Bitka kod Beča 1683: ukratko
Druga opsada Beča (Viyana) počela je 14. 7. 1683. Završila je 12. 9. 1683. pobjedom vojske koja je stigla u pomoć gradu. Osmansku vojsku predvodio je veliki vezir Merzifonlu Kara Mustafa-paša, u službi sultana Mehmeda IV.
Opsada je propala. U ratu koji je uslijedio Carstvo je izgubilo veliki dio svojih evropskih teritorija. Zato se mnogi čitaoci pitaju je li 1683. počelo osmansko slabljenje. Ako i vi tražite odgovor, u ovom članku možete upoznati oba tumačenja.
Zašto su Osmanlije krenule na Beč
Pohod je imao svoju pozadinu. Prije opsade Osmanlije su podržavale ugarske snage Imrea Thökölyja, koji se pobunio protiv habsburške vlasti.
Pripremala se i druga strana. Varšavski sporazum iz 1683. predviđao je uzajamnu pomoć. Ako Osmanlije napadnu Beč, Poljska će poslati pomoć. Ako napadnu Krakov, pomoć će poslati car. Kada je Kara Mustafa-paša krenuo na Beč, ta je obaveza već postojala.
Bitka kod Beča 1529: prvi pokušaj
Prva osmanska opsada bila je 1529. godine. Završila je bez osvajanja grada. Za događaje iz 1683. važno je ono što je Beč učinio poslije nje.
Grad je 1530. počeo zamjenjivati srednjovjekovne zidine modernim utvrđenjima prema italijanskom uzoru. Historijski pregled opsada koji objavljuje Grad Beč pripisuje opstanak grada 1683. modernim utvrđenjima i otporu branilaca.
Kako je tekla opsada
Car Leopold I napustio je Beč prije opsade. Odbranu je preuzeo grof Ernst Rüdiger von Starhemberg.
Osmanska vojska imala je problem. Prema Islamskoj enciklopediji TDV-a, nedostajali su joj veliki opsadni topovi. Austrijska artiljerija bila je nadmoćnija. Obje okolnosti doprinijele su produžavanju opsade.
Osmanlije su zato kopale. Njihovi mineri kopali su tunele ispod gradskih zidina i punili ih barutom kako bi eksplozijama napravili prolaze. Dana 8. 9. 1683. osvojili su ravelin Burg i niski odbrambeni zid u njegovoj blizini.
Bilo je to četiri dana prije odlučujuće bitke.
Vojska za pomoć gradu i konjički juriš
Prije bitke 12. 9. 1683. Kara Mustafa-paša pripremio se za sukob s vojskom koja je dolazila u pomoć. Odlučio je da vojnici u opsadnim rovovima ostanu na svojim zadacima. Opsada i bitka na otvorenom zato su se odvijale istovremeno.
Vojska koja je stigla u pomoć borila se oko Kahlenberga. Činile su je carske, njemačke i poljske snage. Vrhovno zapovjedništvo imao je poljski kralj Jan III Sobieski.
Oko 18:00 tog dana uslijedio je veliki konjički juriš. Prema uobičajenoj procjeni, učestvovalo je oko 18.000 konjanika. Među njima je bilo približno 3.000 poljskih teških konjanika naoružanih kopljima, koje je predvodio sam Sobieski.
Juriš je odlučio ishod bitke. Opsada je razbijena.
Husari: šta govore zapisi
Često se postavlja pitanje o husarima kod Beča. Istraživanje historičara Zbigniewa Hunderta donosi precizan broj. Navodi 24 husarske čete koje su se borile kod Beča i Párkánya. Njihovo evidentirano brojno stanje u obračunskom periodu od 1. 8. 1683. do 31. 10. 1683. iznosilo je 3.045 konja.
To je znatno manje od 18.000 konjanika koji su učestvovali u cijelom jurišu. Husari su činili jedan dio većih konjičkih snaga.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Slama na kacigama. Lipka Tatari borili su se na poljskoj strani. Tatari su služili i u osmanskoj vojsci. Kako bi izbjegli zabunu u bliskoj borbi, Lipka Tatari nosili su slamu na kacigama.
Štamparija stradala u požaru. Meninskijev višejezični rječnik štampan je u Beču između 1680. i 1687. godine. Veliki dio štamparije, štamparskih slova i štampanih djela oštećen je u požaru tokom opsade 1683.
Zvono sa svojom pričom. Novo zvono Pummerin u katedrali svetog Stjepana nosi reljef koji prikazuje opsadu iz 1683. Ima i natpis koji obilježava 1711. godinu. Tada je ranije zvono izliveno od zarobljenih turskih topova.
Jedna slika, jedan broj. Franz Geffels naslikao je oslobađanje Beča između 1683. i 1694. godine. Slika pripada Muzeju grada Beča, Wien Museumu, pod inventarnim brojem 40132. Ako želite vidjeti kako je Beč pamtio bitku, potražite tu sliku.
Mit o kroasanu
Ovdje priča dolazi do vašeg doručka. Možda ste čuli da je kroasan izmišljen 1683. kako bi se ismijao osmanski polumjesec. Austrijska akademija nauka navodi drugačije podatke. Slično pecivo zabilježeno je još u 13. vijeku. Navodni izumitelj Peter Wendler umro je 1680., tri godine prije opsade.
Uživajte zato u pecivu, ali njegov nastanak nemojte pripisivati opsadi.
Nakon poraza: Kara Mustafa-paša
Poraz je imao i ličnu cijenu. Kara Mustafa-paša pogubljen je 25. 12. 1683. u Beogradu, po naredbi Mehmeda IV.
Nevolje Carstva time nisu završile. Osmanlije više nikada nisu opsjedale Beč, ali rat se nastavio.
Šesnaest godina rata
Nakon Beča osmanska država ratovala je protiv Austrije, Poljske i Venecije približno 16 godina, na više frontova istovremeno.
Pritisak da se sklopi mir porastao je 1697. Poraz kod Sente prisilio je osmanske trupe na povlačenje prema Dunavu. Time je pojačan pritisak koji je vodio Karlovačkom miru.
Karlovački mir potpisan je 26. 1. 1699. u Sremskim Karlovcima. Njime je završen dugi rat koji je počeo bečkim pohodom 1683. Uslovi su bili teški:
- Osmanlije su Austriji prepustile veći dio Ugarske i Transilvaniju.
- Veneciji su prepustile Moreju.
- Poljskoj su prepustile Podoliju.
Amcazade Husein-paša branio je sklapanje mira. Govorio je da je šesnaestogodišnji rat donio vanredne poreze i opustošio sela. Također je znatno otežao osiguravanje vojnika i municije. Njegove riječi pokazuju cijenu rata za obične ljude, kao i za vojsku.
Je li 1683. zaista počelo slabljenje?
Oko toga se historičari ne slažu.
Jedno tumačenje ukazuje na slijed događaja. Opsada Beča je propala, uslijedio je dug rat, a Karlovački mir donio je gubitak velikih teritorija. Prema tom tumačenju, 1683. predstavlja stvarnu prekretnicu.
Drugo tumačenje upozorava da se sve ne može svesti na jedan datum. Donald Quataert opisuje period 1683–1798. kao vrijeme vojnih poraza i teritorijalnog smanjivanja. Promjene u osmanskoj politici, međutim, vidi kao preobražaj, a ne kao slabljenje.
Uravnotežen zaključak glasi ovako: 1683. jasna je prekretnica u vojnom položaju Carstva u Evropi. I dalje se raspravlja o tome označava li ona slabljenje u svim oblastima osmanskog života.
Film
Poljsko-italijanski film iz 2012. godine The Day of the Siege: September Eleven 1683 govori o opsadi.
Hronologija
- 1529: Prva osmanska opsada Beča završava bez osvajanja grada.
- 1530: Beč počinje graditi moderna utvrđenja.
- 1683: Varšavski sporazum uspostavlja uzajamnu pomoć između Habsburgovaca i Poljske.
- 14. 7. 1683.: Vojska Kara Mustafa-paše opsjeda Beč.
- 8. 9. 1683.: Osmanske snage osvajaju ravelin Burg.
- 12. 9. 1683.: Vojska pod zapovjedništvom Sobieskog pobjeđuje osmansku vojsku i razbija opsadu.
- 25. 12. 1683.: Kara Mustafa-paša pogubljen je u Beogradu.
- 1697: Poraz kod Sente pojačava pritisak za sklapanje mira.
- 26. 1. 1699.: Potpisan je Karlovački mir.
Često postavljana pitanja
Kada je bila bitka kod Beča 1683?
Opsada je počela 14. 7. 1683. Odlučujuća bitka odigrala se 12. 9. 1683.
Ko je pobijedio?
Pobijedila je vojska koja je stigla u pomoć pod zapovjedništvom Jana III Sobieskog. Opsada je razbijena.
Jesu li se Osmanlije vratile pred Beč?
Ne. Osmanlije više nisu opsjedale Beč.
Je li rat završen 1683?
Ne. Trajao je približno 16 godina i završen je Karlovačkim mirom 26. 1. 1699.
Dokazuje li 1683. da su Osmanlije slabile?
Ona potvrđuje vojni neuspjeh i gubitak teritorija. Historičari poput Quataerta šire promjene vide kao preobražaj.
Izvori
- Islamska enciklopedija TDV-a — Beč islamansiklopedisi.org.tr
- Islamska enciklopedija TDV-a — Merzifonlu Kara Mustafa-paša islamansiklopedisi.org.tr
- Islamska enciklopedija TDV-a — Sremski Karlovci islamansiklopedisi.org.tr
- Wikipedia — Bitka kod Beča en.wikipedia.org
- Vikipedi — Druga opsada Beča tr.wikipedia.org
- Grad Beč — Turske opsade wien.gv.at
- Ministarstvo nacionalne odbrane — Historija turskih oružanih snaga, Druga opsada Beča msb.gov.tr
- Zbigniew Hundert — Još o organizaciji husarije poljske krune za pohod 1683. godine ceeol.com
- Njemački historijski institut — Njemačka historija u dokumentima i slikama germanhistorydocs.org
- Austrijska akademija nauka — Katedrala svetog Stjepana, novo zvono Pummerin oeaw.ac.at
- Austrijska akademija nauka — Grünangergasse, Kuća kifli ili pekarska kuća oeaw.ac.at
- Cambridge University Press — Donald Quataert, Osmansko carstvo, 1683–1798 cambridge.org
Image: Vienna Battle 1683.jpg — Frans Geffels, Public domain
