonimu. [9]

Ako putujete kroz Tursku, ova razlika vam je posebno korisna. Otkriće istanbulskog predmeta u Sidonu dokumentirano je. Potraga za grobnicom u Aleksandriji prati zasebnu historiju Aleksandrovog tijela, prenesenog preko Memfisa u taj egipatski grad. Zajedničko ime ne dokazuje da su imali istog vlasnika. [2][9]

Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima

Sinteza historijskih izvora Roberta S. Bianchija sugerira da su Aleksandrovi ostaci bili smješteni u najmanje tri različite grobnice u Memfisu i Aleksandriji. To je njegova rekonstrukcija slijeda ukopa. Ona pomaže da razumijete zašto identifikacija „grobnice“ zahtijeva i pažnju prema tome na koju se fazu tog slijeda misli. [2]

Još jedan sarkofag koji se ponekad povezuje s Aleksandrom izrađen je za Nektaneba II oko 345. godine p. n. e. U Britanskom muzeju zaveden je pod oznakom EA10. U pratećem muzejskom opisu stoji da dokazi ne podržavaju povezivanje tog kovčega s Aleksandrom. [10][11]

Nektanebov sarkofag imao je i svakodnevnu namjenu, daleku od kraljevskog ukopa. Služio je kao spremnik za vodu u džamiji Atarin u Aleksandriji. Blizu njegovog dna izrezano je dvanaest otvora za odvod vode. Te preinake pripadaju kasnijoj historiji predmeta. One nisu dokaz da je nekada sadržavao Aleksandrovo tijelo. [11]

Andrew Chugg zastupa povezanost s Aleksandrom. U radu iz 2020. godine predlaže da fragment reljefa sa štitom na kojem je zvijezda, pronađen u Veneciji (Venedik), odgovara vanjskom kućištu Nektanebovog sarkofaga. Iznosi i teoriju da bi ostaci pripisani svetom Marku mogli biti Aleksandrovi. Rad poziva na nezavisno naučno ispitivanje. Prijedlog ostaje sporan. [12]

Često postavljana pitanja

Gdje je grobnica Aleksandra Velikog u Aleksandriji?

Strabon je smješta u kompleks Soma unutar dvorske četvrti. Njena tačna današnja lokacija ostaje nepoznata, a nijedna arheološka građevina nije nedvosmisleno identificirana kao grobnica. [1][3]

Je li pronađena grobnica Aleksandra Velikog?

Nema potvrđenog otkrića. Tumačenje nalaza u Sivi bilo je osporeno, a vlasti su odbacile predloženu povezanost s Aleksandrom za crni sarkofag otvoren u Aleksandriji 2018. godine. [1][8]

Je li Aleksandrov sarkofag u Istanbulu njegov kovčeg?

Nije prihvaćen kao njegov kovčeg. Pronađen je u Sidonu 1887. godine. Prema turskom Portalu kulture, možda je pripadao kralju Abdalonimu. [9]

Gdje je grobnica oca Aleksandra Velikog?

Kraljevska grobnica II u Egama/Vergini (Aigai/Vergina) u Grčkoj (Yunanistan) pripisuje se Filipu II. Otkrio ju je tim Manolisa Andronikosa 1977. godine. To je zasebna grobnica u odnosu na onu za kojom se traga u Aleksandriji. [13]

Izvori

1. Wikipedia — Grobnica Aleksandra Velikog en.wikipedia.org
2. Archaeology — Neuhvatljiva Aleksandrova grobnica archive.archaeology.org
3. Univerzitet u Chicagu, LacusCurtius — Strabon, Geografija 17.1.8 penelope.uchicago.edu
4. Vikipedi — Aleksandrova grobnica tr.wikipedia.org
5. Archaeology — Aleksandar Veliki, kralj Makedonije archaeology.org
6. Live Science — Gdje je grobnica Aleksandra Velikog? livescience.com
7. National Geographic — U Egiptu otkriveni novi tragovi izgubljene grobnice Aleksandra Velikog nationalgeographic.com
8. Xinhua — Egipatski arheolozi otkrivaju sadržaj misterioznog sarkofaga u Aleksandriji xinhuanet.com
9. Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske — 11 sarkofaga koje treba vidjeti kulturportali.gov.tr
10. Britanski muzej — Sarkofag, EA10 britishmuseum.org
11. Britanski muzej, Google Arts & Culture — Sarkofag Nektaneba II artsandculture.google.com
12. Andrew Michael Chugg — Je li Aleksandar Veliki prvobitno sahranjen u prisvojenom sarkofagu Nektaneba II? researchgate.net
13. Grčko Ministarstvo kulture — Ege culturalegnatia.culture.gov.gr

FAQ

Image: Saint Sisoes facing the tomb of Alexander the Great (Byzantine museum).jpg — Anonymous icon painter, Public domain