Marija Kiri: dvije Nobelove nagrade i radioaktivne bilježnice

Gdje je rođena Marija Kiri i odakle je porijeklom?

Marija Kiri (tur. Marie Curie) rođena je kao Maria Skłodowska 7. 11. 1867. u Varšavi. Varšava je tada bila pod vlašću Ruskog Carstva. Dakle, rođena je u Poljskoj, a ne u Francuskoj.

Francusko državljanstvo stekla je kasnije, 1895. godine. Danas se opisuje kao fizičarka i hemičarka poljskog porijekla koja je radila u Francuskoj.

Njen put do nauke nije bio jednostavan. Visokoškolske ustanove koje nisu primale žene ostavljale su joj malo mogućnosti. Zato je u Varšavi pohađala nastavu tajnog „Letećeg univerziteta“.

Kako je stigla u Pariz?

Prvo je trebalo osigurati novac. Marija je radila kao guvernanta kako bi pomogla sestri Bronisławi da studira medicinu u Parizu. Sestre su se dogovorile da jedna drugoj finansiraju školovanje.

Marija je 1891. i sama otišla u Pariz. Na Sorboni je počela studirati fiziku i matematiku. Uspjesi su brzo uslijedili. Studij fizike završila je 1893. kao prva u generaciji. Studij matematike završila je 1894. kao druga u generaciji.

Ko je bio suprug Marije Kiri?

Njen suprug bio je fizičar Pjer Kiri. Upoznali su se 1894. godine. Vjenčali su se 26. 7. 1895.

Zajedno su i radili. Kao tim istraživali su radioaktivne supstance. Njihov zajednički rad neposredno je doveo do otkrića dva nova elementa i zajedničke Nobelove nagrade.

Pjer je poginuo u saobraćajnoj nesreći u Parizu 1906. godine. Marija je preuzela njegovo mjesto na Sorboni. Postala je prva profesorica te ustanove.

Šta je otkrila Marija Kiri?

Sve je počelo s Anrijem Bekerelom. On je 1896. otkrio uranove zrake. One su bile polazište istraživanja radioaktivnih supstanci kojima se bavila Marija Kiri.

Zatim su uslijedila otkrića elemenata:

• Polonij. U julu 1898. Marija i Pjer objavili su otkriće novog elementa. Nazvali su ga polonij po Poljskoj, Marijinoj domovini.
• Radij. Bračni par je 26. 12. 1898. objavio postojanje drugog novog elementa. Nazvali su ga radij.

Nauci je dala i nove termine. U svom Nobelovom predavanju 11. 12. 1911. objasnila je da je izraz „radioaktivan“ upotrijebila za supstance koje emitiraju zračenje. Za samo to svojstvo koristila je izraz „radioaktivnost“.

Njena doktorska disertacija obuhvatala je uranove zrake i istraživanja polonija i radija. Odbranila ju je na Sorboni 25. 6. 1903.

Je li Marija Kiri nešto izumila?

Preciznije ju je opisati kao naučnicu koja je otkrivala nego kao izumiteljicu. Ipak, vrijedi da upoznate jedan njen praktični projekt.

Tokom Prvog svjetskog rata pomagala je u razvoju mobilnih rendgenskih vozila. Kasnije su nazvana petites Curies. Služila su za pregled ranjenih vojnika na frontu.

Učestvovala je i u osnivanju naučnih ustanova. Institut za radij u Parizu dovršen je 1914. godine. Marija je vodila njegov laboratorij za fiziku i hemiju. Claudius Regaud vodio je laboratorij za biološka i medicinska istraživanja.

Marija Kiri i Nobelova nagrada

1903., fizika. Polovina nagrade pripala je Bekerelu. Drugu polovinu dobili su Marija i Pjer Kiri. Nagrađeni su za zajedničko istraživanje zračenja koje je Bekerel otkrio. Marija je postala prva žena dobitnica Nobelove nagrade.

1911., hemija. Ovaj put nagradu je dobila samostalno. Priznanje joj je dodijeljeno za otkriće polonija i radija. Obuhvatalo je i izdvajanje radija te proučavanje njegovih svojstava i spojeva.

Time je postala prva osoba koja je dobila dvije Nobelove nagrade. Ujedno je jedina osoba koja je dobila Nobelove nagrade za dvije različite nauke: fiziku i hemiju.

Možda biste uz takve uspjehe očekivali i glasnu, nametljivu ličnost. Biografija Nobelove fondacije opisuje je drugačije. Predstavlja je kao tihu, dostojanstvenu i skromnu naučnicu.

Hronologija

• 7. 11. 1867.: Maria Skłodowska rođena je u Varšavi.
• 1891.: Odlazi u Pariz i počinje studirati na Sorboni.
• 1893.: Završava studij fizike.
• 1894.: Završava studij matematike i upoznaje Pjera Kirija.
• 26. 7. 1895.: Udaje se za Pjera Kirija.
• juli 1898.: Objavljeno je otkriće polonija.
• 26. 12. 1898.: Objavljeno je postojanje radija.
• 25. 6. 1903.: Brani doktorsku disertaciju na Sorboni.
• 1903.: Dijeli Nobelovu nagradu za fiziku s Pjerom Kirijem i Anrijem Bekerelom.
• 1906.: Nakon Pjerove smrti preuzima njegovo mjesto na Sorboni.
• 1911.: Dobija Nobelovu nagradu za hemiju.
• 1914.: Dovršen je Institut za radij u Parizu.
• 1914–1918.: Tokom rata pomaže u razvoju mobilne rendgenske službe.
• 1921.: Na poklon dobija jedan gram radija, kupljen sredstvima koja su prikupile Amerikanke.
• 4. 7. 1934.: Umire u sanatoriju Sancellemoz u mjestu Passy.
• 1995.: Njeni i Pjerovi posmrtni ostaci preneseni su u Panteon u Parizu.

Kako je umrla Marija Kiri?

Marija Kiri umrla je 4. 7. 1934. u sanatoriju Sancellemoz u mjestu Passy u Francuskoj. Imala je 66 godina. Uzrok smrti bila je aplastična anemija.

Ovdje je važno biti precizan. Smatra se da je aplastična anemija bila povezana s izloženošću zračenju. Ipak, tu vezu ne treba predstavljati kao konačno dokazan uzrok.

Njeni posmrtni ostaci preneseni su 1995. u Panteon u Parizu, zajedno s Pjerovim. Bila je prva žena kojoj je mjesto u Panteonu pripalo zbog vlastitih dostignuća.

Zašto su njene bilježnice još radioaktivne?

Ovo je dio njene priče koji i danas možete izmjeriti.

Francuska nacionalna biblioteka (BnF) čuva laboratorijske bilježnice Marije i Pjera Kirija. Biblioteka potvrđuje da su radioaktivne čestice zadržane u papiru i koricama i dalje aktivne.

To nije metafora. Bilježnice su fizički predmeti koji nose tragove rada za laboratorijskim stolom.

Biblioteka je objavila i podatak o dozi zračenja uz izložbenu vitrinu. U njoj su izložene dvije bilježnice bračnog para Kiri. Posjetilac koji pred vitrinom provede 10 minuta primi oko 2 nanosiverta.

Arhivska građa pripremljena je 1970. za ulazak u bibliotečke zbirke. Najkontaminiranije stranice zatvorene su u zaštitne omote. Neke korice obložene su plastikom. Dokumenti su također kopirani na mikrofilm.

Pojedinosti koje nećete naći u vodičima

• Dogovor sestara. Marijin rad kao guvernante finansirao je sestrin studij medicine u Parizu. Sestre su se dogovorile da jedna drugoj plaćaju školovanje. Marijine godine na Sorboni uslijedile su nakon toga.
• Bez patenta. Marija i Pjer nisu patentirali svoje otkriće radija. Zbog toga su imali samo ograničenu finansijsku korist od industrije radija koja se kasnije razvila.
• Gram radija na poklon. Predsjednik SAD-a Warren G. Harding uručio je Mariji 1921. jedan gram radija. Kupljen je donacijama Amerikanki.
• Bilježnica u Tokiju. Studija objavljena 2005. ispitala je jednu bilježnicu bračnog para Kiri koja se čuva na Univerzitetu Meisei u Tokiju. Utvrđena je kontaminacija radijem-226 i proizvodima njegovog raspada. Kontaminacija je bila najjača na mjestima dodirivanim rukama.
• Dva prvenstva za jednu ženu. Marija je bila prva profesorica na Sorboni. Godine 1995. postala je prva žena kojoj je u Panteonu odana počast zbog vlastitih dostignuća.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. NobelPrize.org, Marie Curie: Biografija nobelprize.org
2. NobelPrize.org, Marie Curie: Nobelovo predavanje nobelprize.org
3. NobelPrize.org, Nobelova nagrada za hemiju 1911 nobelprize.org
4. NobelPrize.org, Marie Curie: Žene koje su promijenile nauku nobelprize.org
5. Wikipedia, Marie Curie en.wikipedia.org
6. Francusko ministarstvo visokog obrazovanja i istraživanja, 150. godišnjica rođenja Marie Curie enseignementsup-recherche.gouv.fr
7. Špansko ministarstvo kulture, Marie Curie hispanapro.cultura.gob.es
8. Institut Curie, Naslijeđe Marie Curie curie.fr
9. BnF, Jesu li bilježnice Marie Curie koje se čuvaju u BnF-u radioaktivne? bnf.fr
10. BnF, Naslijeđe koje zrači: bilježnice Marie Curie bnf.fr
11. RADIOISOTOPES, Radioaktivnost na eksperimentalnoj bilježnici gospođe Curie (sažetak na CiNii) cir.nii.ac.jp

Image: Marie Curie in her Paris Laboratory, 1912.jpg — unattributed, Public domain