Šibam (turski: Şibam) je historijski grad opasan zidinama u dolini Hadramut u istočnom Jemenu, u pokrajini Hadramut. Njegove kuće-kule od ćerpiča dosežu do sedam spratova. Građene su od opeke sušene na suncu, na kamenim temeljima. Odbrana, trgovački ugled i prostor ograničen sezonskim poplavama podsticali su ovu zbijenu gradnju uvis.
Kako je zemlja pomiješana sa slamom postala materijal za obrise grada nazvanog „pustinjskim Manhattanom“? Ako pratite priču o Šibamu od karavanske trgovine do zaštitnog maltera, lakše ćete razumjeti njegove kule. Njihova historija povezuje suparništvo među porodicama, štetu od poplava i stalni rad potreban da kuća od zemlje ostane stajati.
Gdje je Šibam u Jemenu?
Šibam poznat po neboderima od ćerpiča nalazi se u dolini Hadramut u istočnom Jemenu. To nije Šibam-Kavkaban, naselje u središnjem Jemenu. Ova razlika je važna kada tražite grad: kuće-kule o kojima je ovdje riječ pripadaju historijskom naselju pod zidinama u Hadramutu.
Šibam je bio važna karavanska stanica na putu začina i tamjana preko južnoarapske visoravni. Njegova trgovačka uloga pomaže da se objasni zašto se upravo ovdje razvilo tako zbijeno naselje. Kule su pripadale gradu čija je historija bila vezana za kretanje robe.
Unutar odbrambenih zidina ulice i trgovi čine pravougaonu mrežu. Svjetski fond za spomenike navodi približno 500 međusobno naslonjenih zgrada unutar pravougaonog prostora omeđenog zidinama. Nadimak gradske panorame potječe od ovako zbijenih visokih kuća, a ne od materijala od kojeg su građene.
Zašto su građeni šibamski neboderi od ćerpiča?
Zaštita je bila jedan od razloga za zbijenu gradnju kula. UNESCO njihov raspored povezuje s odbrambenim potrebama suparničkih porodica. Navodi i težnju za ekonomskim i političkim ugledom. Visina kuća i njihova međusobna blizina bile su zato dio društvenog prostora oblikovanog nadmetanjem i potrebom za sigurnošću.
Trgovina daje drugi dio objašnjenja. Tom Leiermann u studiji iz 2021. godine povezuje zbijenu izgradnju Šibama s njegovom trajnom ulogom trgovačkog središta. Karavanska historija i gusto raspoređene kuće pripadaju istoj priči o gradu s dugotrajnom trgovačkom ulogom.
Voda je također ograničavala naselje. Leiermann opisuje položaj koji se tokom sezonskih poplava pretvarao u ostrvo. Gradnja na tako ograničenom prostoru podsticala je zbijanje naselja. Kule su rasle na mjestu gdje su poplave iznova mijenjale odnos grada i okolnog zemljišta.
Ova objašnjenja se dopunjuju. UNESCO naglašava zaštitu porodica i ugled, dok Leiermann dodaje ograničenja zbog poplava i kontinuitet trgovine. Šibam je rastao uvis pod utjecajem više pritisaka koji su istovremeno djelovali na isto naselje.
Kako su građene kule od ćerpiča?
Graditelji su šibamski ćerpič pravili od plodnog tla oko grada. Zemlju su miješali sa slamom i vodom, smjesu oblikovali u kalupima i ostavljali opeke da se danima suše na suncu. Tako je obližnje tlo postajalo glavni materijal za kuće visoke nekoliko spratova.
Temelji ispod zemljanih kula bili su od kamena. Leiermann objašnjava da je zahtjevna obrada pustinjskog kamena iz Hadramuta tradicionalno ograničavala njegovu upotrebu na temelje. Ćerpič je bio prikladan materijal za zgrade iznad njih. Izbor je odražavao praktične zahtjeve obrade lokalnih materijala.
Svjetski fond za spomenike opisuje vanjske površine prekrivene malterom od zemlje i sjeckane slame. Zaštitni premazi bili su dio načina gradnje. Leiermann također navodi krečni malter, za čiju se proizvodnju kreč pekao u pećima, kao ključnu tehniku zaštite zemljanih kula od obilne kiše.
Drvo je služilo za druge neophodne dijelove kuća. Za grede, vrata, stubove i prozore koristilo se i drvo lokalnih vrsta, poput vrste Ziziphus spina-christi. Ovi drveni elementi bili su podložni oštećenjima od termita. Briga o kuli zato je obuhvatala drvene dijelove, kao i ćerpič i malter.
Čemu je služila unutrašnjost kuća-kula?
U prizemljima bez prozora držale su se životinje i skladištilo žito. Najviši spratovi uglavnom su služili za društvena okupljanja. Jedna kula objedinjavala je skladišta, prostor za životinje i prostorije za sastajanje. Različite aktivnosti bile su raspoređene po različitim nivoima.
Ako i vi u svom domu odvajate prostor za odlaganje stvari i primanje gostiju, u Šibamu možete prepoznati slične svakodnevne potrebe. Prizemna skladišta žita i gornje prostorije za okupljanje pokazuju kako su potrebe domaćinstva oblikovale upotrebu visoke zgrade. Iza obrisa grada nalazio se i praktičan raspored kućnih aktivnosti.
Šibam ima vruću pustinjsku klimu, označenu kao BWh u Köppenovom sistemu. Zbijeni raspored zgrada pomaže da one veliki dio dana ostanu u hladu. Hlad ublažava djelovanje pustinjske vrućine. Gusta gradnja tako donosi i klimatsku korist, uz odbrambenu i društvenu ulogu.
Tradicionalni prozori omogućavali su dodatno provjetravanje. UNESCO opisuje prozore s drvenim rešetkama, bez stakla, kroz koje je prolazio zrak. Zasjenjene zgrade i prozorske rešetke koje propuštaju zrak zajedno pokazuju kako su kuće bile prilagođene okolnim uslovima.
Kako su poplave oblikovale historijski Šibam?
Velika poplava 1532–1533. godine uništila je dio ranijeg naselja. Obnova koja je uslijedila oblikovala je današnji historijski grad. Ta katastrofa ključna je za razumijevanje današnjih obrisa grada, iako su neki šibamski spomenici stariji.
Džamija za džuma-namaz najvećim dijelom potječe iz devetog i desetog vijeka. Tvrđava potječe iz trinaestog vijeka. Ove građevine svjedoče o ranijim poglavljima gradske historije, uz urbani oblik nastao obnovom nakon poplave u šesnaestom vijeku.
Poplave su ostale prijetnja dugo nakon te obnove. Razorna poplava u 10. mjesecu 2008. godine pokazala je opasnost koju UNESCO prepoznaje kao glavnu prirodnu prijetnju Šibamu. Zaštitni malter i stalne popravke sastavni su dio života grada čije su zemljane zgrade iznova izložene vodi.
Hronologija
- Deveti–deseti vijek: Veliki dio šibamske džamije za džuma-namaz potječe iz ovog perioda.
- Trinaesti vijek: Šibamska tvrđava potječe iz ovog vijeka.
- 1532–1533: Velika poplava uništava dio ranijeg naselja. Obnova oblikuje današnji historijski grad.
- Kraj devetnaestog vijeka: Trgovci koji se vraćaju iz Azije pomažu oživljavanju grada unutar zidina.
- 1982: Stari grad Šibam pod zidinama upisan je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.
- 2000–2010: Provodi se Projekt urbanog razvoja Šibama.
- 2007: Projekt obnove dobija Nagradu Aga Khan za arhitekturu.
- 10. mjesec 2008: Razorna poplava ugrožava historijski grad.
- 2015: Šibam je upisan na Listu svjetske baštine u opasnosti.
- 3. mjesec 2021: UNESCO izvještava o oštećenjima na 92 posto od 489 procijenjenih zgrada.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Mostovi i prolazi s vratima povezivali su zgrade u Šibamu. Te veze omogućavale su ljudima da brzo pobjegnu u slučaju opasnosti. Kada pogledate kule naslonjene jednu na drugu, njihova odbrambena uloga obuhvata i puteve između pojedinačnih zgrada, uz vanjske zidine.
Održavanje se odvijalo u nekoliko ciklusa. Leiermann opisuje godišnje krečenje, nanošenje zemljanog maltera približno svakih deset godina i obnovu omalterisanih dijelova svakih trideset godina. Da bi kula ostala stajati, domaćinstvo je tokom svog životnog vijeka moralo stalno brinuti o njoj.
Prozori s drvenim rešetkama koje opisuje UNESCO nisu imali staklo. Njihovi otvori omogućavali su provjetravanje. Prozori su tako aktivno doprinosili prilagođavanju kuće vrućini. I drvo je zahtijevalo brigu, jer su lokalni drveni građevinski elementi mogli pretrpjeti oštećenja od termita.
Kako se Šibam čuva?
Projekt urbanog razvoja Šibama trajao je od 2000. do 2010. godine. Prema Svjetskom fondu za spomenike, vlasnici kuća koji su učestvovali mogli su dobiti subvenciju od 35 posto za obnovu. Projekt je povezao očuvanje baštine s mogućnošću vlasnika da popravljaju kuće u kojima žive.
Cilj obnove bio je sačuvati Šibam kao naselje u kojem se i dalje živi. Projekt je 2007. godine dobio Nagradu Aga Khan za arhitekturu. Ovaj pristup povezao je nastavak korištenja kuća s popravkom njihovih historijskih građevinskih dijelova.
UNESCO je stari grad pod zidinama uvrstio na Listu svjetske baštine 1982. godine. Šibam je 2015. godine upisan na Listu svjetske baštine u opasnosti. UNESCO-ova procjena iz 3. mjeseca 2021. godine zabilježila je oštećenja na 92 posto od 489 pregledanih zgrada. Taj podatak pokazuje razmjere izazova očuvanja grada.
Često postavljana pitanja
Gdje se nalaze neboderi Šibama?
Nalaze se u historijskom gradu Šibamu pod zidinama, u dolini Hadramut u istočnom Jemenu. To je zasebno naselje u odnosu na Šibam-Kavkaban u središnjem Jemenu.
Koliko su visoke kuće od ćerpiča u Šibamu?
Prema UNESCO-u, kuće-kule dosežu do sedam spratova. Svjetski fond za spomenike navodi približno 500 međusobno naslonjenih zgrada unutar pravougaonih gradskih zidina.
Zašto su kuće građene tako blizu jedna drugoj?
Njihova zbijenost odražava potrebu za zaštitom, nadmetanje među porodicama te ekonomski i politički ugled. Sezonske poplave ograničavale su naselje, dok je njegova trajna trgovačka uloga podržavala zbijenu izgradnju.
Kada je izgrađen historijski Šibam?
Današnji historijski grad oblikovan je nakon poplave 1532–1533. godine. Među starijim spomenicima su džamija za džuma-namaz, koja najvećim dijelom potječe iz devetog i desetog vijeka, te tvrđava iz trinaestog vijeka.
Izvori
- Wikipedija na turskom jeziku — Şibam tr.wikipedia.org
- Wikipedija na engleskom jeziku — Shibam en.wikipedia.org
- UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Stari grad Šibam pod zidinama whc.unesco.org
- Svjetski fond za spomenike — Šibam wmf.org
- National Geographic — Ovaj drevni grad nebodera od zemlje je „pustinjski Manhattan“ nationalgeographic.com
- Tom Leiermann, Built Heritage — Obnova historijskih gradova Šibama i Zabida u Jemenu kao podsticaj zajednici i ekonomiji link.springer.com
- UNESCO — Zaštita historijskih kuća i njihovih stanovnika u Šibamu unesco.org
FAQ
Gdje se nalaze neboderi Šibama?
Nalaze se u historijskom gradu Šibamu, opasanom zidinama, u dolini Hadramut u istočnom Jemenu. To nije isto naselje kao Šibam-Kavkaban u središnjem Jemenu.
Zašto su kuće u Šibamu građene tako blizu jedna drugoj?
Potreba za zaštitom, suparništvo među porodicama i težnja za ekonomskim i političkim ugledom podsticali su zbijenu gradnju kuća-kula. Sezonske poplave također su ograničavale prostor naselja, dok je trgovina održavala njegovu ulogu trgovačkog središta.
Koliko su visoke kuće od ćerpiča u Šibamu?
Prema UNESCO-u, kuće-kule od opeke sušene na suncu dosežu do sedam spratova. Svjetski fond za spomenike navodi približno 500 međusobno naslonjenih zgrada unutar pravougaonih zidina.
Kada je izgrađen historijski Šibam?
Današnji historijski grad oblikovan je obnovom nakon poplave 1532–1533. godine. Njegova džamija za džuma-namaz najvećim dijelom potječe iz devetog i desetog vijeka, a tvrđava iz trinaestog vijeka.
Image: Shibam Wadi Hadhramaut Yemen.jpg — Jialiang Gao www.peace-on-earth.org [dead link], CC BY-SA 3.0
