Muhammed Ikbal (turski: Muhammed İkbal) bio je pjesnik, filozof i pravnik iz Britanske Indije. Pisao je na urduu, perzijskom i engleskom. Njegova filozofija khudi, odnosno sopstva, povezivala je lični razvoj s islamskom etikom. Njegova djela i politički prijedlozi pomogli su oblikovati rasprave indijskih muslimana o duhovnoj obnovi i samoupravi.
Kako je mislilac koji je 1904. napisao indijsku patriotsku pjesmu dobio središnje mjesto u pripovijesti o osnivanju Pakistana? Ako pratite Ikbalov put od školovanja do poezije, vjerskih predavanja i govora u Allahabadu 1930., naići ćete na nekoliko povezanih pitanja. Ona se tiču lične slobode, odgovornosti prema zajednici i političke budućnosti muslimana u Indiji.
Od Sialkota do Lahorea i Evrope
Ikbal je rođen 9. 11. 1877. u Sialkotu, u oblasti Pendžab u Britanskoj Indiji. Grad se danas nalazi u Pakistanu. Godine 1895. upisao je Government College u Lahoreu. Tamo je upoznao Thomasa Arnolda, koji je podržavao njegov intelektualni razvoj.
Školovanje ga je kasnije odvelo u Evropu. Studij filozofije na Trinity Collegeu u Cambridgeu započeo je 1905. Godine 1907. doktorirao je na Univerzitetu u Minhenu radom Razvoj metafizike u Perziji. U londonskom Lincoln's Innu stekao je 1908. kvalifikaciju za advokata, odnosno barristera. Potom se mnogo godina bavio advokaturom u Lahoreu.
Ikbal je filozofske argumente razvijao kroz različite književne oblike. Poeziju je pisao na urduu i perzijskom, a prozu na engleskom. Njegovo mjesto u intelektualnoj historiji muslimana u Indiji zato obuhvata poeziju, filozofiju religije, pravo i političku raspravu. Sve te djelatnosti bile su dio njegovog životnog rada.
Šta je Ikbal podrazumijevao pod pojmom khudi, odnosno sopstvom?
Khudi označava sopstvo kao nešto što treba razvijati. Prema prikazu Ikbalove filozofije koji daje Riffat Hassan, svrha života uključuje jačanje sopstva kroz poznavanje unutrašnjeg i vanjskog svijeta. Sopstvo zahtijeva aktivan odnos prema iskustvu. Nije dovoljno usmjeriti pažnju samo na unutrašnja osjećanja.
Ikbalova poema na perzijskom Asrar-i Khudi, objavljena 1915., povezala je oslobađanje sopstva i razvoj ličnosti s islamskom etikom i duhovnošću. Lični razvoj nosio je moralne zahtjeve. U njegovom tumačenju sloboda je imala mjesto u vjerskom životu i bila povezana s izgradnjom karaktera.
Njegovo tumačenje Adema posebno jasno pokazuje tu slobodu. Ikbal je Ademov dolazak na Zemlju razumio kao buđenje slobodnog sopstva sposobnog za sumnju i neposlušnost. Nije ga objašnjavao istočnim grijehom. Sposobnost preispitivanja i izbora bila je dio njegovog razumijevanja ljudske svijesti.
U četvrtom predavanju Obnove vjerske misli u islamu duhovni razvoj povećava sposobnost vladanja sobom i djelovanja. Njegov vrhunac nije nestanak individualnosti. Razvijena ličnost zadržava sopstvo i stječe veću kontrolu nad vlastitim postupcima.
Primjer iz svakodnevnog života pomaže da razumijete ovaj naglasak. Kada učite neku zahtjevnu vještinu, razmislite o disciplini i svjesnim odlukama koje su vam potrebne. To može poslužiti kao poređenje s Ikbalovim nastojanjem da objasni razvoj sposobnosti i usmjeravanje djelovanja. U djelu Rumuz-i Bekhudi on također tvrdi da pojedinac ne može ostvariti svoje sopstvo izvan društva. Lični razvoj donosi društvenu odgovornost.
Kako su Rumi i moderna evropska misao utjecali na njegov rad?
Rumi zauzima istaknuto mjesto u Ikbalovoj poeziji. U djelu Javid Nama, objavljenom 1932., vodi pjesnika na duhovnom putovanju kroz svemir. Ako Rumija poznajete kao Mevlanu, ovo djelo pruža vam neposrednu vezu između te poznate ličnosti i Ikbalove filozofske imaginacije.
Prikaz u Routledgeovoj enciklopediji navodi utjecaje Gazalija i Rumija, uz Ničea i Bergsona. Ujedno naglašava da je Kur'an ostao temelj Ikbalove misli. Njegovo bavljenje evropskom filozofijom bilo je dio šireg intelektualnog dijaloga, utemeljenog u njegovom razumijevanju islama.
Ikbalovo djelo Payam-i Mashriq stupilo je u književni dijalog s Geteovim Zapadno-istočnim divanom. Ponudilo je odgovor Zapadu o etici, religiji i duhovnoj životnosti. Poezija je tako postala oblik kroz koji je mogao razmatrati pitanja kojima se bavio i u filozofskoj prozi.
Vrijeme i sloboda predstavljali su još jednu poveznicu. Studija Bakija Karakaye i Asiye Şefike Sümeyye Kapusuz iz 2021. objašnjava kako se Ikbal oslanjao na Kantovo razumijevanje vremena i Bergsonov pojam čistog trajanja. Tim idejama povezivao je božansko vrijeme sa slobodnom voljom. Evropska misao pružala mu je pojmove za pitanja koja su bila u središtu njegove filozofije religije.
Kojim se pitanjima bavi Obnova vjerske misli u islamu?
Obnova vjerske misli u islamu prvi put je objavljena 1930. kao skup od šest predavanja. Prošireno izdanje sa sedmim poglavljem uslijedilo je 1934. Ikbal u predgovoru navodi da su predavanja pripremljena na zahtjev Muslimanskog udruženja iz Madrasa. Održana su u Madrasu, Hyderabadu i Aligarhu.
Sedam poglavlja razmatra znanje i religijsko iskustvo, filozofsko preispitivanje tog iskustva, Boga i molitvu te ljudsko sopstvo i besmrtnost. Bave se i muslimanskom kulturom, principom promjene u islamu i mogućnošću religije. Zajedno povezuju individualno iskustvo sa širim pitanjima vjerske misli.
Ako želite razumjeti kako je khudi povezan s institucijama, šesto predavanje posebno je korisno. Ikbal idžtihad naziva principom kretanja unutar strukture islama. Objašnjava ga kao nastojanje da se o pravnim pitanjima donose samostalni sudovi. Promjena tako postaje izričita tema njegove rasprave o islamskom pravu.
Predlaže i da se ovlaštenje za idžtihad prenese s pojedinačnih predstavnika pravnih škola na muslimansku zakonodavnu skupštinu. Time bi se omogućilo da u pravnoj raspravi učestvuju i ljudi izvan kruga vjerskih učenjaka. Njegovo bavljenje odgovornim djelovanjem tako obuhvata i zajedničko donošenje odluka.
Predgovor ostavlja prostor za preispitivanje. Ikbal prihvata da filozofska misao nema posljednju riječ. Prihvata i mogućnost da buduća gledišta budu utemeljenija od onih iznesenih u njegovim predavanjima. To priznanje dio je argumentacije knjige. Autor vjersku obnovu predstavlja kao intelektualni rad otvoren za daljnji razvoj.
Kako je govor u Allahabadu iz 1930. povezan s nastankom Pakistana i gdje su granice tog tumačenja?
Ikbalovo političko djelovanje uključivalo je članstvo u Zakonodavnom vijeću Pendžaba od 1926. do 1930. Dana 29. 12. 1930. održao je predsjednički govor Sveindijskoj muslimanskoj ligi u Allahabadu. Zatražio je da se Pendžab, Sjeverozapadna pogranična pokrajina, Sind i Beludžistan objedine u jednu političku jedinicu.
Taj prijedlog postao je važan oslonac pripovijesti o osnivanju Pakistana. Biografija koju donosi Iqbal Academy Pakistan predstavlja ga kao podršku zasebnoj muslimanskoj državi. Bilježi i da je Ikbal 1947. formalno prihvaćen kao ideološki otac osnivač Pakistana. Ovo tumačenje objašnjava njegovo središnje mjesto u državnom prikazu vlastitog nastanka.
Sam govor ostavlja otvorenom više od jedne političke mogućnosti. Ikbal razmatra samoupravu predložene sjeverozapadne muslimanske jedinice unutar ili izvan Britanskog Carstva. Nezavisni Pakistan, osnovan 1947., zato nije bio jedini ishod naveden u njegovoj formulaciji iz 1930.
Historičar Abdul Hamid osporio je pojednostavljeno tumačenje u članku Ikbalov govor u Allahabadu iz 1966. Smatrao je da je pogrešno tvrditi kako je Ikbal 1930. predložio Pakistan, a Džinah sedamnaest godina kasnije samo ostvario tu ideju. Ako govor čitate uz njegova kasnija tumačenja, imajte na umu mogućnosti koje su u njemu izričito navedene.
Ikbal je umro u Lahoreu 21. 4. 1938., prije osnivanja Pakistana 1947. Njegova smrt vremenski razdvaja njegove političke istupe od konačnog nastanka države. Njegov utjecaj na pripovijest o njenom osnivanju ostaje značajan. Ipak, taj utjecaj ne znači da je svaki kasniji ishod bio dio njegovog unaprijed utvrđenog ličnog plana.
Hronologija
- 9. 11. 1877.: Rođen u Sialkotu.
- 1895.: Upisao Government College u Lahoreu.
- 1903.: Objavio ekonomsku studiju Ilmul-Iqtesad.
- 1904.: Napisao Sare Jahan se Achchha Hindostan Hamara.
- 1905.: Započeo studij filozofije na Trinity Collegeu u Cambridgeu.
- 1907.: Doktorirao na Univerzitetu u Minhenu.
- 1908.: Stekao kvalifikaciju za advokata, odnosno barristera, u Lincoln's Innu.
- 1926–1930: Bio član Zakonodavnog vijeća Pendžaba.
- 1915.: Objavio Asrar-i Khudi.
- 1930.: Objavio prvo izdanje Obnove vjerske misli u islamu sa šest predavanja i održao govor u Allahabadu.
- 1932.: Objavio Javid Nama.
- 1934.: Objavio prošireno izdanje Obnove vjerske misli u islamu sa sedam poglavlja.
- 21. 4. 1938.: Umro u Lahoreu.
- 1947.: Osnovan Pakistan; prema Iqbal Academy Pakistan, Ikbal je formalno prihvaćen kao njegov ideološki otac osnivač.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Ikbalovo djelo Ilmul-Iqtesad iz 1903. bilo je studija ekonomije. Njegova objavljena djela zato su obuhvatala i teme izvan poezije i filozofije religije, kojima se ovaj članak prvenstveno bavi. Knjiga je objavljena prije nego što je 1905. započeo studij u Cambridgeu.
Godine 1904. napisao je Sare Jahan se Achchha Hindostan Hamara, pjesmu koja izražava indijski patriotizam. Tu pjesmu treba sagledati zajedno s njegovim kasnijim zalaganjem za muslimansku političku autonomiju. Ako ova dva trenutka čitate zajedno, lakše ćete izbjeći svođenje njegove političke karijere na jedan stav koji se nikada nije mijenjao.
Pismo Williamu Rothensteinu iz 1933. sačuvalo je neobičan detalj o Ikbalovom susretu s Bergsonom u Parizu. Njihov razgovor trajao je oko dva sata. Jedan prijatelj vodio je bilješke, ali kasnije nije mogao pročitati vlastiti rukopis. Ova epizoda pruža konkretan uvid u Ikbalov neposredan susret s filozofom čije su ideje utjecale na njegov rad.
Često postavljana pitanja
Ko je bio Muhammed Ikbal?
Ikbal je bio pjesnik, filozof i pravnik, rođen u Sialkotu 1877. Filozofske ideje razvijao je kroz poeziju na urduu i perzijskom te prozu na engleskom.
Šta znači khudi?
Khudi znači sopstvo. Ikbal je njegov razvoj povezivao sa znanjem, slobodom, vladanjem sobom i odgovornim djelovanjem unutar društva.
Zašto se Rumi pojavljuje u Ikbalovim djelima?
Rumi je bio važan intelektualni i duhovni uzor. U djelu Javid Nama iz 1932. pojavljuje se kao pjesnikov vodič kroz svemir.
Je li govor u Allahabadu bio potpun plan za Pakistan?
Govor je predložio sjeverozapadnu muslimansku političku jedinicu i dobio središnje mjesto u pripovijesti o osnivanju Pakistana. Njegove formulacije dopuštale su samoupravu unutar ili izvan Britanskog Carstva. Konačan politički oblik time je ostao otvoren.
Izvori
- Wikipedia — Muhammed İkbal tr.wikipedia.org
- Iqbal Academy Pakistan — Kratak životopis allamaiqbal.com
- South Asian Britain — Mohammad Iqbal southasianbritain.org
- Iqbal Academy Pakistan — Biografija allamaiqbal.com
- Riffat Hassan, Routledgeova enciklopedija filozofije — Iqbal, Muhammad rep.routledge.com
- Routledgeova enciklopedija filozofije — Filozofija sopstva rep.routledge.com
- International Iqbal Society — Ljudsko ja: njegova sloboda i besmrtnost iqbal.com.pk
- Wikipedia — Muhammad Iqbal en.wikipedia.org
- Baki Karakaya i Asiye Şefika Sümeyye Kapusuz, Kader — Kant, Bergson i Ikbal o pojmu vremena i njegovom utjecaju na Ikbalovu obnovu shvatanja slobodne volje dergipark.org.tr
- Iqbal Quarterly — Ikbalovi susreti s Massignonom i Bergsonom allamaiqbal.com
- International Iqbal Society — Obnova vjerske misli u islamu: Predgovor iqbal.com.pk
- International Iqbal Society — Obnova vjerske misli u islamu iqbal.com.pk
- International Iqbal Society — Princip kretanja u strukturi islama iqbal.com.pk
- Muhammad Iqbal — Predsjednički govor u Allahabadu, tekst na stranici Frances W. Pritchett franpritchett.com
- Abdul Hamid, Univerzitet u Pendžabu — Ikbalov govor u Allahabadu pu.edu.pk
FAQ
Ko je bio Muhammed Ikbal?
Muhammed Ikbal bio je pjesnik, filozof i pravnik, rođen 1877. u Sialkotu, u Pendžabu u Britanskoj Indiji. Pisao je poeziju na urduu i perzijskom, a filozofska pitanja razmatrao je u prozi na engleskom.
Šta znači khudi u Ikbalovoj filozofiji?
Khudi znači sopstvo. Ikbal je njegov razvoj povezivao sa znanjem, slobodom, vladanjem sobom i odgovornim djelovanjem unutar zajednice.
Kako je Rumi utjecao na Ikbala?
Rumi je snažno utjecao na Ikbalovu misao. U Ikbalovom djelu Javid Nama iz 1932. Rumi vodi pjesnika na duhovnom putovanju kroz svemir.
Je li Ikbalov govor u Allahabadu predstavio konačan plan za Pakistan?
Govor je dobio središnje mjesto u pripovijesti o osnivanju Pakistana, ali nezavisnu državu iz 1947. nije odredio kao jedini mogući ishod. Ikbal je razmatrao samoupravu sjeverozapadne muslimanske političke jedinice unutar ili izvan Britanskog Carstva.
Image: Sir Allama Muhammad Iqbal Tomb's name plate.JPG — Usamah Mahmood Khan, CC BY-SA 3.0
