Ko je bila Rosa Parks? Protest koji je promijenio historiju

Rosa Parks (turski: Rosa Parks) bila je aktivistica za građanska prava. Njeno odbijanje da napusti sjedište u autobusu pomoglo je pokrenuti bojkot autobusa u Montgomeryju. Uhapšena je 1. 12. 1955. jer je ostala sjediti kada joj je vozač naredio da ustane kako bi napravila mjesta za bijele putnike. Imala je 42 godine i već se godinama zalagala za prava crnih Amerikanaca.

Ako Rosu Parks poznajete samo po toj vožnji autobusom, njena šira životna priča pružit će vam važan kontekst. Ona obuhvata pokušaje upisa u birački spisak, rad na mjestu sekretarice organizacije i decenije javnog angažmana nakon Montgomeryja. Njeno hapšenje postalo je prekretnica zahvaljujući istrajnom bojkotu i zasebnom sudskom osporavanju segregacije u autobusima.

Odakle je bila Rosa Parks?

Rosa Parks rođena je u Tuskegeeju, u Alabami, 4. 2. 1913. Njeno ime pri rođenju bilo je Rosa Louise McCauley. Majka Leona bila je učiteljica. Otac James bio je stolar.

U decembru 1943. Parks je izabrana za sekretaricu ogranka NAACP-a u Montgomeryju. Ta organizacija branila je prava crnih Amerikanaca. Izbor je održan godinama prije protesta u autobusu. Njeno odbijanje zato treba posmatrati u kontekstu dugogodišnjeg rada na građanskim pravima.

Borila se i za ostvarivanje vlastitog biračkog prava. Počevši od 1943, tri puta je podnosila zahtjev za upis u birački spisak, nastojeći savladati prepreke koje je Alabama postavljala biračima. Konačno je upisana 1945. Žena uhapšena u autobusu već je znala koliko istrajnosti može biti potrebno da bi se ostvarilo osnovno pravo.

Ko je bio suprug Rose Parks?

Rosa McCauley udala se za Raymonda Parksa 18. 12. 1932. Raymond je bio berberin i aktivista za građanska prava. Njihov brak dio je njene životne priče i prije bojkota u Montgomeryju i tokom godina koje su uslijedile.

Rosa se 1957. s Raymondom i majkom preselila u Detroit, u Michiganu. Decenijama kasnije, imena Rose i Raymonda Parksa našla su se zajedno u nazivu instituta koji je osnovala za mlade. Osnivanjem te ustanove proširila je svoj rad izvan protesta po kojem je postala poznata.

Protest Rose Parks u autobusu: gdje se dogodio?

Protest se dogodio u gradskom autobusu u Montgomeryju, u Alabami. Parks je 1. 12. 1955. ušla u autobus nakon posla u robnoj kući Montgomery Fair, gdje je radila kao krojačica. Vraćala se kući.

Prvih 10 sjedišta u autobusima u Montgomeryju bilo je rezervisano za bijele putnike. Parks je sjela u prvi red odmah iza tih sjedišta. Taj detalj pomaže vam da razumijete spor: sjedila je iza dijela koji je već bio namijenjen bijelim putnicima.

Vozač James Blake naredio je da četvero crnih putnika u njenom redu ustane kako bi bijeli putnici mogli sjesti. Troje je poslušalo. Parks je ostala sjediti. Zbog odbijanja te naredbe uhapšena je istog dana.

U policijskom zapisniku optužba je opisana kao nepostupanje po naredbama vozača autobusa. Takva formulacija povezuje hapšenje s ovlastima koje su se primjenjivale nad putnicima tokom obične vožnje. Zamislite vlastiti povratak s posla: Parks se vraćala kući kada je naredba o sjedenju njenu vožnju pretvorila u sukob zbog rasne diskriminacije.

Zašto je Rosa Parks odbila ustati?

Parks je kasnije odbacila objašnjenje da je odbila ustati zbog fizičke iscrpljenosti. U knjizi Rosa Parks: My Story iz 1992. objasnila je da je bila umorna od popuštanja. Njeno svjedočenje osporava prikaz događaja koji sve svodi na naporan radni dan.

Njen raniji aktivizam daje kontekst tom objašnjenju. Od 1943. bila je sekretarica ogranka NAACP-a i istrajala je kroz tri zahtjeva za upis u birački spisak. Odbijanje u autobusu uslijedilo je nakon godina suočavanja s rasnim preprekama.

S istim vozačem sukobila se i ranije. Parks se 1943. usprotivila zahtjevu Jamesa F. Blakea da ponovo uđe u autobus kroz zadnja vrata. Njihov sukob iz 1955. zato je imao prethodnicu u toj ranijoj vožnji.

Zašto je njen protest u autobusu ušao u historiju?

Nakon hapšenja Rose Parks, Žensko političko vijeće dijelilo je letke u Montgomeryju. Pozivalo je ljude da ne koriste autobuse 5. 12. 1955, na dan njenog suđenja. Njeno pojedinačno odbijanje postalo je središte organizovane akcije u koju su se uključili i drugi putnici.

Udruženje za unapređenje Montgomeryja osnovano je 5. 12. Za predsjednika je izabran Martin Luther King Jr. Bojkot je pomogao da 26-godišnji King postane poznat širom zemlje. Tako je hapšenje Rose Parks povezano s usponom još jednog široko prepoznatljivog vođe borbe za građanska prava.

Učesnici nisu koristili gradske autobuse. Pješačili su, zajedno se vozili automobilima i pronalazili druge načine prijevoza. Ta praktična organizacija bila je važna tokom cijelog bojkota, koji je, prema Nacionalnom arhivu, trajao 381 dan. Odbijanje vožnje autobusom zahtijevalo je svakodnevno pronalaženje načina da se stigne na odredište.

Zaseban sudski predmet, Browder v. Gayle, osporio je obaveznu rasnu segregaciju u autobusima. Bio je odvojen od žalbe Rose Parks na vlastitu osuđujuću presudu. Razlikovanje tih postupaka pomaže vam da pratite kako su protest i pravna borba doprinijeli istom cilju.

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država potvrdio je 13. 11. 1956. odluku protiv obavezne segregacije u autobusima u predmetu Browder v. Gayle. Nakon što je sudski nalog o ukidanju segregacije stigao u Montgomery, King je 20. 12. pozvao na završetak bojkota.

Ujutro 21. 12. King je ušao u autobus u Montgomeryju u kojem je segregacija bila ukinuta. S njim su bili Ralph Abernathy, E. D. Nixon i Glenn Smiley. Odbijanje Rose Parks pomoglo je pokrenuti dugotrajnu kampanju. Organizovano učešće i zaseban sudski postupak doveli su tu kampanju do promjena u samim autobusima.

Hronologija

• 4. 2. 1913.: Rosa Louise McCauley rođena je u Tuskegeeju, u Alabami.
• 18. 12. 1932.: Udala se za Raymonda Parksa, berberina i aktivistu za građanska prava.
• decembar 1943.: Postala je sekretarica ogranka NAACP-a u Montgomeryju.
• 1945.: Upisana je u birački spisak nakon tri podnesena zahtjeva.
• 1. 12. 1955.: Uhapšena je jer je odbila napustiti svoje sjedište u autobusu u Montgomeryju.
• 5. 12. 1955.: Osnovano je Udruženje za unapređenje Montgomeryja.
• 13. 11. 1956.: Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država potvrdio je odluku u predmetu Browder v. Gayle.
• 20. 12. 1956.: King je pozvao na završetak bojkota nakon što je sudski nalog stigao u Montgomery.
• 21. 12. 1956.: King je ušao u autobus u Montgomeryju u kojem je segregacija bila ukinuta. S njim su bili Ralph Abernathy, E. D. Nixon i Glenn Smiley.
• 1957.: Parks se sa suprugom i majkom preselila u Detroit.
• 1965–1988.: Radila je u uredu kongresmena Johna Conyersa.
• februar 1987.: Učestvovala je u osnivanju Instituta Rosa i Raymond Parks za lični razvoj.
• 1. 12. 2000.: U Montgomeryju su otvoreni Biblioteka i muzej Rose Parks.
• 24. 10. 2005.: Parks je umrla u svom domu u Detroitu, u dobi od 92 godine.

Detalji koje nećete pronaći u vodičima

Glas Rose Parks dopirao je do radijskih slušalaca dok je bojkot još trajao. Intervju koji je dala Sidneyju Rogersu emitovan je 1956. na radiostanicama mreže Pacifica. Taj razgovor potiče iz vremena same kampanje, prije završetka bojkota.

Bojkot je imao i lične posljedice. Parks je izgubila posao krojačice i primala prijetnje smrću. Preseljenje u Detroit 1957. uslijedilo je nakon tih posljedica. Ono predstavlja teško poglavlje priče o kampanji u Montgomeryju.

Kasnije je, između ostalog, pomagala beskućnicima da pronađu smještaj. Time se bavila dok je od 1965. do 1988. radila u uredu kongresmena Johna Conyersa. Taj dugi period rada pokazuje koliko je njenog radnog vijeka uslijedilo nakon protesta u autobusu.

U februaru 1987. Parks i Elaine Eason Steele osnovale su Institut Rosa i Raymond Parks za lični razvoj. Institut je bio usmjeren na mlade. Predstavljao je još jedan oblik organizovanog rada u životu koji je već obuhvatao borbu za upis u birački spisak, rad u NAACP-u i pomoć pri pronalaženju smještaja.

Gdje se nalazi muzej Rose Parks?

Univerzitet Troy osnovao je Biblioteku i muzej Rose Parks u Montgomeryju, na mjestu njenog hapšenja. Ustanova je otvorena 1. 12. 2000, u prisustvu Rose Parks. Lokacija je neposredno povezuje s događajem kojem je posvećena.

Ako priču Rose Parks pratite na karti, razlikujte tri mjesta. Tuskegee je njeno rodno mjesto. Montgomery je mjesto njenog odbijanja u autobusu i bojkota. Detroit je postao njen dom nakon preseljenja 1957. i ostao je grad u kojem je umrla.

Smrt Rose Parks i javno odavanje počasti

Rosa Parks umrla je prirodnom smrću u svom domu u Detroitu 24. 10. 2005. Imala je 92 godine. Njen život nastavio se decenijama nakon protesta u Montgomeryju. Obuhvatio je i rad u kongresnom uredu i osnivanje njenog instituta.

Njeno tijelo bilo je izloženo u rotondi Kapitola Sjedinjenih Američkih Država u Washingtonu 30. i 31. 10. 2005, kako bi građani mogli odati počast. To javno odavanje počasti uslijedilo je nakon života čiji je najpoznatiji trenutak ostalo odbijanje da napusti sjedište u autobusu u Montgomeryju.

Postoji li film o Rosi Parks?

Angela Bassett glumila je Rosu Parks u filmu The Rosa Parks Story iz 2002, koji je režirala Julie Dash.

Često postavljana pitanja

Je li Rosa Parks bila aktivistica i prije hapšenja?

Da. U decembru 1943. postala je sekretarica ogranka NAACP-a u Montgomeryju. Tri puta je podnosila zahtjev za upis u birački spisak, prije nego što je uspjela 1945.

Je li sjedila na mjestima rezervisanim za bijele putnike?

Sjedila je u prvom redu odmah iza 10 sjedišta rezervisanih za bijele putnike. Vozač je putnicima u njenom redu naredio da ustanu kako bi napravili mjesta za bijele putnike.

Koliko je trajao bojkot autobusa u Montgomeryju?

Prema Nacionalnom arhivu, trajao je 381 dan. Učesnici su pješačili, zajedno se vozili automobilima i koristili druge oblike prijevoza kako bi izbjegli gradske autobuse.

Je li njena žalba dovela do ukidanja segregacije u autobusima?

Odluka protiv obavezne segregacije u autobusima donesena je u predmetu Browder v. Gayle. Taj postupak bio je odvojen od žalbe Rose Parks na njenu osuđujuću presudu.

Izvori

1. Služba nacionalnih parkova — Rosa Parks nps.gov
2. Institut Rosa i Raymond Parks — Biografija rosaparks.org
3. Nacionalni arhiv — Čin hrabrosti archives.gov
4. Univerzitet Troy — O Rosi Parks troy.edu
5. Univerzitet Stanford — Bojkot autobusa u Montgomeryju kinginstitute.stanford.edu
6. Univerzitet Stanford — Homeru Greeneu kinginstitute.stanford.edu
7. Wikipedia — Rosa Parks en.wikipedia.org
8. Vikipedi — Rosa Parks tr.wikipedia.org

FAQ

Image: Rosa Parks being fingerprinted by Deputy Sheriff D.H. Lackey after being arrested on February 22, 1956, during the Montgomery bus boycott.jpg — Gene Herrick for the Associated Press; restored by Adam Cuer, Public domain