Žena sahranjena na lokalitetu Čemka Hojuk (Çemka Höyük) možda je imala posebnu obrednu ulogu, ali dokazi ne potvrđuju da je bila šamanka. Životinjski ostaci u njenom grobu i krečnjački pokrov podržavaju tu mogućnost. Ipak, pogrebna gozba i drugi simbolički postupci ostaju uvjerljiva objašnjenja.
Iznad njenog tijela nalazila se lobanja tura, dok je njegova odvojena vilica ležala blizu njenih stopala. Ako želite procijeniti tvrdnju da je bila šamanka, taj raspored je korisno polazište. Starost groba, njegov položaj ispod građevine i različita tumačenja pomažu vam da razlikujete arheološke nalaze od njihovih mogućih značenja.
Je li žena iz Čemka Hojuka bila šamanka?
Ergül Kodaş i njegove kolege povezuju spoj ljudskih i životinjskih ostataka u grobu s mogućom posebnom obrednom ulogom. Njihovo tumačenje uključuje šamanizam. Međutim, rad dopušta i drugu mogućnost: ženu je mogla sahraniti osoba koja je obavljala postupke povezane s animizmom ili šamanizmom. To su različite tvrdnje o tome ko je izvodio obrede.
Pregled skeleta upućuje na to da je preminula bila žena stara približno 25–30 godina. Arheolozi su njen grob otkrili 2019. godine. Naučna studija označava ga kao ÇH 2019/05. Nalazio se unutar kružne građevine ÇH 12, u arheološkoj sondi D16. Ti podaci vezuju raspravu za konkretan grob, umjesto za opću tvrdnju o neolitskim ženama.
Tijelo je ležalo na desnom boku, sa savijenim nogama, ispod poda građevine. Grob je prekrivao dug, pljosnat blok krečnjaka. Sahranjivanje ispod podova stambenih građevina bilo je poznata praksa tog razdoblja. Zato sam položaj groba ne potvrđuje da je žena bila šamanka.
Gdje je sahranjena i kada?
Čemka Hojuk nalazi se na području sela Ilısu, u okrugu Dargeçit u Mardinu. Udaljen je približno 1.100 metara jugozapadno od brane Ilısu. Ako putujete i zanima vas arheologija Turske, ti podaci smještaju grob u konkretan krajolik. Ne ostajete samo pri širokoj odrednici jugoistočne Turske.
Naučni rad datira ÇH 12, građevinu u kojoj se nalazio grob, približno u 9300. godinu pr. n. e., prema kalibriranoj hronologiji. U objavi Univerziteta Mardin Artuklu otkriće je predstavljeno kao mogući grob šamanke star oko 12.000 godina. Potonji opis približna je formulacija za javnost. Datacija građevine precizniji je vremenski podatak koji donosi studija.
Grob pripada kontekstu pretkeramičkog neolita A, označenog skraćenicom PPNA. Ta faza uglavnom se datira približno u razdoblje 10000–8800. godine pr. n. e. Na Čemka Hojuku identificirano je najmanje 15 grobova u građevinskim nivoima 2, 3 i 4, koji pripadaju PPNA. Rad iz 2024. godine navodi da je među sahranjenima bilo 12 odraslih i troje djece.
Životinjske kosti u grobu iz Čemka Hojuka: šta je pronađeno?
Iznad ženinog tijela pronađena je lobanja tura, odnosno divljeg goveda. Njegova vilica bila je odvojena i položena blizu njenih stopala. Ta razlika je važna. Dokazi se odnose i na prisustvo životinje i na raspored dijelova njenog tijela oko preminule.
Među ostalim navedenim ostacima nalaze se kosti krila jarebice i kosti nogu kune. Grobna jama sadržavala je i kosti identificirane kao ovčije ili kozije. Časopis Archaeology uz ostatke tura, sitnog preživara, jarebice i kune navodi i jednu kost životinje iz porodice pasa.
Ovaj skup nalaza obuhvata više životinja i odabrane dijelove njihovih tijela. Kodaş i njegove kolege povezuju polaganje tih ostataka s mogućom obrednom ulogom. Kosti su materijalni dokazi. Određivanje ženinog položaja u zajednici tumačenje je izvedeno iz tih dokaza.
Zamislite da pospremate vlastiti sto nakon jela. Ostaci hrane i namjerno postavljen predmet mogu se nalaziti na istom mjestu, a ipak upućivati na različita objašnjenja. Odvojena vilica tura i kosti oko žene na Čemka Hojuku stvaraju sličan problem tumačenja. Morate razmotriti i raspored i prisustvo ostataka, uz mogućnost da su povezani s pogrebnim obrokom.
Dokazi za tumačenje o neolitskoj šamanki
Tumačenje da je riječ o šamanki zasniva se na zajedničkom prisustvu žene i životinjskih ostataka u grobu te na rasporedu tih ostataka. Kodaş i njegove kolege smatraju da taj spoj možda odražava posebnu obrednu ulogu. Njihov zaključak iznosi mogućnost, a ne potvrđenu identifikaciju.
I krečnjački pokrov dobio je obredno tumačenje. Prema jednom predloženom objašnjenju, sprečavao je ženu da se vrati kao zao duh. Prema drugom, lobanja tura štitila je njene ostatke. Ta objašnjenja odnose se na namjere ljudi koji su je sahranili. Nijedna od tih namjera ne može se jednostavno smatrati neposredno utvrđenom osobinom groba.
Posebno je korisna razlika navedena u sažetku rada. Grob žene koja je izvodila obrede i grob žene koju je sahranila osoba koja izvodi obrede mogli bi se slično tumačiti. Autori izričito dopuštaju obje mogućnosti. Prisustvo postupaka povezanih sa šamanizmom zato ne bi automatski značilo da je sama preminula bila šamanka.
Naziv preispituje i Bill Finlayson, arheolog Univerziteta u Oxfordu koji nije učestvovao u studiji. On smatra da izraz „šaman“, kojim se opisuju sibirske prakse, možda ne predstavlja tačno ulogu ove neolitske žene. Kao mogućnost razmatra osobu koja je poznavala obrede svoje zajednice. Sam naziv posmatra kao praktičnu savremenu skraćenicu.
Grob šamanke ili pogrebna gozba na Čemka Hojuku?
Pogrebna gozba jedno je od drugih mogućih objašnjenja životinjskih ostataka. Kodaş priznaje da bi kosti mogle biti povezane s pogrebnim obrokom. Također ističe da je teško konačno potvrditi šamanističko tumačenje. Taj oprez dolazi od istraživača koji i sam zastupa obredno tumačenje.
Druga moguća objašnjenja uključuju obožavanje životinja i pripisivanje simboličkih svojstava dijelovima njihovih tijela. Te mogućnosti zadržavaju pažnju na životinjama, ali ne zahtijevaju da je žena imala određenu vjersku ulogu. Naprimjer, lobanju tura sa simboličkim značenjem i dalje bi trebalo tumačiti čak i kada preminulu ne bismo nazivali šamankom.
Odvojena vilica blizu stopala važna je za tu raspravu jer pokazuje konkretan raspored. Ipak, raspored ne otkriva konačno da li je sahrana odražavala ženinu vlastitu ulogu, vjerovanja ožalošćenih ili postupke povezane s pogrebnim obrokom. Objavljena rasprava obuhvata sve te načine tumačenja dokaza.
Ako upoređujete objašnjenja, razmatrajte odvojeno sahranjivanje ispod poda i skup životinjskih ostataka. Sahranjivanje ispod podova već je bilo poznato u zajednicama PPNA. Predložena identifikacija šamanke zasniva se na široj kombinaciji obilježja, naročito na pratećim životinjskim ostacima. Ne zasniva se samo na položaju groba.
Hronologija
- Približno 10000–8800. godine pr. n. e.: Opći vremenski raspon PPNA, faze s kojom je grob povezan.
- Približno 9300. godine pr. n. e., prema kalibriranoj hronologiji: Datacija koju rad pripisuje građevini ÇH 12, u kojoj se nalazi grob ÇH 2019/05.
- 2008: Poplavni nanos spriječio je prepoznavanje lokaliteta tokom površinskih pregleda.
- 2019: Otkriven je ženin grob sa životinjskim ostacima.
- 2024: Studija je objavljena u časopisu L’Anthropologie, sveska 128, broj 3.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Izgradnja puta djelimično je poremetila južni dio groba. Ipak, većina ljudskih i životinjskih ostataka sačuvana je na prvobitnim položajima. Obje činjenice važne su pri procjeni rasporeda. Grob je pretrpio oštećenja, ali je znatan dio podataka o prostornom rasporedu ostao dostupan za proučavanje.
Arheolozi su prosijali sediment iz groba kroz sita s otvorima od 7–8 milimetara i 3,5 milimetara. Tako nisu pronađene dodatne životinjske kosti ni grobni prilozi poput perli. To je konkretan podatak o načinu na koji je provjeren sadržaj groba.
Čemka Hojuk ima dimenzije približno 65 × 135 metara. Nalazi se svega oko 900 metara jugoistočno od lokaliteta Boncuklu Tarla. Uprkos blizini tog naselja, nije zabilježen tokom površinskog pregleda 2008. godine, kada ga je skrivao poplavni sloj.
Često postavljana pitanja
Je li žena sigurno bila šamanka?
Ne. Kodaş i njegove kolege predlažu moguću obrednu ulogu, uključujući šamanizam. Njihov rad razmatra i mogućnost da ju je sahranila osoba povezana s takvim praksama. Pogrebna gozba i druga simbolička objašnjenja ostaju dio rasprave.
Koji su životinjski ostaci ključni za tu tvrdnju?
Lobanja tura iznad tijela i njegova odvojena vilica blizu stopala ključna su obilježja. Izvještaji opisuju i kosti krila jarebice, kosti nogu kune te kosti ovce ili koze. Archaeology dodatno navodi jednu kost životinje iz porodice pasa.
Dokazuje li sahranjivanje ispod poda obrednu ulogu?
Ne. Sahranjivanje ispod podova stambenih građevina bilo je poznata praksa PPNA. Na Čemka Hojuku taj položaj daje kontekst. Prateći životinjski ostaci osnova su predloženog tumačenja o posebnoj obrednoj ulozi.
Je li grob star 12.000 godina?
Objava Univerziteta Mardin Artuklu koristi taj približni opis. Naučni rad datira građevinu u kojoj se nalazi grob približno u 9300. godinu pr. n. e., prema kalibriranoj hronologiji. Za precizan prikaz sačuvajte razliku između zaokruženog opisa i datacije pripisane građevini.
Izvori
- Ergül Kodaş i kolege, L’Anthropologie, 2024, sveska 128, broj 3 sciencedirect.com
- Phys.org, izvještaj o mogućem grobu šamanke phys.org
- Archaeology, „Mogući neolitski grob šamanke“ archaeology.org
- National Geographic, rasprava o tumačenju da je riječ o šamanki nationalgeographic.com
- Univerzitet Mardin Artuklu, Fakultet književnosti, objava o grobu artuklu.edu.tr
- Ergül Kodaş i Yunus Çiftçi, Aktüel Arkeoloji, „Çemka Höyük“ aktuelarkeoloji.com.tr
- Neo-Lithics, terenski izvještaj o Čemka Hojuku exoriente.org
- Wikipedija na engleskom jeziku, „Pretkeramički neolit A“ en.wikipedia.org
FAQ
Je li žena iz Čemka Hojuka bila šamanka?
Moguće je, ali grob to ne potvrđuje. Istraživači povezuju životinjske ostatke s mogućom obrednom ulogom. Pogrebna gozba i drugi simbolički postupci ostaju druga moguća objašnjenja.
Koje su životinjske kosti pronađene u grobu?
Među navedenim ostacima nalaze se lobanja tura i njegova odvojena vilica, kosti krila jarebice, kosti nogu kune te kosti ovce ili koze. Časopis Archaeology navodi i jednu kost životinje iz porodice pasa.
Koliko je star grob iz Čemka Hojuka?
Naučni rad datira građevinu u kojoj se nalazio grob približno u 9300. godinu pr. n. e., prema kalibriranoj hronologiji. U javnim objavama otkriće se opisuje šire, kao staro oko 12.000 godina.
Zašto je naziv šamanka sporan?
Arheolog Bill Finlayson preispituje može li izraz kojim se opisuju sibirske prakse tačno predstaviti ulogu ove neolitske žene. Kao moguće tumačenje razmatra osobu koja je poznavala obrede svoje zajednice.
Image: Pre-pottery neolithic people upper Mesopotamian, levantine, anatolian.jpg — Rowyn flowerdew, CC0
