Bazilika svetog Petra (turski: Aziz Petrus Bazilikası) nalazi se u nezavisnoj Državi Vatikanskog Grada, unutar urbanog prostora Rima. Papa Julije II započeo je gradnju današnje crkve 1506. godine. Arhitekti koji su se smjenjivali, među njima Bramante, Michelangelo i Maderno, oblikovali su je do njenog posvećenja 1626. godine. Gradnja je trajala 120 godina jer su se tokom pontifikata 20 papa mijenjali rukovodstvo i planovi. Dovršeni dijelovi ponekad su rušeni, a događaji poput pljačke Rima prekidali su napredovanje radova.
Kupola je dovršena prije fasade, dok je Berninijev baldahin završen nakon posvećenja bazilike. Ako pratite ove odvojene faze, lakše ćete razumjeti dugu historiju gradnje. Ispod njih otvara se drugo pitanje: kako je predaja o Petrovom ukopu povezana s grobljem, spomenikom i spornim kostima pronađenim ispod crkve.
Gdje se nalazi Bazilika svetog Petra?
Bazilika se nalazi u Vatikanu, nezavisnoj državi unutar urbanog prostora Rima. Njene približne koordinate su 41.90222° sjeverne geografske širine i 12.45333° istočne geografske dužine. Kada je tražite na karti, trebate razlikovati okolni grad od države u kojoj se crkva nalazi.
Današnja građevina zauzima mjesto ranije bazilike čiju je izgradnju u četvrtom vijeku naručio car Konstantin. Kršćanska predaja povezuje tu lokaciju s Petrovim ukopom nakon njegovog raspeća. Ta veza objašnjava važnost mjesta, dok arheološke dokaze treba razmotriti zasebno.
Zašto je Konstantinova bazilika zamijenjena?
Krajem petnaestog vijeka stara bazilika bila je zapuštena i zahtijevala je popravke. Njeno propadanje uslijedilo je nakon zanemarivanja tokom avinjonskog papinstva. Julije II pokrenuo je njenu zamjenu 1506. godine. Cilj je bio izgraditi veću i veličanstveniju bogomolju.
Projekt je tako spojio praktičan problem s arhitektonskom ambicijom. Konstantinovoj građevini bila je potrebna obnova, ali Julije je odlučio da je zamijeni većom crkvom. Ta odluka pokrenula je gradnju koja je trajala od 1506. do 1626. godine.
Julije je 18. 4. 1506. položio kamen temeljac na jugozapadnoj tački gdje se danas nalazi stub svete Veronike. Time su poznati i tačan datum početka projekta i njegovo početno mjesto unutar današnje građevine.
Kakvu su ulogu Bramante, Michelangelo i Maderno imali u gradnji od 1506. do 1626. godine?
Donato Bramante izradio je odabrani početni projekt. Predložio je tlocrt grčkog križa, s krakovima jednake dužine i središnjom kupolom oslonjenom na četiri ogromna stuba. Kupola i njeni nosači činili su središte oko kojeg je organizirao cijeli projekt.
Julije II umro je 1513, a Bramante 1514. godine. Odgovornost su preuzeli Giuliano da Sangallo, Fra Giocondo i Rafael. Radovi su znatno usporeni nakon smrti pape koji je pokrenuo projekt i arhitekta čiji je nacrt bio odabran.
Michelangelo je postao glavni arhitekt 1. 1. 1547, tokom pontifikata Pavla III. Već je imao više od sedamdeset godina. Njegov zadatak bio je preoblikovati projekt koji je od Bramanteovog imenovanja prošao kroz više ruku.
Michelangelo je pojednostavio plan Antonija da Sangalla. Naredio je i rušenje već izgrađenog vanjskog dijela namijenjenog prolazu oko središnjeg prostora. Promjene projekta tako su mogle zahtijevati uklanjanje postojećih dijelova prije nastavka gradnje.
Carlo Maderno kasnije je produžio Michelangelov centralni tlocrt prema istoku, dodajući crkveni brod i oblikujući ulazni dio. Građevina je time dobila oblik latinskog križa. Bramanteov odabrani projekt imao je jednake krakove, dok je Madernovo proširenje stvorilo duži prilaz središnjem prostoru.
Prema službenoj historiji bazilike, Maderno je između 1608. i 1612. godine izgradio i današnju monumentalnu fasadu. Kada razmatrate ko je izgradio Baziliku svetog Petra, važno je razlikovati ove odgovornosti. Početni plan, njegove izmjene, dovršavanje kupole i oblikovanje ulaza pripadaju različitim fazama.
Zašto je gradnja trajala 120 godina?
Gradnja je od 1506. do 1626. godine obuhvatila pontifikate 20 papa. U tom periodu usvajani su različiti arhitektonski planovi. Bramanteov tlocrt s jednakim krakovima, Michelangelovo pojednostavljenje i Madernovo proširenje pokazuju koliko se projekt mijenjao.
Na radove su utjecali i politički poremećaji. Gradnja je već gotovo stala tokom pontifikata Hadrijana VI i Klementa VII. Pljačka Rima 1527. godine izazvala je velike nemire u gradu i dodatno utjecala na napredovanje radova na bazilici.
Finansiranje je bilo još jedan dio ovog poduhvata. Jedan od načina bilo je davanje indulgencija, odnosno oprosta od kazni za grijehe, u zamjenu za priloge za gradnju. Uz takvo finansiranje, dokumentirane promjene rukovodstva, preprojektiranja i rušenja pomažu objasniti ukupno trajanje radova.
Raspon od 120 godina ne znači da je izgradnja svakog dijela trajala jednako dugo. Završna gradnja kupole trajala je samo 22 mjeseca. Cjelokupan poduhvat uključivao je prekide i izmjene, ali i periode intenzivne gradnje.
Kada su nastali kupola, fasada i Berninijev baldahin?
Michelangelo je projektirao kupolu i doveo njenu izgradnju do nivoa tambura, prstenastog dijela na kojem kupola počiva. Nakon njegove smrti, Giacomo della Porta i Domenico Fontana dovršili su kupolu između 1588. i 1590. godine. Njeno dovršavanje zato je zavisilo i od Michelangelovog projekta i od njihovog kasnijeg rada.
Kupola se sastoji od dvije ljuske s prostorom između njih. Tokom dovršavanja njen oblik postao je šiljatiji i vitkiji nego u početnom projektu. Iznad lanterne, završnog dijela na vrhu kupole, 18. 11. 1593. postavljeni su pozlaćena bronzana kugla i križ koje je izradio Sebastiano Torrigiani.
Madernova fasada nastala je potom, od 1608. do 1612. godine. Urban VIII posvetio je novu baziliku 18. 11. 1626. Ovi datumi razdvajaju dovršavanje glavnih arhitektonskih dijelova od obreda posvećenja crkve.
Bernini je 1624. godine za Urbana VIII projektirao baldahin iznad glavnog oltara. Vatican News navodi da je dovršen 1633. godine. Izrada baldahina tako pripada poduhvatu započetom prije posvećenja bazilike i nastavljenom nakon njega.
Hronologija
- Drugi vijek: Izgradnja spomenika poznatog kao Gajev trofej, koji se tumači kao obilježje Petrovog groba.
- Četvrti vijek: Konstantin naručuje izgradnju prve Bazilike svetog Petra.
- 18. 4. 1506.: Julije II polaže kamen temeljac nove bazilike.
- 1513–1514: Umiru Julije II i Bramante; gradnja usporava.
- 1527: Pljačka Rima remeti tok gradnje.
- 1. 1. 1547.: Michelangelo postaje glavni arhitekt.
- 1588–1590: Giacomo della Porta i Domenico Fontana dovršavaju kupolu.
- 18. 11. 1593.: Iznad lanterne postavljeni su bronzana kugla i križ.
- 1608–1612: Maderno gradi fasadu.
- 1624: Bernini projektira baldahin.
- 18. 11. 1626.: Urban VIII posvećuje baziliku.
- 1633: Baldahin je dovršen, prema navodima Vatican Newsa.
- 1963: Rezultati ispitivanja opisuju kosti koje je proučavala Guarducci kao ostatke muškarca starog 60–70 godina.
- 1968: Pavao VI objavljuje otkriće posmrtnih ostataka pripisanih Petru.
- 8. 10. 2024.: AP izvještava o historijskim nalazima otkrivenim tokom restauracije baldahina.
Kako razlikovati predaju o Petrovom grobu od arheoloških dokaza?
Prema kršćanskoj predaji, Konstantin je svoju baziliku izgradio iznad mjesta Petrovog ukopa. Iskopavanja potvrđuju postojanje vatikanske nekropole između 3 i 11 metara ispod poda glavnog broda. Otkrivene su grobnice od opeke koje potječu iz drugog vijeka.
Na vertikalnoj osi glavnog oltara nalazi se struktura s dvije niše, prislonjena uz zid s crvenim malterom. Istraživači su je identificirali kao Gajev trofej. Ovaj spomenik iz drugog vijeka tumači se kao obilježje Petrovog groba.
Identifikacija kostiju donosi dodatnu, spornu tvrdnju. Margherita Guarducci pripisala je posmrtne ostatke Petru. Ispitivanjem iz 1963. godine utvrđeno je da pripadaju muškarcu starom 60–70 godina. Pavao VI objavio je 1968. godine da su posmrtni ostaci pronađeni.
National Geographic History navodi da su identifikacija koju je predložila Guarducci i njena tumačenja grafita osporavani. Dokazi o drevnom mjestu štovanja Petra ne utvrđuju lični identitet određenih kostiju. Možete prihvatiti dokumentirano postojanje groblja, a pitanje identifikacije tih ostataka ostaviti otvorenim.
Detalji koje nećete pronaći u vodičima
Julije II spustio se ljestvama u jamu duboku 7,45 metara radi ceremonije polaganja kamena temeljca 1506. godine. Uz kamen je položio posudu od terakote s dvanaest spomen-medalja koje je izradio Caradosso. Ceremonija je tako ostavila predmete ispod građevine, uz datum zabilježen u njenoj historiji.
Službena historija kupole bilježi da je 800 radnika završilo njeno podizanje za 22 mjeseca tokom 1588–1590. godine. Berninijev baldahin nosi drugačiji detalj: njegove pčele heraldički su simboli porodice Barberini, kojoj je pripadao naručilac Urban VIII.
Izvještaj AP-a od 8. 10. 2024. opisuje ostatke sendviča i orašaste plodove otkrivene tokom restauracije baldahina. Pretpostavljalo se da bi mogli biti stariji od 200 godina. Veza sa svakodnevicom dobro je poznata: hrana ostavljena tokom rada postala je historijski nalaz.
Restauratori su pronašli i đon dječije cipele. Inženjer Alberto Capitanucci povezao ga je s praksom spuštanja djece na užadima radi čišćenja teško dostupnih mjesta. To objašnjenje bilo je tumačenje nalaza.
Zašto Bazilika svetog Petra nije rimska katedrala?
Papina katedrala u njegovoj ulozi rimskog biskupa jeste bazilika svetog Ivana Lateranskog, San Giovanni in Laterano. Bazilika svetog Petra zato nema tu ulogu. Njena duga historija gradnje i povezanost s Petrovim ukopom ne mijenjaju činjenicu koja je crkva rimska katedrala.
Često postavljana pitanja
Gdje se tačno nalazi Bazilika svetog Petra?
Nalazi se u Vatikanu, unutar urbanog prostora Rima, na približno 41.90222° sjeverne geografske širine i 12.45333° istočne geografske dužine.
Je li Michelangelo dovršio kupolu?
Michelangelo ju je projektirao i doveo gradnju do nivoa tambura. Giacomo della Porta i Domenico Fontana dovršili su je 1588–1590. godine.
Je li Berninijev baldahin dovršen 1626. godine?
Vatican News navodi da je dovršen 1633. godine. Sama bazilika posvećena je 18. 11. 1626.
Jesu li kosti sigurno Petrove?
Njihova identifikacija i dalje je sporna. Groblje i spomenik pružaju dokaze koje treba razmatrati odvojeno od tvrdnje da su određeni posmrtni ostaci pripadali Petru.
Izvori
- Wikipedija na turskom — Bazilika svetog Petra tr.wikipedia.org
- Službena stranica Bazilike svetog Petra — Datumi gradnje basilicasanpietro.va
- Wikipedija na engleskom — Bazilika svetog Petra en.wikipedia.org
- Službena stranica Jubileja 2025 — Sveti Petar iubilaeum2025.va
- Pietro Zander, Bazilika svetog Petra — Bazilika basilicasanpietro.va
- Metropolitanski muzej umjetnosti — Izgradnja Vatikana resources.metmuseum.org
- Pietro Zander, Bazilika svetog Petra — Kupola basilicasanpietro.va
- Univerzitet Notre Dame — Bazilika svetog Petra marble.nd.edu
- Ured za medije Svete Stolice — Predstavljanje restauracije, 11. 1. 2024 press.vatican.va
- Vatican News — Baldahin i oltar Katedre svetog Petra vaticannews.va
- Pietro Zander, Bazilika svetog Petra — Nekropola basilicasanpietro.va
- National Geographic History — U Bazilici svetog Petra nalazi se njegov grob… zar ne? nationalgeographic.com
- Associated Press — Restauratori završavaju radove na baldahinu apnews.com
Image: Basilica di San Pietro in Vaticano September 2015-1a.jpg — Alvesgaspar, CC BY-SA 4.0
