Ko je bila Artemizija I Karijska?
Artemizija I Karijska bila je kraljica antičkog Halikarnasa. Živjela je u 5. vijeku p. n. e. Na mjestu tog grada danas se nalazi tursko ljetovalište Bodrum, u pokrajini Muğla.
Njena vlast nije obuhvatala samo jedan grad. Vladala je i ostrvima Kos, Nisiros i Kalimnos. Njen otac Ligdamid bio je iz Halikarnasa. Majka, čije ime nije zabilježeno, potjecala je s Krete.
Ako ste ikada putovali trajektom iz Bodruma na Kos, prešli ste vode koje su pripadale njenom području vlasti. Tako možete lakše zamisliti koliko je njen svijet blizak današnjoj karti.
Kako je postala vladarica?
Njen muž je umro. Njegovo ime nije sačuvano u antičkim izvorima. Njihov sin Pisindelis još je bio mlad. Artemizija je zato preuzela vlast u njegovo ime.
Halikarnas je tada bio pod perzijskom vlašću. To je bilo veoma važno 480. godine p. n. e.
Artemizija I Karijska: događaji iz 480. godine p. n. e.
Perzijski kralj Kserks I krenuo je 480. godine p. n. e. u pohod na Grčku. Artemizija mu se pridružila kao saveznička vladarica. Za pomorski pohod dala je pet brodova.
Pet brodova bila je mala snaga. Ipak, Herodot po ugledu u floti njene brodove stavlja odmah iza sidonskih. Navodi i da se pohodu pridružila svojom voljom i iz vlastite hrabrosti, a ne pod prisilom.
Prije velike bitke kod Salamine učestvovala je i u pomorskim sukobima kod Artemizija, uz obalu Evije. Salamina, dakle, nije bila njena prva bitka u tom ratu.
Šta je savjetovala Kserksu prije Salamine?
Prije bitke kod Salamine Kserks je sazvao vijeće svojih zapovjednika. Prema Herodotu, Artemizija je jedina među njima savjetovala da ne ulazi u pomorsku bitku.
Predložila je drugačiji plan. Sačuvati flotu. Napredovati prema Peloponezu. Time bi se grčki saveznici prisilili da brane vlastite gradove umjesto da ostanu na okupu.
Kserksu se svidjelo njeno mišljenje. Ipak, poslušao je ostale zapovjednike i odlučio da se bori kod Salamine.
Riječi koje možete pronaći kao citate u knjigama potječu iz ove scene. Plutarh njen govor prenosi kao direktan citat. Rüdiger Schmitt tumači ga drugačije. Smatra ga književnom tvorevinom koja odražava Herodotovo viđenje vojne situacije. Zato svaki Artemizijin „citat” uzmite s oprezom.
Šta joj se dogodilo kod Salamine?
Bitka kod Salamine 480. godine p. n. e. završila je porazom perzijske flote. Artemizija se u njoj borila uprkos svom ranijem savjetu.
Herodot opisuje jednu poznatu epizodu. Atinski brod progonio je Artemiziju dok je bježala. Svojim brodom udarila je saveznički brod i potopila ga. Na njemu se nalazio Damasitim, kralj Kalinde.
Atinski progonitelj tada je pogrešno procijenio situaciju. Vidio je kako potapa brod i zaključio da se bori na grčkoj strani. Zato je odustao od potjere.
Kserks je posmatrao bitku. Herodot kaže da je i on pogrešno protumačio prizor. Mislio je da je potopljeni brod neprijateljski pa je pohvalio Artemiziju. Zatim je, kako prenosi Herodot, rekao da su njegovi muškarci postali žene, a njegove žene muškarci.
To je najpoznatija izjava koja se veže za nju. Izgovara je Kserks, a ne Artemizija.
Je li namjerno potopila brod?
Postoji tvrdnja da je Damasitimov brod potopila zbog ranijeg sukoba s njim. Ni sam Herodot to ne smatra utvrđenim. Jasno kaže da ne može odlučiti je li posrijedi bio lični obračun ili slučajan susret.
Motiv, dakle, ostaje otvoreno pitanje. Sam događaj poznat nam je iz Herodotovog izvještaja.
Šta je radila nakon Salamine?
Nakon poraza Artemizija je savjetovala Kserksu da se vrati u Aziju. Predložila je da vođenje rata u Grčkoj prepusti Mardoniju.
Herodot također navodi da je nekoliko Kserksovih vanbračnih sinova brodom odvela u Efes.
To je posljednji konkretan događaj iz njenog života koji nam je poznat.
Artemizija I Karijska: postignuća
Na osnovu izvora možemo pouzdano reći sljedeće:
- Nakon muževe smrti vladala je Halikarnasom, Kosom, Nisirosom i Kalimnosom.
- Za perzijsku invazijsku flotu dala je pet brodova 480. godine p. n. e.
- Borila se kod Artemizija i Salamine.
- Davala je kralju strateške savjete, a Herodot navodi da im se kralj divio.
- Kod Salamine umakla je atinskom progonitelju.
Obratite pažnju na ono čega nema na ovom spisku. Nije pobijedila u ratu. Njena strana izgubila je kod Salamine. Slavu je stekla svojim postupcima tokom pohoda koji je završio porazom.
Kako je umrla Artemizija I Karijska? Njena sudbina
Ne znamo. Njen život nakon pohoda 480. godine p. n. e., kao ni datum i okolnosti smrti, nisu pouzdano poznati.
Postoji legenda. Oko 13 vijekova kasnije Fotije je prenio priču da je umrla zbog ljubavi prema Dardanu. Prema toj priči, skočila je s Lefkadske stijene. Savremena historiografija to ne prihvata kao historijsku činjenicu. Njenu kasniju sudbinu smatra nepoznatom.
Hronologija
- Prije 480. godine p. n. e. (tačan datum nije poznat): Nakon muževe smrti preuzima vlast u Halikarnasu.
- 480. godine p. n. e.: Pridružuje se Kserksovom pohodu na Grčku s pet brodova.
- 480. godine p. n. e., prije Salamine: Učestvuje u sukobima kod Artemizija, uz obalu Evije.
- 480. godine p. n. e., prije Salamine: Prema Herodotu, savjetuje Kserksu da izbjegne pomorsku bitku.
- 480. godine p. n. e., bitka kod Salamine: Bori se na perzijskoj strani i, prema Herodotu, potapa saveznički brod kako bi umakla potjeri.
- 480. godine p. n. e., nakon Salamine: Savjetuje Kserksu da se vrati u Aziju i odvodi neke njegove sinove u Efes.
Pojedinosti koje nećete naći u turističkim vodičima
- Ugled brodova. Herodot po ugledu u floti njene brodove stavlja odmah iza sidonskih.
- Nagrada za zarobljavanje. Prema Herodotu, Atinjani su nudili 10.000 drahmi onome ko je zarobi živu.
- Mramorni prikaz u Sparti. Pauzanija spominje njen mramorni prikaz u Perzijskoj stoi na spartanskoj agori. Ta građevina podignuta je od plijena iz grčko-perzijskih ratova. Grčki grad odao je počast ženi koja se borila protiv njega.
- Dva tumačenja iste priče. Prema jednom tumačenju, Herodotova priča simbolizira perzijski „izokrenuti poredak” u kojem žene imaju vlast. Nasuprot tome, Nick Ackert u studiji iz 2017. godine tvrdi da je kraljica prikazana tako da nalikuje svojim atinskim suparnicima.
Zamislite kolegu koji rukovodiocu kaže da će plan propasti. Njegov savjet bude odbijen, ali on ipak predano radi na tom planu. Herodotova Artemizija veoma podsjeća na takvu osobu.
Postoji li njen kip ili film o njoj?
Osim mramornog prikaza koji je Pauzanija vidio u Sparti, izvori ne opisuju nijedan njen kip.
Na filmskom platnu glumila ju je Eva Green u filmu 300: Uspon carstva iz 2014. godine.
Često postavljana pitanja
Ko je bila Artemizija I Karijska?
Bila je kraljica Halikarnasa, današnjeg Bodruma, u 5. vijeku p. n. e. Vladala je i Kosom, Nisirosom i Kalimnosom. Godine 480. p. n. e. borila se na Kserksovoj strani kod Artemizija i Salamine.
Je li se Artemizija borila kod Salamine?
Jeste. Dovela je pet brodova. Herodot navodi da je savjetovala da se bitka izbjegne, ali je ipak učestvovala u njoj. Perzijska flota izgubila je bitku.
Kako je umrla Artemizija I Karijska?
Izvori o tome šute. Njen kasniji život i smrt nisu pouzdano poznati. Fotijeva priča o Lefkadskoj stijeni kasnija je legenda.
Postoji li njen kip?
Pauzanija spominje njen mramorni prikaz u Perzijskoj stoi na spartanskoj agori.
Izvori
- Encyclopaedia Iranica — Artemizija iranicaonline.org
- Oxford Classical Dictionary — Artemizija (1) academic.oup.com
- Herodot, Historija 7.99 (Macaulayev prijevod) lexundria.com
- Herodot, Historija 8.68–8.69 penelope.uchicago.edu
- Herodot, Historija 8.87–8.88 penelope.uchicago.edu
- Herodot, Historija 8.93 penelope.uchicago.edu
- Wikipedia — Artemizija I Karijska en.wikipedia.org
- Vikipedi — I. Artemisia tr.wikipedia.org
- UC eScholarship — Tiranin, govornik i strateg: Herodotova atinska Artemizija escholarship.org
FAQ
Ko je bila Artemizija I Karijska?
Bila je kraljica Halikarnasa, današnjeg Bodruma, u 5. vijeku p. n. e. Uz grad je vladala i ostrvima Kos, Nisiros i Kalimnos. Godine 480. p. n. e. borila se na Kserksovoj strani kod Artemizija i Salamine.
Kako je umrla Artemizija I Karijska?
To niko ne zna. Njen život nakon pohoda 480. godine p. n. e. i okolnosti smrti nisu pouzdano poznati. U kasnijoj priči koju prenosi Fotije navodi se da je zbog ljubavi prema Dardanu skočila s Lefkadske stijene, ali savremena historiografija njenu kasniju sudbinu smatra nepoznatom.
Image: Artemisia at the Battle of Salamis.jpg — Kaulbach, Wilhelm von, 19th century, Public domain
