Zašto je industrijska revolucija počela u Velikoj Britaniji?

Upišite ovo pitanje u Google i dobit ćete naziv zemlje, datum i spisak mašina. Teže je objasniti zašto je sve počelo baš tamo. Između približno 1760. i 1840. godine Velika Britanija prešla je s ručnog rada na mašine i fabrički sistem. Ovaj članak objašnjava šta se spojilo na jednom mjestu: ugalj, željezo, brzi vodotoci, kanali, već razvijena trgovina tekstilom i vješti majstori za obradu željeza. Pokazuje i o čemu se historičari još ne slažu. Svaka činjenica u nastavku oslanja se na izvor koji možete provjeriti na kraju.

Šta je industrijska revolucija: kratak pregled

Industrijska revolucija je ekonomski i društveni prelazak s proizvodnje zasnovane na ručnom radu na mašinsku proizvodnju i fabrički sistem. Počela je u Velikoj Britaniji u 18. vijeku. Ovaj pojam obuhvata više od mašina. Obuhvata i mjesta na kojima su ljudi radili, način prevoza robe i pitanje ko je koliko bio plaćen.

Ako putujete po Turskoj, u muzejima i školskim udžbenicima vidjet ćete naziv industrijska revolucija na turskom (Sanayi Devrimi). Tursko jezičko društvo (TDK) piše ga velikim početnim slovima, kao i nazive svih historijskih razdoblja.

Kada je bila industrijska revolucija: datumi i trajanje

Ne postoji jedan datum. Prva industrijska revolucija najčešće se smješta u period od oko 1760. do 1840. godine. Godina 1760. je granica koju su odredili historičari, a ne datum događaja za koji znamo tačan dan. Promjena je bila postepena. Ključni izumi, poput taljenja željeza koksom 1709. i Newcomenove mašine 1712. godine, pojavili su se decenijama prije 1760. godine. Do oko 1840. godine industrijalizacija se proširila na kontinentalnu Evropu i Sjedinjene Američke Države.

Gdje je počela industrijska revolucija?

Počela je u Velikoj Britaniji, a unutar nje u engleskim područjima proizvodnje tekstila i željeza te vađenja uglja. Izvori izdvajaju tri mjesta. U Coalbrookdaleu je Abraham Darby 1709. talio željezo koristeći koks. U Cromfordu je Richard Arkwright 1771. izgradio predionicu pamuka na vodeni pogon. Manchester je kanal Bridgewater 1761. povezao s rudnicima uglja u Worsleyju. Važnu ulogu imala je i Škotska. James Watt izradio je modele svog odvojenog kondenzatora u Glasgowu 1765. godine.

Zašto Britanija? Ugalj, željezo i pitanje energije

Energija je bila prvi uslov. Abraham Darby je 1709. u Coalbrookdaleu za taljenje željeza upotrijebio koks dobiven od lokalnog uglja umjesto drvenog uglja. Time je ojačana ekonomska osnova za proizvodnju livenog željeza u velikim količinama. Jeftino željezo kasnije će se ugrađivati u mašine i motore.

Rudnici uglja imali su problem s vodom. Duboke jame bile su plavljene. Klipna parna mašina Thomasa Newcomena iz 1712. olakšala je ispumpavanje vode iz dubokih rudnika. Njena prva namjena bila je rad u rudnicima.

James Watt unaprijedio je ovo rješenje u Glasgowu 1765. godine. Njegov odvojeni kondenzator hladio je paru u posudi izvan cilindra. Cilindar je ostajao vruć, pa je mašina trošila manje goriva. Watt je 1776. stupio u partnerstvo s Matthewom Boultonom. Science Museum Group navodi da je tako dobio pristup vještim majstorima za obradu željeza, potrebnim za izradu mašina. Same ideje nisu bile dovoljne. Britanija je imala zanate za obradu metala koji su ih mogli pretvoriti u funkcionalne mašine.

Zašto Britanija? Voda, kanali i jeftin prevoz

Prevoz uglja bio je jednako važan kao i njegovo vađenje. Kanal Bridgewater otvoren je 1761. između rudnika u Worsleyju i Manchestera. Izgradnja kanala nastavila se decenijama. Do 1815. Britanija je imala više od 2.000 milja kanala u upotrebi. Konji su vukli teglenice natovarene sirovinama i gotovim proizvodima.

Voda je pokretala i prve pogone. Ranim tekstilnim fabrikama bila je potrebna vodena energija, pa su građene uz brze potoke u seoskim krajevima. Nakon 1780-ih parni pogon omogućio je rast fabrika i u gradovima. Ta promjena premjestila je rad sa sela u gradove.

Zašto Britanija? Trgovina tekstilom spremna za mehanizaciju

Britanija je proizvodila tkanine i prije pojave fabrika. U 17. i početkom 18. vijeka trgovci su naručivali tekstil koji se izrađivao u domovima zanatlija i zemljoradničkih porodica. Kako je proizvodnja rasla, trgovcima je trebalo sve više ljudi za ručni rad. Ta potražnja stvorila je pritisak za mehanizaciju.

Leteći čunak Johna Kaya, patentiran 1733. godine, povećao je učinak svakog tkalca. Više tkanja značilo je veću potražnju za pređom i snažniji pritisak da se mehanizira predenje. Richard Arkwright je 1769. patentirao mašinu za predenje poznatu kao water frame, koja je mogla raditi na vodeni pogon. Godine 1771. otvorio je svoju predionicu pamuka na vodeni pogon u Cromfordu. UNESCO je opisuje kao jedno od glavnih mjesta na kojima se razvio moderni fabrički sistem.

Vezu s tim periodom možete pronaći i u svakodnevnom životu. Pogledajte etiketu na običnoj pamučnoj majici u svom ormaru. Jeftina pamučna tkanina kao masovni proizvod potječe iz ovog perioda. Prema američkoj Službi nacionalnih parkova, proizvodnja tekstila u Engleskoj povećala se 50 puta između 1780. i 1840. godine.

Bilo je i dostupne radne snage. Britanska biblioteka navodi da je rast poljoprivredne proizvodnje u Britaniji u 18. vijeku omogućio prehranu sve brojnijeg stanovništva. Istovremeno su nezaposlenost i siromaštvo na selu tjerali ljude da traže posao u gradovima.

Zašto Britanija? O čemu historičari raspravljaju

O navedenim činjenicama postoji saglasnost. O njihovoj relativnoj važnosti ne postoji. Robert C. Allen je u svom Keynesovom predavanju 2009. tvrdio da je britanski uspjeh u svjetskoj trgovini nakon 1500. doveo do spoja visokog stepena urbanizacije, visokih nadnica i jeftine energije. Prema njegovom tumačenju, visoke nadnice te relativno jeftin kapital i energija učinili su upotrebu mašina i uglja isplativijom u Britaniji nego kod konkurenata u Evropi i Aziji. Zamjena radnika mašinama prvo se isplatila tamo.

Jane Humphries osporila je ovo tumačenje u članku iz 2013. godine. Tvrdila je da se teorija visokih nadnica previše usmjerila na zarade muškaraca. Kao alternativno objašnjenje industrijalizacije ponudila je dostupnost jeftinog rada žena i djece.

Joel Mokyr ponudio je drugačije objašnjenje 2005. godine. Tvrdio je da su baconovski program korisnog znanja iz 17. vijeka i prosvjetiteljstvo iz 18. vijeka proširili znanje i učinili ga dostupnim. Prema njegovom mišljenju, to je početkom 19. vijeka pretvorilo industrijalizaciju u trajan ekonomski rast.

Nicholas Crafts razmotrio je Allenovo i Mokyrovo tumačenje 2011. godine. Zaključio je da su za oba potrebni snažniji dokazi i da se mogu dopunjavati, umjesto da se međusobno isključuju. Ako želite odgovor u jednoj rečenici, najpoštenije je reći: jeftin ugalj, postojeća trgovina tekstilom, kanali i vješti majstori za obradu metala sigurno su bili važni, dok je uloga nadnica i znanja još predmet rasprave.

Vremenska linija industrijske revolucije

1. 1709 Abraham Darby tali željezo koristeći koks u Coalbrookdaleu.
2. 1712 Klipna parna mašina Thomasa Newcomena počinje ispumpavati vodu iz rudnika.
3. 1721 U Derbyju se otvara svilara braće Lombe, s mašinama zasnovanim na italijanskim konstrukcijama.
4. 1733 John Kay patentira leteći čunak.
5. Oko 1760 Uobičajena početna granica Prve industrijske revolucije.
6. 1761 Otvara se kanal Bridgewater između Worsleyja i Manchestera.
7. 1765 James Watt razvija modele svog odvojenog kondenzatora u Glasgowu.
8. 1769 Richard Arkwright patentira mašinu za predenje water frame.
9. 1771 Arkwright otvara svoju predionicu pamuka na vodeni pogon u Cromfordu.
10. Nakon 1780-ih Parni pogon omogućava rast tekstilnih fabrika u engleskim gradovima.
11. 1793 U Sjedinjenim Američkim Državama izumljena je mašina za odvajanje pamučnih vlakana od sjemenki, što širi uzgoj pamuka u robovlasničkim državama.
12. 1815 Dužina kanala u upotrebi u Britaniji premašuje 2.000 milja.
13. 1833 Zakon o fabrikama ograničava dječiji rad i uspostavlja inspekciju od četiri člana.
14. Oko 1840 Uobičajena završna granica Prve industrijske revolucije; industrijalizacija se proširila na kontinentalnu Evropu i Sjedinjene Američke Države.

Industrijska revolucija i njene posljedice

Posljedice su se osjetile i izvan Britanije. U Sjedinjenim Američkim Državama je 1793. izumljena mašina za odvajanje pamučnih vlakana od sjemenki. Podstakla je širenje uzgoja i izvoza pamuka u američkim robovlasničkim državama, koje su bile među važnim dobavljačima Britanije. Britanske predionice prerađivale su pamuk koji su brali porobljeni ljudi.

U Britaniji su fabrike privlačile i djecu. Zakon o fabrikama iz 1833. zabranio je rad djeci mlađoj od devet godina u fabrikama na koje se odnosio. Propisao je i dva sata osnovne nastave dnevno za radnike mlađe od 13 godina. Sama potreba za takvim zakonom pokazuje vam koliko je dječiji rad postao raširen.

Jesu li obični radnici osjetili poboljšanje? Allenova studija iz 2024. pokazala je da je proizvodnja po radniku u Britaniji rasla između 1770. i 1840. godine. Istovremeno je prosječna realna nadnica stagnirala, a nejednakost u nadnicama se povećavala. Šira rasprava o životnom standardu se nastavlja. Neki ekonomisti industrijsku revoluciju smatraju početkom trajnog rasta blagostanja. Drugi značajno poboljšanje smještaju tek u kraj 19. ili u 20. vijek.

Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima

• Italijanske mašine u Derbyju. Svilara izgrađena 1721. za Johna i Thomasa Lombea koristila je mašine zasnovane na italijanskim konstrukcijama. Priča o engleskim fabrikama počinje uvezenom tehnologijom.
• Rudnik olova održavao je pogon u Cromfordu. Lokacija koju je Arkwright zakupio u augustu 1771. nalazila se uz potok Bonsall Brook. Vodu je dobivala i iz odvodnog kanala rudnika olova, s malim sezonskim oscilacijama protoka. Stalan dotok vode značio je i neprekidno predenje.
• Cijena uglja prepolovljena je za nekoliko sedmica. Nakon otvaranja kanala Bridgewater 1761. cijena uglja u Manchesteru pala je za polovinu u roku od nekoliko sedmica.
• Wattova kartonska brtva. Science Museum Group navodi da bi kartonska brtva u cilindru Wattovog drugog modela kondenzatora iz 1765. izazivala probleme u radu. Drugi model vjerovatno je bio manje uspješan od prvog.
• Četiri inspektora za 4.000 fabrika. Za provođenje Zakona o fabrikama iz 1833. imenovana su samo četiri inspektora. Nisu mogli nadzirati približno 4.000 fabrika, pa se zakon često zaobilazio.

Česta pitanja

Izvori

1. Wikipedia na engleskom jeziku, Industrijska revolucija en.wikipedia.org
2. Wikipedia na turskom jeziku, Sanayi Devrimi tr.wikipedia.org
3. Tursko jezičko društvo (TDK), pravila pisanja velikog slova tdk.gov.tr
4. Američka Služba nacionalnih parkova, Industrijska revolucija u Engleskoj nps.gov
5. Britanska biblioteka, Industrijska revolucija britishlibrary.cn
6. English Heritage, Historija mosta Iron Bridge english-heritage.org.uk
7. UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu, Fabrike u dolini Derwent whc.unesco.org
8. Lokalitet svjetske baštine fabrika u dolini Derwent, Kompleks fabrike u Cromfordu derwentvalleymills.org
9. Science Museum Group, Wattov drugi odvojeni kondenzator, 1765 collection.sciencemuseumgroup.org.uk
10. Science Museum Group, James Watt collection.sciencemuseumgroup.org.uk
11. Robert C. Allen, Britanska industrijska revolucija u globalnoj perspektivi (Keynesovo predavanje Britanske akademije, 2009) academic.oup.com
12. Robert C. Allen, Britanska industrijska revolucija u globalnoj perspektivi (Cambridge University Press) cambridge.org
13. Jane Humphries, kritika ekonomije visokih nadnica, The Economic History Review (2013) onlinelibrary.wiley.com
14. Joel Mokyr, Intelektualni korijeni modernog ekonomskog rasta, The Journal of Economic History (2005) cambridge.org
15. Nicholas Crafts, Objašnjenje prve industrijske revolucije: dva tumačenja (2011), Istraživački arhiv Univerziteta u Warwicku wrap.warwick.ac.uk
16. Robert C. Allen, Tehnološka promjena, globalizacija i tržište rada, Oxford Open Economics (2024) academic.oup.com
17. National Geographic Education, Industrijska revolucija i tehnologija education.nationalgeographic.org
18. Parlament Ujedinjenog Kraljevstva, Zakon o fabrikama iz 1833 parliament.uk

Image: Textiles; a belt-driven version of Crompton's mule. Engravin Wellcome V0024592.jpg — Wikimedia Commons, CC BY 4.0