Šta je legenda o Ergenekonu?
Legenda o Ergenekonu priča je o porijeklu naroda. Govori o tome kako je poraženi narod preživio, ponovo ojačao i izborio slobodu. U verziji koja se najčešće pripovijeda u Turskoj, riječ je o Gokturcima. Oni gube rat, skrivaju se u zatvorenoj dolini, tamo se umnožavaju i naposljetku pronalaze izlaz.
Za većinu čitalaca naziv ima dva značenja. „Ergenekon“ je sama dolina, ali i naslov priče. Ako ste tražili „šta je Ergenekon“ ili „šta znači Ergenekon“, odnosno turske izraze „ergenekon nedir“ ili „ergenekon ne demek“, odgovor je sljedeći: utočište iz legende i priča koja se oko njega razvila.
Dolina je opisana kao zaštićena domovina. Ima potoke, izvore, livade, voćke i divljač. Pogodna je za život, a upravo će to kasnije postati problem.
Ukratko o priči
Priča ima više verzija. Ovdje donosimo onu sažetu u enciklopediji Turske vjerske fondacije. Pojedinosti iz drugih verzija dodane su uz navođenje izvora.
Poraz. U jednoj varijanti tatarski vladar Sevinç Han pobjeđuje vojsku İl Hana. Pobjeđuje uz pomoć Kirgiza i drugih plemena.
Bijeg. İl Hanov sin Kıyan i njegov nećak Négüz preživljavaju rat. Bježe sa svojim suprugama i stižu do mjesta okruženog strmim stijenama. Sa sobom dovode deve, konje, volove i ovce.
Dugi boravak. Život u dolini dobro napreduje. Prema legendi, prolazi 400 godina. Na kraju u njoj više nema dovoljno mjesta za ljude i njihova stada.
Željezna planina. Ljudi traže izlaz. U verziji koju je objavilo tursko Ministarstvo nacionalnog obrazovanja (MEB), kovač predlaže da otvore put topljenjem željezne žile u planini.
Izlazak. Planina je rastopljena i ljudi izlaze. Prema prikazu u enciklopediji TDV, skupinom koja izlazi vlada Börte Çene.
Tako izgleda cijeli tok priče: poraz, skrivanje, rast i proboj.
Kako rastopiti planinu? Pojedinosti
Tekst MEB-a je adaptacija, a prizor topljenja donosi konkretne tehničke pojedinosti. Preuzet je iz knjige Mustafe Necatija Sepetçioğlua Yaratılış ve Türeyiş Destanı i objavljen u udžbeniku turskog jezika za 8. razred. Evo šta u njemu piše.
- Stanovnici Ergenekona plaćaju porez u drvetu i drvenom uglju za održavanje vatre.
- Sedamdeset velikih mijehova, napravljenih od 700 devinih koža, postavlja se na 70 mjesta. Svi zajedno raspiruju vatru.
- Željezo se topi i otvara se prolaz.
- Širina prolaza provjerava se praktičnim testom: kroz njega mora moći proći natovarena deva.
Obratite pažnju na to koliko su ove mjere svakodnevne. Nema čarobnih riječi. Tu su drveni ugalj, koža, rad i natovarena deva. Priča rješava problem onako kako bi to učinilo selo: svi daju doprinos i dijele posao.
Zamislite prenatrpan stan u kojem cijela porodica mora kuhati, prati i raditi u istim prostorijama. U jednom trenutku neko mora otvoriti vrata prema vani. Tako je i u Ergenekonu, samo što je ovdje planina umjesto vrata.
Vremenski pregled
- Rani kineski izvori: U ranim kineskim zapisima pojavljuju se priče o izbavljenju iz pećine ili doline koje naučnici porede s Ergenekonom. U tim zapisima nema naziva Ergenekon.
- 14. vijek: U djelu Câmiʿü't-tevârîh Rešiduddina (Rashid al-Din), Ergenekon je mjesto na kojem su preci Mongola našli utočište.
- 17. vijek: Ebulgazi Bahadur-han (Abu al-Ghazi Bahadur Khan) prenosi priču u svoje djelo Şecere-i Türk.
- 1913: Pjesma „Ergenekon“ Ziye Gökalpa izlazi u časopisu Türk Duygusu.
- 1914: Gökalpova pjesma uvrštena je u njegovu knjigu Kızılelma. Pjesma Ömera Seyfettina o istoj temi izlazi u časopisu Halka Doğru, u broju od 9. 4. 1914.
- 2015: Zoriktuev objavljuje članak u kojem zastupa mongolsko porijeklo legende.
- 2024: Özdemir i Temizkan objavljuju studiju u kojoj zastupaju njeno tursko porijeklo.
Čija je to legenda?
O ovom pitanju naučnici se i dalje spore.
Pisani izvori ne potječu iz doba Gokturaka. Enciklopedija TDV navodi dva glavna pisana izvora za priču o Ergenekonu: Rešiduddinov Câmiʿü't-tevârîh i Şecere-i Türk Ebulgazija Bahadur-hana. U Rešiduddinovom djelu iz 14. vijeka utočište pripada Nekuzu i Kıyanu, precima Mongola. Ebulgazi, hivski han, pisao je u 17. vijeku. I on je pripovijeda kao priču o porijeklu Mongola.
Najstariji cjeloviti zapisi, dakle, predstavljaju priču kao mongolsku. Uz to se danas izdvajaju dva naučna stava.
Stav o turskom porijeklu. Şükrü Özdemir i Abdullah Temizkan u svojoj studiji iz 2024. zastupaju tursko porijeklo Ergenekona. Njegovo prenošenje preko Mongola objašnjavaju zajedničkom tursko-mongolskom tradicijom povezanom s obradom željeza.
Stav o mongolskom porijeklu. B. R. Zoriktuev u članku iz 2015. zastupa suprotan stav. Svoje tumačenje zasniva na poređenju izvora i terenskom istraživanju u sjeveroistočnoj Kini. Prema njemu, legenda o Ergene-Kunu mongolskog je porijekla.
Postojeći dokazi nisu za sve konačno razriješili pitanje. Pouzdano možete reći sljedeće: u turskoj kulturi priča se pripovijeda kao nacionalna legenda, a najstarije opširne pisane verzije smještaju je među Mongole.
Šta znači naziv?
Raspravlja se i o nazivu. Dva tumačenja podudaraju se s prethodna dva stava.
- Tursko tumačenje. Među njegovim pristalicama je Nemat Kelimebov. Prema ovom tumačenju, naziv označava mjesto za logorovanje u planinskom prijevoju.
- Mongolsko tumačenje. Zoriktuev povezuje naziv s rijekom Argun, zvanom Ergune, i staromongolskom riječju kun, koja označava visoku zaravan sa strmim padinama.
Dursun Yıldırım napisao je i opsežnu studiju o obliku naziva, pod naslovom „Ergene kon=Ergin kün mü?“. Prostire se od stranice 61 do 149 u svesku 45 časopisa Türk Dili Araştırmaları Yıllığı–Belleten. PDF s punim tekstom možete otvoriti sa stranice članka na portalu DergiPark.
Gdje je Ergenekon?
Niko ne zna. Neki autori smještaju ga oko planine Beluhe (Beluca) na Altaju (Altay). To je tvrdnja o položaju, iza koje ne stoji čvrst nalaz.
Ako putujete po Turskoj, ne očekujte dolinu označenu putokazima. Kod željezne planine nećete naći blagajnu za ulaznice. Naći ćete priču koja se prenosi u školama, pjesmama i proljetnim proslavama.
Ergenekon i Nevruz
Ovo je dio legende s kojim ćete se najvjerovatnije susresti u svakodnevnom životu. Ministarstvo kulture i turizma povezuje tursko narodno tumačenje Nevruza kao dana izbavljenja s izlaskom iz Ergenekona. Ta veza obuhvata i običaj udaranja užarenog željeza čekićem.
U verziji MEB-a uspomena na izlazak čuva se obredom. Željezo se zagrijava dok se ne užari. Han ga prvi udara na nakovnju, a zatim ga velikaši udaraju redom.
Kada vidite nevruške vatre i čujete priču o kovaču, susrećete se s istom idejom. Dolazak proljeća tumači se kao izlazak iz zatvorenog prostora.
Pjesnici i legenda
Priča je postala tema pjesama početkom 20. vijeka. „Ergenekon“ Ziye Gökalpa objavljen je u časopisu Türk Duygusu 1913., a u knjigu Kızılelma uvršten je 1914. Iste godine pjesma Ömera Seyfettina o Ergenekonu izašla je u broju časopisa Halka Doğru od 9. 4. 1914.
To vam daje koristan okvir za čitanje. Priča je stara, ali svoju savremenu prepoznatljivost u velikoj mjeri duguje štampanim pjesmama i školskim udžbenicima.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
- Porez. U adaptaciji MEB-a ljudi ne pronalaze tek tako izlaz. Plaćaju ga drvetom i drvenim ugljem prikupljenim u zajednici.
- Broj mijehova. Sedamdeset mijehova napravljenih od 700 devinih koža znači deset koža po mijehu. Brojevi su pravilno raspoređeni i olakšavaju zamišljanje prizora.
- Test s devom. Veličina otvora procjenjuje se prema tome može li kroz njega proći natovarena deva. To je mjera za putnike, a ne za ratnike.
- Kineski zapisi ne navode naziv. Rani kineski izvori koje naučnici porede s Ergenekonom govore o izbavljenju iz pećine ili doline. Naziv Ergenekon u njima se ne pojavljuje.
- Dva načina pisanja imena istog junaka. U tekstu TDV-a piše Kıyan i Négüz. U sažetku Rešiduddinove priče na engleskom piše Nekuz i Kıyan.
Često postavljana pitanja
Šta je Ergenekon?
To je zaklonjena dolina u legendi, a u širem značenju i sama legenda. Preživjeli nakon poraza skrivaju se u njoj, umnožavaju se i izlaze tako što rastope željeznu planinu.
Kome pripada legenda?
Naučnici se ne slažu. Najstariji opširni tekstovi, Rešiduddinov i Ebulgazijev, predstavljaju je kao priču o porijeklu Mongola. Özdemir i Temizkan (2024) zastupaju tursko porijeklo; Zoriktuev (2015) zastupa mongolsko.
Gdje se nalazio Ergenekon?
Stvarni položaj nije poznat. Planina Beluha na Altaju jedno je od predloženih mjesta, ali za to nema čvrstih dokaza.
Koliko su dugo ljudi tamo boravili?
Prema legendi, 400 godina.
Kako je povezan s Nevruzom?
Ministarstvo kulture i turizma povezuje značenje Nevruza kao izbavljenja u turskoj narodnoj kulturi s izlaskom iz Ergenekona i običajem udaranja vrućeg željeza čekićem.
Izvori
- Vikipedija na turskom — Legenda o Ergenekonu tr.wikipedia.org
- Wikipedia na engleskom — Ep o Ergenekonu en.wikipedia.org
- TDV Islamska enciklopedija — Ep cdn2.islamansiklopedisi.org.tr
- MEB — Turski jezik za 8. razred, Nacionalna kultura mufredat.meb.gov.tr
- Ministarstvo kulture i turizma — Nevruz ktb.gov.tr
- Vakanüvis — Je li Ergenekon turski ili mongolski ep? dergipark.org.tr
- Arheologija, etnologija i antropologija Evroazije — Zoriktuev, 2015 sciencedirect.com
- Godišnjak istraživanja turskog jezika–Belleten — Dursun Yıldırım dergipark.org.tr
Image: The departure of the Mongols from Ergenekon.jpg — Wikimedia Commons, Public domain
