Asteci: Tenochtitlan, ljudske žrtve i pad carstva

Ko su bili Asteci?

Asteci (turski: Aztekler) bili su skupina mezoameričkih naroda. Živjeli su na području današnjeg centralnog Meksika između 14. i 16. vijeka. Njihova prijestolnica bio je Tenochtitlan, na jezeru Texcoco.

Naziv „Asteci“ traži kratko objašnjenje. Stanovnici Tenochtitlana sebe su nazivali Mexica. Danas naziv „Asteci“ može obuhvatati i širi krug zajednica koje govore nahuatl. Zato, kada čitate o narodu Mexica, čitate o Astecima iz prijestolnice.

Ako ovo čitate iz Turske, često se javlja jedno pitanje: jesu li Asteci povezani s Turcima? Odgovor je ne. Ministarstvo kulture Meksika svrstava nahuatl u utoastečku jezičku porodicu (Yuto-Nahua). To nije turkijski jezik.

Šta znači riječ „Astek“?

Riječ aztēcatl na jeziku nahuatl znači „osoba iz Aztlána“. Odnosi se na Aztlán, mjesto koje se spominje u predajama naroda Mexica o vlastitom porijeklu. Niko ne zna gdje se Aztlán tačno nalazio.

Neki istraživači smatraju da je narod Mexica u 13. vijeku doselio sa sjevera u centralni Meksiko. To je teorija, a ne utvrđena činjenica.

Gdje su živjeli Asteci?

Njihovo središnje područje bio je centralni Meksiko. Tenochtitlan se nalazio na malom otoku u jezeru Texcoco. Prema predaji, osnovan je 1325. godine.

Kongresna biblioteka SAD-a ubraja Asteke među domorodačke civilizacije Amerika. Njihovo središte bio je Tenochtitlan u Meksiku.

Ovo nije samo priča o prošlosti. Zajednice Nahua povezane s Astecima i danas žive u Meksiku. Možete ih pronaći u Puebli, Veracruzu, Guerreru, Hidalgu i Tlaxcali, kao i u drugim područjima.

Kako je nastalo Astečko carstvo

Jezgro carstva nastalo je 1428. godine. Tada su Tenochtitlan, Texcoco i Tlacopan sklopili Trojni savez. National Geographic Society opisuje taj savez kao početak Astečkog carstva.

Tenochtitlan se bogatio zahvaljujući danku iz osvojenih područja. Prema Muzeju umjetnosti Metropolitan, broj njegovih stanovnika mogao je do 1521. godine dostići oko 200.000.

Asteci su pažljivo pratili i protok vremena. Koristili su solarni kalendar od 365 dana. Uporedo s njim koristili su obredni kalendar od 260 dana, koji je služio za proricanje.

Grad na vodi

Raspored grada prvo je što ljude iznenadi.

Svježa voda stizala je u Tenochtitlan kroz dva akvadukta. Tri uzdignuta nasipa s putevima povezivala su grad s obalom jezera. Palače vladara i plemića imale su vrtove, volijere i zoološke vrtove.

I poljoprivreda se odvijala na vodi. Chinampas su bile vještački podignute obradive površine u plitkim dijelovima jezera. Na karti Cuitlahuacana iz 1579. godine prikazane su kao uski pravougaonici.

U središtu se nalazio Templo Mayor, odnosno Veliki hram. Imao je dva svetišta. Jedno je bilo posvećeno Huitzilopochtliju, bogu rata. Drugo je bilo posvećeno Tlalocu, bogu kiše.

Ljudsko žrtvovanje: šta pokazuju dokazi

Prema vjerovanju naroda Mexica, ljudske žrtve hranile su bogove. Taj obred omogućavao je da sunce nastavi izlaziti i da svijet nastavi postojati. Tako ga opisuje studija „Hranjenje bogova“, objavljena u časopisu Science.

To nije samo priča španskih pisaca. Arheolozi INAH-a pronašli su 2015. godine ostatke građevine Huei Tzompantli u centru grada Meksika. Bila je to građevina za izlaganje ljudskih lobanja, s kulom. Nalaz je pružio direktan arheološki dokaz te prakse.

Ministarstvo kulture Meksika objavilo je 11. 12. 2020. nove nalaze. Prebrojano je još 119 lobanja, uz ranije zabilježene 484. Na vanjskoj strani kule nalazile su se lobanje muškaraca, žena i najmanje troje djece.

S brojevima treba biti oprezan. Konkvistador Andrés de Tapia tvrdio je da je bilo više od 136.000 lobanja. Ministarstvo kulture navodi da arheološki nalazi potvrđuju stotine. Također naglašava da broj iskopanih lobanja nije ukupan broj žrtava.

Dakle, praksa ljudskog žrtvovanja jeste dokazana. Ogromne brojke iz starih hronika nisu.

Asteci, Maje i Inke: koje su razlike?

To su tri različite civilizacije. Često se svrstavaju zajedno, pa evo njihovih razlika.

• Asteci: centralni Meksiko, uspon od 14. do 16. vijeka.
• Maje: Kongresna biblioteka SAD-a njihov vrhunac smješta u period od 300. do 900. godine nove ere. To je više vijekova prije Asteka.
• Inke: Peru, uspon u istom periodu kao kod Asteka, od 14. do 16. vijeka.

Geografija vam može pomoći da razlikujete Asteke i Maje. Majanski grad Tikal nije u centralnom Meksiku. Nalazi se u regiji Petén na sjeveru Gvatemale. UNESCO ga je uvrstio na Listu svjetske baštine.

Carstvo koje je „srušilo“ 500 Španaca

Kongresna biblioteka SAD-a navodi da je prva ekspedicija Hernána Cortésa u Meksiko 1519. godine imala 11 brodova i oko 500 ljudi. Prema popularnoj priči, ta mala vojska srušila je carstvo. Dokazi pokazuju drugačije.

Prema procjeni UNAM-a o opsadi, pobjednička strana je 1521. godine imala oko 1.500 Španaca i 200.000–300.000 domorodačkih ratnika. Među domorodačkim saveznicima navode se Tlaxcala, Texcoco, Huexotzinco i Cempoalla.

Narod Mexica nije lako poražen. Otpor pod vodstvom Cuitláhuaca prisilio je Cortésove ljude da 30. 6. 1520. napuste Tenochtitlan. Ta borba poznata je kao Noche Triste, odnosno Tužna noć.

Zatim je izbila bolest. Epidemija velikih boginja 1520. godine usmrtila je Cuitláhuaca, njegovog sina Axayacatzina i hiljade drugih ljudi. Time je oslabljen otpor naroda Mexica.

Tenochtitlan se predao 13. 8. 1521., nakon opsade koja je trajala oko tri mjeseca. Njegov posljednji nezavisni vladar Cuauhtémoc bio je zarobljen.

Pad carstva bio je, dakle, rezultat zajedničkog djelovanja tri faktora: velikog domorodačkog saveza, epidemije i duge opsade.

Hronologija

• 13. vijek: Prema nekim istraživačima, narod Mexica doselio je sa sjevera u centralni Meksiko.
• 1325: Godina osnivanja Tenochtitlana prema predaji.
• 1428: Trojni savez Tenochtitlana, Texcoca i Tlacopana postaje jezgro carstva.
• 1519: Cortésova prva ekspedicija, s oko 500 ljudi i 11 brodova, stiže u Meksiko.
• 30. 6. 1520.: Noche Triste. Cortésove snage protjerane su iz Tenochtitlana.
• 1520: Epidemija velikih boginja usmrćuje Cuitláhuaca i hiljade drugih ljudi.
• 13. 8. 1521.: Cuauhtémoc je zarobljen, a Tenochtitlan se predaje.
• 2015: Istraživači INAH-a pronalaze Huei Tzompantli u centru grada Meksika.
• 2020: Objavljen je nalaz još 119 lobanja, uz ranije zabilježene 484.

Pojedinosti koje nećete pronaći u turističkim vodičima

• Lobanje su postajale maske. Studija iz 2016. godine u časopisu Current Anthropology obuhvatila je osam maski od lobanja i 30 neizmijenjenih lobanja iz žrtvenih darova u hramu Templo Mayor. Pokazala je da su ljudske lobanje ponovo korištene i pretvarane u maske.
• Posuđena koža. Kongresna biblioteka SAD-a opisuje kult boga Xipe Totec. Svećenici su nosili oderanu kožu žrtava kako bi predstavljali boga. Nosili su je 20 dana ili dok ne istruhne.
• Zoološki vrtovi i volijere. Palače vladara i plemića u Tenochtitlanu imale su vrtove, volijere i zoološke vrtove.
• Plutajuća polja. Chinampas su građene ručno u plitkoj jezerskoj vodi. Karta Cuitlahuacana iz 1579. godine prikazuje ih kao uske pravougaonike.

Kako danas vidjeti svijet Asteka

Ako otputujete u Meksiko, možete hodati po staroj prijestolnici bez izlaska iz današnjeg grada. Španci su u 16. vijeku izgradili grad Meksiko na ruševinama Tenochtitlana. Huei Tzompantli pronađen je u samom centru grada.

Oko 28 kilometara južno od centra nalazi se Xochimilco. UNESCO navodi da njegov sistem kanala i vještačkih otoka još čuva tragove nekadašnjeg jezerskog svijeta. Zamislite ga kao živi odjek polja chinampas.

Možda vam je sličan obrazac poznat iz Istanbula. Savremeni grad leži na starijem, a stari slojevi pojavljuju se tokom iskopavanja. Isto vrijedi i za grad Meksiko.

Česta pitanja

Izvori

1. Vikipedi — Asteci tr.wikipedia.org
2. Wikipedia — Asteci en.wikipedia.org
3. Kongresna biblioteka SAD-a — Gradski pejzaži loc.gov
4. Ministarstvo kulture Meksika — Nahuatl sic.cultura.gob.mx
5. National Geographic Society — Astečka civilizacija education.nationalgeographic.org
6. Muzej umjetnosti Metropolitan — Tenochtitlan metmuseum.org
7. Univerzitet u Oregonu — Vizuelni leksikon astečkih hijeroglifa aztecglyphs.wired-humanities.org
8. Science — Hranjenje bogova doi.org
9. Ministarstvo kulture Meksika — Tzompantli: simbol smrti, umjetnosti i vječnosti gob.mx
10. Ministarstvo kulture Meksika — Saopćenje o iskopavanju građevine Huei Tzompantli gob.mx
11. Current Anthropology — Porijeklo lobanja prinesenih kao žrtveni darovi u hramu Templo Mayor, Tenochtitlán journals.uchicago.edu
12. Kongresna biblioteka SAD-a — Cortés i Asteci loc.gov
13. UNAM — Vojni značaj pada Tenochtitlana noticonquista.unam.mx
14. UNAM — Iskorjenjivanje velikih boginja comoves.unam.mx
15. INAH, Nacionalni muzej antropologije — Narod Nahua mna.inah.gob.mx
16. UNESCO — Historijski centar grada Meksika i Xochimilco whc.unesco.org

Image: CodexMendoza01.jpg — Unknown authorUnknown author, Public domain