Kanaanska religija je naučni naziv za uglavnom politeistička vjerovanja zajednica južnog Levanta, na području Kanaana (Kenan), od približno trećeg do prvog milenija prije nove ere. Nije imala jednog osnivača ni jednu svetu knjigu. Ugaritske pločice opisuju Ela (El) kao mudrog stvoritelja i oca, Baala (Baal) kao boga oluje koji teži kraljevskoj vlasti među bogovima, a Ašeru (Aşera), zvanu Atirat, kao Elovu suprugu.
Ipak, istaknuto mjesto nekog boga u priči nije nužno odgovaralo prinosima koje je primao u kultu. Ako pratite dokaze od pločica do hramova i bronzanih figura, susrest ćete različite prikaze vjerskog života. Te razlike pomažu da razumijete šta Ugarit otkriva i gdje poređenja s drugim kanaanskim zajednicama zahtijevaju oprez.
Koja razdoblja i zajednice obuhvata naučni naziv kanaanska religija?
Naziv obuhvata dug period promjenjivih regionalnih tradicija. Ne označava jednu ustanovu koja je ostala nepromijenjena tokom trećeg, drugog i prvog milenija prije nove ere. Zajednice su mogle poštovati ista božanstva, ali im pridavati različit značaj. Nije postojala jedinstvena državna teologija koja bi povezivala sve kanaanske gradove.
Raspravlja se i o granicama ove kategorije. K. L. Noll smatra drevnu izraelsku religiju lokalnim oblikom regionalne kanaanske religije. Neki istraživači religije svrstavaju izraelske i kanaanske tradicije u odvojene kategorije. Neslaganje se odnosi na način razvrstavanja srodnih vjerskih tradicija.
Ugarit (Ugarit) pruža detaljna svjedočanstva za ovu širu raspravu. Nastavni materijal Univerziteta Yale datira vjerske tekstove iz Ras Šamre u period 1500–1200. prije nove ere. Ugarit smješta u kulturni kontinuitet Sirije i Palestine tokom drugog i prvog milenija prije nove ere. Takav okvir omogućava poređenja, ali ne podrazumijeva da su sve zajednice bile iste.
Kakve su bile uloge Ela, Baala, Ašere i Anat?
El se pojavljuje kao stariji, mudri stvoritelj i otac bogova i ljudi. Ti opisi utemeljuju njegov autoritet pretka. Ipak, sačuvana ugaritska književnost ne sadrži pripovijest o stvaranju uporedivu s biblijskom. Nazvati Ela stvoriteljem zato ne znači da postoji sačuvana cjelovita priča o stvaranju.
Baal je ratnički bog oluje povezan s plodnošću poljoprivrede koja zavisi od kiše. Nastavni materijal Univerziteta Yale navodi da je Daganov sin i da njegovo ime znači gospodar ili muž. Njegova sveta planina Safon poistovjećuje se s današnjim Džebel Akrom.
Baalovu ulogu u poljoprivredi možete povezati sa svakodnevnom brigom: hranom na vašem stolu. Njegova povezanost s kišom odnosi se na rodnost usjeva koji zavise od padavina. Tako njegova vlast nad olujom dobija praktičan značaj, uz borbe za kraljevsku vlast opisane u mitovima.
Ašera se u Ugaritu naziva Atirat i pojavljuje se kao Elova supruga. Odlomak označen kao KTU 1.4.VI.46 povezuje je sa sedamdeset božanskih sinova. Time je smješta unutar božanske porodice. Međutim, riječ ašera u hebrejskoj Bibliji može označavati i sveto drvo ili stub povezan s kultom ove božice.
Anat (Anat) pojavljuje se kao Elova kćerka, Baalova sestra i božica lova i rata. Njena uloga postaje presudna nakon što Baal siđe u carstvo smrti. Ona napada Mota i komada njegovo tijelo, čime pomaže Baalov povratak. Njeni postupci daju joj središnju ulogu u sukobu koji pripovijest opisuje.
Kada su otkrivene ugaritske pločice i šta otkrivaju?
Otkrića su počela jednom grobnicom. Jedan zemljoradnik slučajno ju je pronašao 1928. godine u sjeverozapadnoj Siriji. To je dovelo do prepoznavanja groblja blizu drevnog Ugarita. Iskopavanja pod vodstvom Claudea Schaeffera počela su u Minet el-Beidi u 4. mjesecu 1929. godine, a na arheološkom brežuljku Ras Šamra 9. 5. 1929.
Prve pločice s alfabetskim klinastim pismom pronađene su iste godine. Ugaritski arhivi sadrže popise božanstava, pjesničke mitološke pripovijesti i obredne upute. Uz tekstove na lokalnom jeziku, arheolozi su pronašli tekstove na sumerskom, akadskom i huritskom jeziku. Arhivi su, dakle, nastali u višejezičnoj sredini.
Baalov ciklus sačuvan je na šest glinenih pločica koje se datiraju u trinaesti vijek prije nove ere. Prati Baalov uspon do kraljevske vlasti među bogovima. Glavne epizode obuhvataju sukob s bogom mora Jamom, gradnju Baalove palače i poziv Mota, boga smrti, da siđe u podzemni svijet.
Ove pripovijesti otkrivaju odnose među bogovima, kao i njihove moći. Elov očinski položaj, Atiratina porodična uloga i Baalova težnja za kraljevskom vlašću pripadaju svijetu uređenom kroz božanska domaćinstva i autoritet. Wayne Pitard i Mark S. Smith iznijeli su 2005. godine tvrdnju da porodična politika i patrijarhalna hijerarhija imaju istaknutije mjesto nego što su priznavala ranija tumačenja usmjerena na seksualnost.
Hronologija
- Približno od trećeg do prvog milenija prije nove ere: Široki vremenski okvir kanaanske religije; regionalna vjerovanja mijenjala su se tokom cijelog tog perioda.
- 2000–1600. prije nove ere: Period u koji se datira bronzana figura Boga koji udara iz Muzeja Carlos.
- 1500–1200. prije nove ere: Vremenski raspon u koji Yale datira vjerske tekstove iz Ras Šamre.
- Trinaesti vijek prije nove ere: Ispisano je šest glinenih pločica Baalovog ciklusa.
- 1928: Zemljoradnik je slučajno otkrio drevnu grobnicu blizu Ugarita.
- 1929: Počela su iskopavanja u Minet el-Beidi i Ras Šamri; pronađene su prve pločice s alfabetskim klinastim pismom.
- 1930: Bronzani alati s posvetnim natpisima doprinijeli su dešifriranju ugaritskog pisma.
- 2005: Pitard i Smith iznijeli su tvrdnju da porodična politika i patrijarhalna hijerarhija imaju istaknutije mjesto u Baalovom ciklusu nego što su sugerirala ranija čitanja usmjerena na seksualnost.
U kojoj mjeri religija Ugarita može predstavljati druge kanaanske gradove?
Ugarit pruža obilje dokaza, ali njegovi bogovi ne mogu automatski predstavljati vjerske prioritete svakog grada. Značaj pojedinih božanstava zavisio je od lokalnih okolnosti. Budući da kanaanski gradovi nisu imali jedinstvenu državnu teologiju, zajednička imena bogova ne dokazuju istovjetne sisteme bogoslužja.
Drugo ograničenje tiče se društvenih slojeva koje izvori predstavljaju. Ugaritski tekstovi nastajali su za bogate slojeve. Teško je utvrditi u kojoj su mjeri seljaci dijelili vjerovanja i obrede opisane u njima. Zato trebate razlikovati vjerski svijet sačuvan u tekstovima elite od tvrdnji o svim stanovnicima okolnih sela.
Čak se ni u samom Ugaritu popisi božanstava i popisi prinosa ne podudaraju potpuno. Istaknutost nekog božanstva u mitologiji ne može se neposredno izjednačiti s njegovim značajem u kultu. Duga pripovijest i zapis o prinosima odgovaraju na različita pitanja. Prva prikazuje postupke bogova, a drugi bilježi pažnju koju su dobijali u obredima.
Šta hramovi i zavjetni predmeti otkrivaju o kultu?
Dva hrama na ugaritskoj akropoli, koja se tradicionalno pripisuju Baalu i Daganu, otkrivena su tokom iskopavanja 1929. i 1934. godine. Ove građevine pružaju arhitektonske dokaze koji se mogu porediti s pločicama. Prostorije palače, arhivski dokumenti i grobne odaje također ukazuju na kraljevski kult mrtvih.
Predmeti mogu upućivati na identitet božanstva, ali ga ne moraju konačno potvrditi. Sjedeće božanstvo iz Muzeja Metropolitan, pod brojem 32.161.45, tumači se kao vjerovatni prikaz Ela. Izrađeno je od bronze sa zlatnim listićima, visoko je 13,7 centimetara i datira se u četrnaesti–trinaesti vijek prije nove ere. Oprez muzeja pri identifikaciji važan je kada se prikaz povezuje s imenovanim bogom.
Nalazi iz Lakiša pružaju još jedan lokalni kontekst. Preliminarni izvještaj o iskopavanjima 2013–2017. godine bilježi dvije bronzane figure bogova u napadačkom stavu u jednom kanaanskom hramu. Bilježi i tri bronzana kotla zakopana ispod poda, vjerovatno kao prinosi pri osnivanju hrama. Njihov položaj svjedoči o obrednim radnjama izvan mitoloških pripovijesti.
Detalji koje nećete naći u vodičima
U tekstu KTU 1.2.IV bog zanatlija Kotar-va-Hasis izrađuje dvije toljage za borbu protiv Jama. Zovu se Jagruš i Ajamur. Neke pločice Baalovog ciklusa čuvaju i drevne pisarske bilješke na marginama koje označavaju da tekst pripada Baalu. Uz samu pripovijest, pločice tako sadrže i tragove prepisivačke prakse.
Bronzani alati iz građevine nazvane kućom vrhovnog svećenika nose ugaritske posvetne natpise. Ti natpisi pomogli su pri dešifriranju pisma 1930. godine. Predmeti povezani s posvetama tako su doprinijeli čitanju pisanih svjedočanstava o ugaritskoj religiji.
Bog koji udara iz Muzeja Carlos pruža još jedan sitan, ali rječit detalj. Bronzana figura visoka je 19 centimetara i datira se u period 2000–1600. prije nove ere. Dva izdanka ispod svakog stopala pokazuju da je bila pričvršćena za postolje. Možda predstavlja Baala, ali i drugi kanaanski bogovi prikazivani su u istom napadačkom stavu. I njena moguća upotreba kao hramskog prinosa ostaje tumačenje.
Kako razlikovati arheološke dokaze od biblijske polemike?
Počnite tako što ćete razdvojiti vrste dokaza. Pod hrama, bronzana figura, obredni popis i polemički odlomak čuvaju različite informacije. Nesigurna identifikacija figure iz Muzeja Carlos pokazuje zašto arheološki predmet ne treba automatski nazvati imenom poznatog božanstva iz tekstova.
Biblijska polemika također ima historiju utjecaja na tumačenja. Prema Pitardu, biblijski napadi na kanaansku religiju usmjereni na seksualnost utjecali su na ranija čitanja ugaritskih pločica. Njegov tim koristio je računarsku obradu slika i makrofotografiju da ponovo razmotri ta čitanja. Pitard i Smith u raspravi iz 2005. godine naglasili su porodičnu politiku i patrijarhalnu hijerarhiju.
Studija Aiche Rahmouni iz 2007. godine, Religija u Ugaritu, istražuje službeni panteon i svakodnevnu religiju zajedničkim razmatranjem epskih tekstova, obrednih tekstova i arheologije. Ovaj pristup zadržava priče o bogovima u vidokrugu, a istovremeno razmatra dokaze o vjerskoj praksi.
Česta pitanja
Je li kanaanska religija imala osnivača ili svetu knjigu?
Nije imala jednog osnivača ni jednu svetu knjigu. Naziv objedinjuje uglavnom politeističke regionalne tradicije koje su se mijenjale među zajednicama i kroz različita razdoblja.
Jesu li Ašera i Atirat bile ista božica?
Ašera se u Ugaritu naziva Atirat i pojavljuje se kao Elova supruga. Hebrejska biblijska riječ ašera može označavati i sveto drvo ili stub povezan s njenim kultom.
Predstavlja li bronzana figura s podignutom rukom uvijek Baala?
Ne. Muzej Carlos ostavlja otvorenom identifikaciju svoje figure Boga koji udara jer su i drugi kanaanski bogovi prikazivani u istom napadačkom stavu. Baal je jedna od mogućih identifikacija.
Opisuju li pločice vjerovanja svih stanovnika Ugarita?
Tekstovi su nastajali za bogate slojeve. Teško je utvrditi u kojoj su mjeri seljaci dijelili njihova vjerovanja i obrede.
Izvori
- Wikipedia — Kanaanska religija en.wikipedia.org
- K. L. Noll, Univerzitet Brandon — Kanaanska religija people.brandonu.ca
- Otvoreni kursevi Univerziteta Yale — Kanaanska religija oyc.yale.edu
- Aicha Rahmouni, Religion Compass — Religija u Ugaritu compass.onlinelibrary.wiley.com
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Bogovi i božice Kanaana metmuseum.org
- Arheološka misija Ras Šamra–Ugarit — Web-stranica misije mission-ougarit.fr
- Univerzitet Illinois — Ukroćivanje boga plodnosti Baala las.illinois.edu
- Ministarstvo kulture Francuske — Baalov ciklus archeologie.culture.gouv.fr
- HISOMA — Svetišta ugaritske akropole hisoma.mom.fr
- UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Ugarit na privremenoj listi whc.unesco.org
- Muzej Michael C. Carlos, Google Arts & Culture — Bog koji udara artsandculture.google.com
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Božanstvo na prijestolju metmuseum.org
- Američki časopis za arheologiju — Kanaanski i judejski gradovi Lakiša ajaonline.org
FAQ
Šta je bila kanaanska religija?
Kanaanska religija je naučni naziv za uglavnom politeističke tradicije zajednica južnog Levanta od približno trećeg do prvog milenija prije nove ere. Nije imala jednog osnivača ni jednu svetu knjigu.
Šta ugaritske pločice otkrivaju o Elu, Baalu i Ašeri?
Opisuju Ela kao mudrog stvoritelja i oca bogova, Baala kao boga oluje koji teži kraljevskoj vlasti među bogovima, a Ašeru, u Ugaritu zvanu Atirat, kao Elovu suprugu unutar božanske porodice.
Kada su otkrivene ugaritske pločice?
Prve pločice s alfabetskim klinastim pismom pronađene su 1929. godine. Iskopavanja su uslijedila nakon što je jedan zemljoradnik 1928. godine slučajno otkrio grobnicu blizu Ugarita.
Može li religija Ugarita predstavljati svaki kanaanski grad?
Ugarit pruža detaljna svjedočanstva, ali značaj pojedinih božanstava razlikovao se među zajednicama. Njegovi tekstovi nastajali su za bogate slojeve, što ograničava pouzdanost zaključaka o vjerovanjima seoskog stanovništva.
Image: Cultic incense stand from Ta'anach.jpg — פעמי-עליון, CC BY-SA 4.0
