Ako pređete Bosfor i stignete u Uskudar, iznad obale ugledat ćete ogromnu kasarnu. To je kasarna Selimiye (Selimiye Kışlası). Dio kasarne pretvoren je 1854. u britansku vojnu bolnicu. Florence Nightingale tu je počela raditi. Često se kaže da je na tim odjeljenjima rođeno moderno sestrinstvo. Preciznija priča ipak traži malo više opreza, a time postaje i zanimljivija.
Životna priča Florence Nightingale: ko je bila?
Florence Nightingale bila je britanska medicinska sestra, statističarka i društvena reformatorica. Vodila je medicinske sestre tokom Krimskog rata. Danas se smatra osnivačicom modernog sestrinstva.
Njen put nije bio jednostavan. Porodica se protivila njenim planovima. Ipak je 1851. završila obuku za medicinske sestre u Njemačkoj.
Gdje je rođena Florence Nightingale i odakle potječe?
Bila je Britanka, ali nije rođena u Britaniji. Rođena je 12. 5. 1820. u Firenci (Floransa), u današnjoj Italiji. Grad se tada nalazio u Velikom vojvodstvu Toskani.
Ime je dobila po gradu. Njeni roditelji putovali su Evropom kada se rodila. Nazvali su je prema engleskom nazivu Firence: Florence.
Zašto kasarna Selimiye u Istanbulu?
Krimski rat doveo je britanske vojnike u osmansku prijestolnicu. Kasarna Selimiye nalazi se na anadolskoj strani Istanbula, na području Harema u Uskudaru. Tokom rata pretvorena je u britansku vojnu bolnicu. Britanci su taj kraj nazivali Skutari (Scutari).
Nightingale je 1854. počela njegovati ranjene britanske vojnike u bolničkim dijelovima kasarne. Prema registru medicinskih sestara koji čuva Muzej Florence Nightingale, na taj je zadatak prvobitno krenula s 38 medicinskih sestara.
Šta je zatekla u Skutariju?
Stanje je bilo teško. Prema Nacionalnom vojnom muzeju, većina pacijenata patila je od bolesti, a ne od rana zadobijenih u borbi. Bolnici su nedostajale i osnovne potrepštine.
Vojni ljekari u početku nisu željeli pomoć medicinskih sestara. To se promijenilo u novembru 1854. Stigli su ranjenici iz Bitke kod Inkermana, a obim posla postao je prevelik. Ljekari su prihvatili pomoć.
Uslijedio je konkretan, svakodnevni rad. Nightingale i njene medicinske sestre:
- organizirale su kuhinje u kojima se pripremala hrana za vojnike,
- prale su veš,
- pisale su pisma porodicama u ime vojnika,
- uređivale su čitaonice.
Ništa od toga ne zvuči junački. Upravo je u tome smisao. Njega je podrazumijevala organiziran rad.
Dama sa svjetiljkom
Nightingale je noću obilazila bolnička odjeljenja sa svjetiljkom u ruci i provjeravala stanje ranjenika. Britanska štampa prozvala ju je „Damom sa svjetiljkom“.
Na popularnim prikazima ta svjetiljka često liči na čarobnu lampu iz koje izlazi duh. Predmet koji je zaista koristila bio je drugačiji. Muzej u Londonu čuva jedan od fenjera koje je koristila u Skutariju. Riječ je o „fanoosu“, turskom fenjeru sa svijećom.
Je li Nightingale sama smanjila smrtnost?
Nije sama. Brojke su bile porazne. Nacionalni vojni muzej navodi da je stopa smrtnosti u bolnici u Skutariju u februaru 1855. porasla na 42 posto. Nightingale je u početku visoku smrtnost pripisivala lošoj ishrani.
Muzej se osvrće i na raširenu tvrdnju o njenoj ulozi. Navodi da je smrtnost pala nakon što je sanitarna komisija popravila kanalizaciju i poboljšala ventilaciju. Komisija je poslana 1855.
I sama Nightingale smatrala je da je to bio zajednički rad. Historijski pregled objavljen 2020. u časopisu The Lancet navodi da je poboljšanja pripisivala zajedničkim zaslugama sebe, medicinskih sestara, ljekara i sanitarne komisije.
Najpravednije je zato reći sljedeće: nije sama učinila čudo. Bila je dio tima koji je poboljšao stanje u Skutariju. Učila je iz onoga što je tamo vidjela.
Teorija Florence Nightingale: šta je podučavala?
Godine 1859. objavila je Bilješke o njezi bolesnika (Notes on Nursing), knjigu o sestrinstvu i njezi pacijenata. U središtu njenih ideja nalazi se okruženje pacijenta.
Naučni članak Louise C. Selanders iz 2010., dostupan u bazi PubMed, razmatra njen pristup zasnovan na okruženju. U njemu se navodi da se pretpostavke i vrijednosti iz njenih tekstova mogu oblikovati u konceptualni model za sestrinsku praksu.
Postoji i zanimljiv obrat. Pregled u časopisu The Lancet napominje da je Nightingale kasno prihvatila teoriju o mikroorganizmima kao uzročnicima bolesti. Ipak je zagovarala ventilaciju i strogu higijenu. Taj stav zasnivala je na vlastitim opažanjima.
Koristila je i brojke. Uzroke smrti vojnika prikazivala je statističkim grafikonom koji je danas poznat kao „ruža Florence Nightingale“, odnosno dijagram polarnih površina. Prema Muzeju Florence Nightingale, objavila je više od 200 knjiga, izvještaja i brošura o planiranju bolnica, organizaciji i zdravstvenim standardima.
Škola je bila u Londonu, a ne u Istanbulu
Ovo je pojedinost koju većina naslova preskače. Škola za medicinske sestre Florence Nightingale nije otvorena u kasarni Selimiye. Otvorena je 1860. u sklopu bolnice St Thomas’ u Londonu.
Prema King's College London, škola je finansirana donacijama građana. Ljudi su darovali novac u znak zahvalnosti za njen rad tokom Krimskog rata. Željela je da njene diplomirane učenice osnivaju nove škole za obuku u Britaniji i drugim dijelovima svijeta.
Selimiye je, dakle, bila mjesto praktičnog iskušavanja. U Londonu je obrazovanje dobilo institucionalni oblik.
Muzej Florence Nightingale: London i Istanbul
Trebate znati za dva muzeja.
Muzej Florence Nightingale u Londonu otvoren je 1989. na mjestu njene prvobitne škole za medicinske sestre. U njegovoj zbirci nalaze se prethodno spomenuti registar medicinskih sestara i fenjer „fanoos“.
Za Istanbul, Islamska enciklopedija TDV-a navodi da je dio kule kasarne Selimiye u kojem je Nightingale živjela kasnije sačuvan kao Muzej Florence Nightingale. Nalazi se na strani prema džamiji Selimiye (Selimiye Camii). Ako planirate posjetu Uskudaru, prvo provjerite važeće uslove posjete.
Zakletva Florence Nightingale: je li je ona napisala?
Ne. Zakletva nosi njeno ime, ali nije nastala iz njenog pera. Prema Južnoafričkom vijeću za sestrinstvo, Lystra Gretta ju je 1893. oblikovala prilagođavanjem Hipokratove zakletve.
Smrt Florence Nightingale
Nightingale je umrla u Londonu 13. 8. 1910., u dobi od 90 godina. Sahranjena je na groblju uz crkvu svete Margarete u East Wellowu, u Hampshireu.
Priznanja je dobila ranije. Godine 1907. postala je prva žena odlikovana britanskim Ordenom za zasluge.
Hronologija
- 12. 5. 1820.: Rođena u Firenci.
- 1851.: Završava obuku za medicinske sestre u Njemačkoj.
- 1854.: Kreće u Krimski rat s prvom grupom od 38 medicinskih sestara i počinje raditi u kasarni Selimiye.
- Februar 1855.: Stopa smrtnosti u bolnici u Skutariju raste na 42 posto.
- 1855.: Radovi sanitarne komisije na kanalizaciji i ventilaciji pomažu poboljšanju bolničkih uslova.
- 1859.: Objavljene su Bilješke o njezi bolesnika (Notes on Nursing).
- 1860.: Škola za medicinske sestre otvara se u sklopu bolnice St Thomas’ u Londonu.
- 1893.: Sastavljena je zakletva Florence Nightingale.
- 1907.: Postaje prva žena odlikovana Ordenom za zasluge.
- 13. 8. 1910.: Umire u Londonu, u dobi od 90 godina.
- 1989.: U Londonu se otvara Muzej Florence Nightingale.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
- Ime je dobila po gradu. Nazvana je po Firenci, gdje su njeni roditelji boravili na putovanju kada se rodila.
- Fenjer je bio turski. „Fanoos“ u londonskom muzeju jeste fenjer sa svijećom, a ne čarobna lampa kakvu vidite na mnogim slikama.
- Sovica po imenu Atena (Athena). Nightingale je u Grčkoj spasila malu sovu od djece i nazvala je Atena. Nakon što je ptica uginula, njena porodica dala ju je preparirati. Ušla je u zbirku londonskog muzeja.
- Registar medicinskih sestara sadrži više od 200 imena. Registar iz Krimskog rata za svaku medicinsku sestru bilježi dob, prethodno zanimanje, preporuku i ocjenu njenog rada.
- Zakletva nije njeno djelo. Kao što je već navedeno: Lystra Gretta, 1893.
Zašto je to važno u vašem svakodnevnom životu?
Kada sljedeći put posjetite ambulantu ili bolničko odjeljenje, pogledajte ko je tamo. Medicinske sestre provjeravaju stanje pacijenta, održavaju sobu čistom i urednom te vode bilješke. Upravo je takav praktičan pristup Nightingale promicala. Svakog 12. 5., na njen rođendan, svijet obilježava Međunarodni dan medicinskih sestara.
Često postavljana pitanja
Gdje je rođena Florence Nightingale?
U Firenci, 12. 5. 1820.
Je li njena škola za medicinske sestre bila u Istanbulu?
Ne. Otvorena je u Londonu 1860., u sklopu bolnice St Thomas’.
Je li napisala zakletvu koja nosi njeno ime?
Ne. Lystra Gretta sastavila ju je prilagođavanjem 1893.
Postoji li muzej Florence Nightingale u Istanbulu?
Islamska enciklopedija TDV-a navodi da je dio kule u kojem je živjela sačuvan kao Muzej Florence Nightingale.
Kako je umrla?
Umrla je u Londonu 13. 8. 1910., u dobi od 90 godina. Sahranjena je u East Wellowu, u Hampshireu.
Izvori
- Vikipedija — Florence Nightingale tr.wikipedia.org
- Wikipedija — Florence Nightingale en.wikipedia.org
- Wikipedija — Kasarna Selimiye en.wikipedia.org
- Nacionalni vojni muzej — Florence Nightingale: Dama sa svjetiljkom nam.ac.uk
- Muzej Florence Nightingale — Izdvojeni predmeti iz zbirke florence-nightingale.co.uk
- Muzej Florence Nightingale — Florence Nightingale florence-nightingale.co.uk
- Muzej Florence Nightingale — Naše zbirke florence-nightingale.co.uk
- The Lancet — Obilježavanje dvjestote godišnjice rođenja Florence Nightingale pmc.ncbi.nlm.nih.gov
- King's College London — Florence Nightingale kcl.ac.uk
- PubMed — Moć prilagođavanja okruženja: izvorna teorija Florence Nightingale za sestrinsku praksu pubmed.ncbi.nlm.nih.gov
- Islamska enciklopedija TDV-a — Kasarna Selimiye islamansiklopedisi.org.tr
Image: Florence Nightingale. Coloured lithograph. Wellcome V0006579.jpg — After Henrietta Rae, Public domain
