Možda Kaspijsko more poznajete po njegovom turskom nazivu, Hazar Denizi. U tom nazivu sačuvan je trag države koja je oko tri vijeka vladala područjima sjeverno od njega. Hazari (Hazarlar) kontrolisali su trgovačke puteve i imali dvojnu vlast. Prema mnogim naučnicima, njihova vladajuća porodica prihvatila je judaizam. O velikom dijelu njihove historije i dalje se raspravlja. Ovaj članak razdvaja ono što je dokumentovano od onoga što se samo tvrdi.
Ko su bili Hazari?
Hazari su bili multietnička konfederacija u istočnoj Evropi. Prema enciklopediji Encyclopaedia Iranica, njome je vladalo istoimeno turkijsko pleme. Pod tom vlašću živjele su turkijske, iranske, slavenske, ugrofinske i sjevernokavkaske zajednice.
Država se obično naziva Hazarski kaganat. Osamostalila se približno između 630. i 650. godine, tokom raspada zapadnoturkijskog svijeta. Ostala je velika regionalna sila do druge polovine 10. vijeka (Peter B. Golden, YIVO enciklopedija).
Zamislite raznoliko društvo s više naroda. Vladari su bili turkijskog porijekla. Mnogi njihovi podanici nisu.
Šta znači ime „Hazar“?
Značenje imena nije razjašnjeno. Jedno objašnjenje povezuje ga s pretpostavljenim turkijskim korijenom qaz-, kojem se pripisuje značenje „lutati“. András Róna-Tas prigovara da taj korijen nije potvrđen kao riječ.
Samo ime lako ćete pronaći na karti Turske. Sačuvano je u nazivu Hazar Denizi, koji označava Kaspijsko more. Ako pogledate vremensku prognozu ili regionalnu kartu u Turskoj, čitate ime koje su Hazari ostavili za sobom.
I jezik Hazara poznat je samo djelimično. Većina sačuvanih titula, ličnih imena i naziva mjesta turkijskog je porijekla. Golden, međutim, napominje da ti fragmenti ne otkrivaju kojoj je grani turkijskih jezika pripadao.
Porijeklo Hazara: odakle su došli?
Mnogi naučnici smatraju da je vladajuća dinastija potekla iz porodice Ašina među Gokturcima. To je rašireno mišljenje, ali nije dokazano. Constantin Zuckerman sumnja u tu vezu. Ni Goldenova pretpostavka da je osnivač bio Irbis Seguy nije utvrđena činjenica.
Jasan je historijski okvir. Hazarska država nastala je raspadom zapadnoturkijskog svijeta. Njeno središte isprva je bilo oko rijeke Terek. Kasnije se pomjerilo na donji tok Volge, a država se proširila slivovima Volge, Urala, Dona i Kubanja (Ahmet Taşağıl, TDV enciklopedija islama).
Hazarsko carstvo: granice i trgovački putevi
Područje pod hazarskom kontrolom mijenjalo se kroz vrijeme. U različitim razdobljima protezalo se od ukrajinskih stepa do područja blizu rijeke Ural. Obuhvatalo je i prostor od srednjeg toka Volge do sjevernog Kavkaza i Krima (Golden).
Trgovina uveliko objašnjava moć države. Hazarska država kontrolisala je trgovački put Volgom između islamskog svijeta i Skandinavije. Kontrolisala je i karavanski put od Horezma do obale Crnog mora (Taşağıl, Enciklopedija turkijskog svijeta).
Evo konkretnog primjera kako je država branila svoj položaj. Tvrđava Sarkel nalazila se na Donu. Internetska enciklopedija Ukrajine datira njenu izgradnju u 835. godinu i navodi da su u gradnji pomogli istočnorimski (bizantski) majstori.
I vlast je bila neobična. Na vrhu je stajao kagan sa svetim statusom. Uz njega je drugi vladar obavljao stvarno upravljanje državom. Taj dvojni sistem bio je osnovno obilježje hazarske vlasti.
Hronologija
- Oko 630–650. godine: Hazarska politička struktura odvaja se od zapadnoturkijskog svijeta i postaje nezavisna.
- Sredina 8. vijeka: Itil postaje hazarski glavni grad.
- 8–9. vijek: Glavno razdoblje u koje se smješta prihvatanje judaizma među članovima dinastije. Tačan datum je sporan.
- 835. godina: Sarkel je izgrađen uz bizantsku pomoć, prema Internetskoj enciklopediji Ukrajine.
- 837–838. godine: Kuje se novac s Mojsijevim imenom. Pripisuje se Hazarima.
- Druga polovina 960-ih godina: Pohodi Rusa dovode do raspada hazarske države.
- 1079. godina: Ruske hronike bilježe djelovanje Hazara u Tmutarakanu.
- 2019–2020. godine: Istraživači prepoznaju naselje površine oko 150 hektara kod Semibugrija kao moguću lokaciju Itila.
Hazari i judaizam: šta znamo?
Ovo je dio zbog kojeg dolazi većina čitalaca. Encyclopaedia Iranica navodi da je hazarska dinastija prihvatila judaizam u 9. vijeku. Navodi i da nije poznato koliko je ta promjena zahvatila društvo.
Ta posljednja napomena mnogo znači. Kraljev izbor nije isto što i izbor cijelog naroda. Čak i najpoznatija priča o prihvatanju judaizma, ona o Bulanovom izboru, počiva na predanju o vjerskoj raspravi. Sačuvana je u odgovoru hazarskog vladara Josifa. Ona ne pokazuje da je cjelokupno stanovništvo odjednom promijenilo vjeru (Encyclopaedia Judaica).
Kada se to dogodilo?
Nema općeprihvaćenog datuma. Jehuda Halevi pisao je oko 1140. godine i smjestio prihvatanje judaizma oko 740. godine. Neki istraživači predlažu vrijeme nakon 860. godine. Ta dva datiranja dijeli više od jednog vijeka.
Je li priča uopće istinita?
Moshe Gil odbacio je priču o prihvatanju judaizma u članku iz 2011. godine. Tvrdio je da su arapski izvori pogrešno protumačeni. Encyclopaedia Iranica ne smatra to odbacivanje uvjerljivim. Zato i dalje prevladava mišljenje da je dinastija prihvatila judaizam.
Zašto su Hazari prihvatili judaizam?
Predanje daje vjerski razlog. U njegovom središtu je Bulan, za kojeg se kaže da je izabrao judaizam nakon rasprave među predstavnicima različitih vjera. Priča je sačuvana u Josifovom odgovoru Hasdaju ibn Šaprutu.
Čitajte ovo kao predanje, a ne kao zapis onoga što se dogodilo u prostoriji. Ono pokazuje kako su Hazari kasnije pripovijedali o vlastitom vjerskom izboru.
Vjera Hazara: raznolika slika
Judaizam nije bio jedina vjera na hazarskim područjima. Bili su prisutni i tengrizam, kršćanstvo i islam. Zato je tvrdnja „Hazari su bili jevreji“ previše pojednostavljena. Preciznije je reći da je vladajuća kuća prihvatila judaizam u vjerski raznolikoj državi.
Hazari u Bibliji?
Hazari se u Tori ne pojavljuju po imenu. Josif je u odgovoru Hasdaju ibn Šaprutu povezao svoj narod s Kozarom, Togarminim sinom. To je srednjovjekovno rodoslovlje. Ono ne znači da su Hazari imenovani u Bibliji.
Itil: glavni grad
Itil je bio hazarski glavni grad od sredine 8. do kraja 10. vijeka. Nalazio se u delti Volge, sjeverno od Kaspijskog mora, na području današnje južne Rusije.
Nekih pojedinosti nema u uobičajenim vodičima. O njima govore opisi grada.
Pojedinosti koje nećete pronaći u vodičima
- Sud sa sedam sudija. Prema opisima Itila, sporove su rješavala dvojica jevrejskih, dvojica kršćanskih i dvojica muslimanskih sudija. Sedmi sudija sudio je pripadnicima drugih vjera.
- Palače na ostrvu. Rezidencije kagana i bega nalazile su se na ostrvu između dva glavna dijela grada. Plutajući most povezivao je ostrvo s obalom.
- Novčić s Mojsijevim imenom. Imitacija arapskog novčića iz 837–838. godine, pronađena u Švedskoj, pripisuje se Hazarima. Na njoj piše da je Mojsije, a ne Muhammed, Božiji poslanik.
- Tvrđava pod jezerom. Timovi Mihaila Artamonova istraživali su Sarkel tokom 1930-ih i krajem 1940-ih godina. Lokalitet je kasnije nestao pod vodama Cimljanskog akumulacijskog jezera.
Gdje se tačno nalazio Itil?
Tačna lokacija još nije dokazana. Rusko geografsko društvo predstavilo je 2020. godine naselje površine oko 150 hektara kod Semibugrija kao moguću lokaciju. Ono je prepoznato tokom istraživanja 2019. i 2020. godine. Riječ je o mogućoj lokaciji, a ne o potvrđenom glavnom gradu.
Studija Dmitrija Vasiljeva iz 2015. godine bavi se drugim lokalitetom. On naselje Samosdelka u delti Volge poistovjećuje sa Saksinom. Njegovu keramiku povezuje s oguskim, bugarskim, suvarskim i hazarskim zajednicama.
Kako je nestala hazarska država?
Do 969. godine kijevski vladar Svjatoslav i njegovi saveznici zauzeli su Itil. To je imalo presudnu ulogu u raspadu kaganata (Wikipedia, Hazari).
Hazari nisu nestali odjednom. Ruske hronike bilježe da su 1079. godine Hazari u Tmutarakanu zarobili kneza Olega Svjatoslaviča i predali ga bizantskom caru.
Nakon pada kaganata Hazari su se pomiješali s drugim turkijskim grupama i Kumanima. Nestali su iz historije kao zaseban narod.
Hazari danas
Nijedna današnja zajednica ne može se jasno označiti kao potomstvo Hazara. Behar i saradnici to navode u studiji iz 2013. godine. Prema njima, to otežava neposredno provjeravanje tvrdnji o genetskom porijeklu.
Ista studija ispitala je tvrdnju da su aškenaski Jevreji velikim dijelom hazarskog porijekla. Tim je analizirao 1.774 uzorka iz 106 zajednica. Nisu pronašli jasan genetski doprinos s hazarskog područja.
Hazari tako ostaju historijski narod čiji trag živi u jednom nazivu: Kaspijsko more, Hazar Denizi.
Često postavljana pitanja
Jesu li Hazari bili jevreji?
Njihova vladajuća dinastija prihvatila je judaizam, prema enciklopediji Encyclopaedia Iranica, koja to smješta u 9. vijek. Nije poznato koliko je promjena zahvatila šire stanovništvo. Bili su prisutni i tengrizam, kršćanstvo i islam.
Spominju li se Hazari u Bibliji?
Ne spominju se po imenu. Josifovo srednjovjekovno rodoslovlje povezuje Hazare s Kozarom, Togarminim sinom. To nije biblijsko spominjanje Hazara.
Gdje Hazari žive danas?
Ne postoji jasno prepoznatljivo hazarsko stanovništvo. Nakon pada kaganata pomiješali su se s drugim turkijskim grupama i Kumanima. Ime je sačuvano u turskom nazivu Kaspijskog mora.
Kada su Hazari prihvatili judaizam?
Naučnici se ne slažu. Halevi, koji je pisao oko 1140. godine, smješta to oko 740. godine. Neki istraživači predlažu datum nakon 860. godine.
Izvori
- Peter B. Golden, „Hazarija“, YIVO enciklopedija Jevreja u istočnoj Evropi encyclopedia.yivo.org
- „Hazari“, Encyclopaedia Iranica iranicaonline.org
- Ahmet Taşağıl, „Hazari“, TDV enciklopedija islama islamansiklopedisi.org.tr
- Ahmet Taşağıl, „Hazari“, Enciklopedija turkijskog svijeta turkdunyasiansiklopedisi.gov.tr
- „Hazari“, Internetska enciklopedija Ukrajine encyclopediaofukraine.com
- „Hazari“, Wikipedia en.wikipedia.org
- „Atil“, Wikipedia en.wikipedia.org
- „Bulan“, Encyclopaedia Judaica, putem Encyclopedia.com encyclopedia.com
- Moshe Gil, „Jesu li Hazari prihvatili judaizam?“ (2011) doi.org
- Behar i saradnici, Human Biology (2013), sažetak na PubMedu pubmed.ncbi.nlm.nih.gov
- Rusko geografsko društvo, saopćenje o iskopavanjima Itila (2020) rgo.ru
- Dmitriy Vasilyev, „Grad Saksin“ (2015), sažetak publikacije Univerziteta u Kazanju ceeol.com
FAQ
Jesu li Hazari bili jevreji?
Njihova vladajuća dinastija prihvatila je judaizam, prema enciklopediji Encyclopaedia Iranica, koja taj korak smješta u 9. vijek. Nije poznato koliko je promjena zahvatila šire stanovništvo. Na hazarskim područjima bili su prisutni i tengrizam, kršćanstvo i islam.
Spominju li se Hazari u Bibliji?
Ne spominju se po imenu. Hazarski vladar Josif u odgovoru Hasdaju ibn Šaprutu izveo je porijeklo svog naroda od Kozara, Togarminog sina iz Tore. To je srednjovjekovno rodoslovlje, a ne biblijsko spominjanje Hazara.
Gdje Hazari žive danas?
Danas nema jasno prepoznatljivog hazarskog stanovništva. Nakon pada kaganata Hazari su se pomiješali s drugim turkijskim grupama i Kumanima te nestali kao zaseban narod. Njihovo ime sačuvano je u turskom nazivu Kaspijskog mora, Hazar Denizi.
Kada su Hazari prihvatili judaizam?
Naučnici se ne slažu. Jehuda Halevi, koji je pisao oko 1140. godine, smješta prihvatanje judaizma oko 740. godine. Neki istraživači prednost daju datumu nakon 860. godine.
Image: Mosemyntet high contrast.png — Unknown authorUnknown author, Public domain
