Ko je bio Bajazid Munjeviti?
Bajazid I bio je četvrti osmanski sultan. Vladao je od 1389. do 1402. i postao poznat kao Bajazid Munjeviti. Njegovu vladavinu obilježili su osvajanja u Anadoliji, pritisak na Istanbul i pobjeda nad križarskom vojskom kod Nikopolja.
Njegova vladavina završila je vojnim slomom. Timur ga je porazio i zarobio kod Ankare 1402. Bajazid je umro u zarobljeništvu sljedeće godine. Ako pratite njegovu vladavinu od Nikopolja do Ankare, vidjet ćete i veliku osmansku pobjedu i poraz koji je okončao njegovu vlast.
Kada je rođen Bajazid I i čiji je bio sin?
Bajazid je bio sin sultana Murada I i Gulčiček hatun. Godina njegovog rođenja je sporna. U prikazima njegovog života navode se približno 1354. i 1360. Nijednu od tih godina ne treba predstavljati kao pouzdano utvrđenu godinu rođenja.
Njegov poznati nadimak potječe iz vremena prije dolaska na prijestolje. Prema Halilu İnalcıku, Bajazid je ime Yıldırım stekao hrabrošću i odvažnim djelovanjem u bici kod Frenk Jazisija (Frenk Yazısı) 1386. Nadimak je, dakle, bio dio njegovog vojnog ugleda prije nego što je postao sultan.
Bajazid je preuzeo prijestolje nakon što mu je otac umro poslije Prve kosovske bitke 1389. Prilikom stupanja na vlast naredio je ubistvo svog brata Jakuba Čelebije. Njegova vladavina počela je nasljeđivanjem oca i uklanjanjem bliskog porodičnog suparnika.
Ko su bile supruge i djeca Bajazida I?
Bajazid se oko 1381. oženio Sultan hatun (Sultan Hatun), kćerkom Sulejmana Šaha iz dinastije Germijan. Teritorije koje su Osmanlije dobile kao njen miraz povjerene su njemu na upravu. U njima je služio kao sandžakbeg, odnosno upravitelj pokrajine.
Ako brak posmatrate kao svakodnevnu porodičnu odluku, ovaj primjer pokazuje njegovu političku ulogu u Bajazidovom životu. Vjenčanje je uključivalo imovinu, teritorije i javnu službu. Veza s Germijanom (Germiyan) zato je bila dio njegovog uspona još prije nego što je naslijedio osmansko prijestolje.
Bajazid se oženio i Oliverom Despinom iz srpske vladarske porodice. Uspostavio je vojnu saradnju s njenim bratom Stefanom Lazarevićem. Porodična veza pratila je savez čije će ga snage podržati kod Nikopolja.
Među njegovim sinovima bili su Sulejman, Isa, Musa, Mustafa i Mehmed Čelebija. Mehmed je kasnije postao sultan Mehmed I. Ova imena važna su i izvan porodičnog popisa: borba Bajazidovih sinova oblikovala je razdoblje nakon njegovog poraza kod Ankare.
Karta Bajazidove vladavine: gdje je širio osmansku vlast?
Da biste Bajazidovu vladavinu pratili na karti, krenite od njegovog pohoda u Anadoliji tokom zime 1389–1390. Alašehir (Alaşehir) i oblasti Ajdin (Aydın), Saruhan, Menteše (Menteşe), Hamid (Hamîd) i Germijan došli su pod osmansku upravu. Ovo širenje uslijedilo je ubrzo nakon njegovog stupanja na prijestolje.
Istanbul je postao drugo važno žarište. Bajazid je u proljeće 1394. grad stavio pod čvrstu opsadu. Kasnije je, 1396–1397., dao sagraditi Anadoluhisar (Anadoluhisarı) kako bi pojačao pritisak na Istanbul. Tvrđava je dio historije tog dugotrajnog nastojanja da se grad pokori.
Konja (Konya) došla je pod osmansku kontrolu nakon što je Bajazid u jesen 1397. porazio karamanskog vladara Alaedina bega. I druge karamanske teritorije prešle su pod osmansku vlast. Uz ranije stečene oblasti, ovaj pohod proširio je anadolske teritorije kojima je upravljao tokom svoje vladavine.
Balkanski dio karte vodi do Nikopolja, na turskom Niğbolu, u današnjoj Bugarskoj. Bajazidova pobjeda ondje učvrstila je osmansku kontrolu duž Dunava. Ova mjesta možete povezati kroz tri toka njegove vladavine: širenje u Anadoliji, pritisak na Istanbul i ratovanje na Balkanu.
Šta se dogodilo u bici kod Nikopolja?
Bitka kod Nikopolja završila je osmanskom pobjedom 25. 9. 1396. Odigrala se pred nikopoljskom tvrđavom. Ugarski kralj Žigmund imao je presudnu ulogu u organiziranju križarskog pohoda. Njegov glavni cilj bio je zaustaviti osmansko širenje na Balkanu.
Križari su započeli opsadu Nikopolja 10. 9. Osmanska posada pružila je otpor. Zbog toga se opsada pretvorila u blokadu. Bitka kasnije tog mjeseca uslijedila je nakon neuspjelog pokušaja da se savladaju branitelji tvrđave.
Francuske snage prve su krenule u napad. Osmanska odbrambena linija uključivala je zašiljene kolce koji su usporili napredovanje teško naoružane konjice. Ta prepreka bila je konkretan činilac u borbi. Objašnjenje toka bitke zato se ne svodi samo na Bajazidov ugled.
Prema križarskim izvorima, srpske trupe Stefana Lazarevića borile su se uz Bajazida. Pomogle su u odbijanju Žigmundovog napada. Njihovo učešće povezuje bitku s vojnom saradnjom koju je Bajazid uspostavio s bratom svoje supruge Olivere Despine.
Među preživjelim plemićima koji su zarobljeni bili su Jean de Nevers i maršal Boucicaut. Vratili su se u svoje zemlje nakon isplate otkupnina. Zarobljavanje i otkup tako su bili dio posljedica bitke, uz osmansku vojnu pobjedu.
Nikopolje je učvrstilo osmansku kontrolu duž Dunava i podiglo Bajazidov ugled u islamskom svijetu. Značaj pobjede prevazišao je samo bojište. Ipak, njegova vladavina uključivala je i daljnje pohode u Anadoliji te nastavak pritiska na Istanbul.
Bajazid I i Timur: zašto su zaratili?
Sukob Bajazida i Timura bio je povezan s vladarima koji su tražili zaštitu od svojih protivnika. Anadolski begovi sklanjali su se kod Timura. Timurovi suparnici Ahmed Dželajir (Ahmed Celâyir) i Kara Jusuf (Kara Yûsuf) potražili su utočište kod Bajazida. Ove suprotstavljene veze doprinijele su sukobu dvojice vladara.
Njihove vojske susrele su se na Čubuškoj ravnici (Çubuk) kod Ankare. TDV-ova Islamska enciklopedija datira bitku na 28. 7. 1402. Bajazid je poražen i zarobljen. Njegova osmanska vladavina završila je 1402., iako je umro 1403.
Poznatu priču o Bajazidovom ponižavanju u željeznom kavezu treba razmatrati oprezno. Raširila se u kasnijim prikazima. Rani izvori, poput Schiltbergera i Clavija, ne spominju kavez. Dokumentirano zarobljavanje zato treba razlikovati od ovog spornog prikaza postupanja prema njemu.
Kada je umro Bajazid I i šta je uzrokovalo njegovu smrt?
Bajazid je umro u Akšehiru (Akşehir) 8. 3. 1403., još u Timurovom zarobljeništvu. Mjesto i datum njegove smrti mogu se utvrditi pouzdanije nego njen uzrok. Izvori različito opisuju kako je umro.
Ašikpašazade bilježi tvrdnju o samoubistvu. Timuridski historičari opisuju smrt od bolesti. Ovi suprotstavljeni prikazi ne dopuštaju da se bilo koje objašnjenje predstavi kao sigurno. Ako naiđete na kategoričnu tvrdnju o uzroku Bajazidove smrti, imajte na umu neslaganje ovih izvora.
Nije dokazana ni tvrdnja da je Timur dao otrovati Bajazida. Drugi zapisi navode da je Timur brigu o zarobljenom vladaru povjerio vlastitim ljekarima. Bajazidova smrt u zarobljeništvu je utvrđena; namjerno ubistvo nije.
Ko je naslijedio Bajazida I?
Nakon Bajazidovog poraza uslijedilo je osmansko međuvlašće, poznato kao Fetret Devri, od 1402. do 1413. Njegovi sinovi borili su se za prijestolje. Nasljeđivanje je zato uključivalo godine sukoba prije obnove jedinstvene vlasti.
Njegov sin Mehmed Čelebija konačno je 1413., kao Mehmed I, obnovio jedinstvenu osmansku vlast. Na popisu nasljednika Mehmed je ključni odgovor. Međuvlašće objašnjava zašto uz taj odgovor treba navesti više od neposrednog prijenosa vlasti s oca na sina.
Hronologija
- Oko 1354. ili 1360.: Dvije približne godine koje se navode za Bajazidovo rođenje.
- Oko 1381.: Brak sa Sultan hatun i imenovanje za upravitelja teritorija prenesenih kao njen miraz.
- 1386.: Prema İnalcıku, postupci u bici kod Frenk Jazisija donijeli su mu nadimak Yıldırım.
- 1389.: Stupanje na prijestolje nakon smrti Murada I poslije Prve kosovske bitke.
- 1389–1390.: Pohod kojim je više zapadnoanadolskih oblasti došlo pod osmansku upravu.
- 1394.: U proljeće je počela čvrsta opsada Istanbula.
- 25. 9. 1396.: Osmanska pobjeda kod Nikopolja.
- 1396–1397.: Izgradnja Anadoluhisara.
- 1397.: Konja i druge karamanske teritorije došle su pod osmansku kontrolu.
- maj 1400.: U vakufnami su zabilježene građevine Bajazidovog kompleksa u Bursi.
- 28. 7. 1402.: Poraz i zarobljavanje u sukobu s Timurom kod Ankare, prema TDV-ovom datiranju.
- 8. 3. 1403.: Smrt u zarobljeništvu u Akšehiru.
- juni 1406.: Njegov sin Emir Sulejman Čelebija dao je sagraditi njegovo turbe u Bursi.
- 1413.: Mehmed I obnovio je jedinstvenu osmansku vlast.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Bajazidovo turbe u Bursi pruža podatke o godinama nakon njegove smrti. Natpis bilježi da je njegov sin Emir Sulejman Čelebija naručio njegovu izgradnju u junu 1406. Kao graditelja navodi Aliju, sina Husejinovog (Ali, sin Hüseyina).
Portal kulture Ministarstva kulture i turizma opisuje građevinu kao prvo osmansko turbe s trijemom. Ako ga posjetite, ulazni trijem možete posmatrati kao konkretan arhitektonski detalj povezan s mjestom ovog turbeta u osmanskoj arhitekturi.
Bajazidov kompleks ima i vakufnamu datiranu u maj 1400. Ona bilježi građevine, ali ne navodi datume njihove izgradnje. Datum ovog dokumenta zato ne treba automatski smatrati datumom izgradnje svake građevine koju spominje.
Često postavljana pitanja
Kada je rođen Bajazid I?
Godina njegovog rođenja je sporna. Navode se približno 1354. i 1360.; tačan datum rođenja nije utvrđen.
Ko su bile supruge Bajazida I?
Oko 1381. oženio se Sultan hatun, kćerkom Sulejmana Šaha iz dinastije Germijan. Oženio se i Oliverom Despinom iz srpske vladarske porodice.
Kako je umro Bajazid I?
Umro je u zarobljeništvu u Akšehiru 8. 3. 1403. Izvori navode bolest ili samoubistvo, pa tačan uzrok ostaje neizvjestan.
Koji je sin naslijedio Bajazida I?
Mehmed I obnovio je jedinstvenu osmansku vlast 1413., nakon međuvlašća koje je trajalo od 1402. do 1413.
Izvori
- Halil İnalcık, TDV Islamska enciklopedija — BAJAZID I islamansiklopedisi.org.tr
- Feridun Emecen, TDV Islamska enciklopedija — BITKA KOD NIKOPOLJA islamansiklopedisi.org.tr
- Yusuf Halaçoğlu, TDV Islamska enciklopedija — BITKA KOD ANKARE islamansiklopedisi.org.tr
- Yekta Demiralp, Muzej bez granica — Kompleks Yıldırım islamicart.museumwnf.org
- Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske, Portal kulture — Turbe Bajazida Munjevitog kulturportali.gov.tr
FAQ
Kada je rođen Bajazid I?
Godina njegovog rođenja je sporna. Navode se približno 1354. i 1360., pa se tačan datum rođenja ne može smatrati utvrđenim.
Ko su bile supruge Bajazida I?
Bajazid se oko 1381. oženio Sultan hatun, kćerkom Sulejmana Šaha iz dinastije Germijan. Oženio se i Oliverom Despinom iz srpske vladarske porodice.
Kako je umro Bajazid I?
Umro je u Akšehiru 8. 3. 1403., dok je bio u Timurovom zarobljeništvu. Izvori navode bolest ili samoubistvo, pa tačan uzrok smrti ostaje neizvjestan.
Koji je sin naslijedio Bajazida I?
Njegov sin Mehmed I obnovio je jedinstvenu osmansku vlast 1413., nakon međuvlašća koje je trajalo od 1402. do 1413.
Image: Bayezid I, sultano.jpg — Aliprando Caprioli, CC0
