Janko Hunjadi (turski: János Hunyadi) bio je vojni i politički vođa Kraljevine Ugarske. Služio je kao namjesnik od 1446. do 1453. Pomogao je odbrani Beograda (turski: Belgrad) 1456. tako što je probio osmansku riječnu blokadu. Time je omogućio ulazak vojnika i hrane u tvrđavu. Posada i križarski dobrovoljci potom su odbili juriše, a vojska Mehmeda II povukla se u noći s 22. na 23. 7. 1456.
Ipak, pobjeda nije zavisila samo od Hunjadijevog zapovijedanja. Mihajlo Silađi (Mihály Szilágyi) predvodio je posadu. Ivan Kapistran (Giovanni da Capistrano) doveo je dobrovoljce, od kojih mnogi nisu imali borbenog iskustva. Ako želite razumjeti kako su odbranili Beograd, pratite tri povezane priče: Hunjadijev uspon, borbe oko tvrđave i pismo kojim je prenesena vijest o pobjedi.
Kako je Janko Hunjadi stekao vojnu i političku moć u Ugarskoj?
Materijalni temelj uspona porodice Hunjadi postavljen je 1409. Kralj Žigmund darovao je Hunjadijevom ocu Vojku (Woyk) Hunedoaru i pripadajuće zemlje. Ti posjedi dali su porodici osnovu za širenje utjecaja.
Hunjadi je iskustvo stjecao i u kraljevskoj službi. Služeći Žigmundu, putovao je u Italiju i Češku. Ta putovanja pružila su mu priliku da upozna načine ratovanja u 15. vijeku. Njegova kasnija karijera zato se oslanjala i na zemljišne prihode i na praktično vojno iskustvo.
Smrt kralja Alberta 1439. pokrenula je borbu za ugarsko prijestolje. Hunjadi je podržao poljskog kralja Vladislava III (Władysław III), koji je u Ugarskoj vladao kao Vladislav I (Ulászló I). Početkom 1441. Hunjadi i Nikola Iločki (Miklós Újlaki) porazili su kraljičine pristalice kod Bátaszéka. Time su učvrstili položaj vladara kojeg su podržavali.
Ubrzo su imenovanjima dobili šire odgovornosti. Hunjadi i Iločki postali su erdeljske vojvode 1441. Povjereni su im Beograd, Temišvar (turski: Temeşvar) i južni odbrambeni sistem kraljevine. Dužnosti i pripadajući posjedi koje je Hunjadi stekao istočno od Tise postali su temelj njegove političke moći.
Pobjede nad osmanskim snagama 1441. i 1442. pronijele su Hunjadijev ugled širom kršćanske Evrope. Namjesnik je postao 1446, za vrijeme maloljetstva kralja Ladislava V (László V). Na tom položaju ostao je do 1453. Potom je nastavio borbu protiv Osmanlija kao vrhovni zapovjednik vojske kraljevine.
Kakvu je ulogu imao kod Varne i u Drugoj kosovskoj bici?
Hunjadijevu karijeru obilježili su i veliki porazi i pobjede. Tokom Duge vojne 1443–1444. njegove prethodnice stigle su do Niša i Sofije. Planinski prijevoji, hladnoća i teškoće sa snabdijevanjem zaustavili su dalje napredovanje. Ovaj pohod pokazuje kako su teren i zalihe mogli ograničiti napredovanje vojske.
Kod Varne je 10. 11. 1444. Hunjadi zapovijedao križarskim snagama protiv Murata II. Križari su poraženi, a kralj Vladislav I je poginuo. Kraljev preuranjeni napad na janjičare prethodio je slomu njegove vojske.
Hunjadi je preživio bitku kod Varne, ali povratak je bio težak. Na putu nazad zarobili su ga vlaški vojnici. Vlad Drakul ga je kasnije oslobodio. Izlazak s bojnog polja zato mu nije donio i neposredan povratak u Ugarsku.
U Drugoj kosovskoj bici, od 17. do 19. 10. 1448, Hunjadi je predvodio još jednu vojsku u pohodu protiv Murata II. Pretrpjela je težak poraz. Nakon toga je srpski despot Đurađ Branković držao Hunjadija u zatočeništvu u Smederevu. Sporazum mu je omogućio povratak u Ugarsku u 12. mjesecu iste godine.
Ako odbranu Beograda sagledate kroz Hunjadijeve ranije bitke, razlika je jasna. Zapovjednik koji je pomogao da se ostvari pobjeda 1456. već je doživio poraze kod Varne i na Kosovu. Ti neuspjesi nisu okončali njegovu vojnu karijeru niti ga spriječili da zadrži visoke položaje.
Kako su Hunjadi, posada i križari doprinijeli odbrani Beograda 1456?
Beogradskom posadom zapovijedao je Hunjadijev šurjak Mihajlo Silađi. Vojska Mehmeda II započela je snažno bombardiranje zidina 4. 7. 1456. Hunjadi je u kasnijem pismu o pobjedi naglasio koliko je štete nanijela osmanska artiljerija.
Dobrovoljci koje je okupio Ivan Kapistran činili su drugi dio odbrane. Među njima su bili seljaci, gradska sirotinja, studenti i redovnici. Mnogi nisu imali borbenog iskustva. Njihovo prisustvo važno je zato što su među braniocima bili i ljudi koje svakodnevni život nije pripremio za opsadu.
Hunjadijeve riječne snage dale su presudan doprinos 14. 7. 1456. Probile su osmansku blokadu i omogućile da vojnici i hrana stignu u Beograd. Tako je tvrđava ponovo dobila vezu sa snabdijevanjem i pojačanjima dok je opsada još trajala.
Hrana povezuje ovu vojnu priču sa svakodnevnim životom. Dolazak namirnica možete uporediti sa snabdijevanjem domaćinstva: ljudima je hrana potrebna i dok druge obaveze traju. Kod Beograda je proboj blokade omogućio ulazak hrane i dodatnih vojnika u tvrđavu pod bombardiranjem.
Tokom općeg juriša u noći s 21. na 22. 7. 1456. branioci su zapaljenim drvima i granjem spriječili dolazak pojačanja janjičarima. Potom su savladali vojnike koji su već ušli u grad. Ishod borbe zavisio je od kontrole prolaza između napadača u gradu i onih koji su im pokušavali pomoći.
Prikazi se razlikuju kada je riječ o tome gdje se Hunjadi nalazio u ovoj fazi. Historičarka Jovanka Kalić piše da je napustio Beograd u noći s 20. na 21. 7. 1456. Drugi prikaz navodi da je zapovijedao otporom tokom juriša 21. 7. 1456. Njegova tačna uloga te noći zato ostaje sporna.
Prema pojedinim prikazima, borbe 22. 7. 1456. počele su spontano među dobrovoljcima. Kapistran im se pridružio, a Hunjadi je iskoristio priliku i napao osmanske artiljerijske položaje. Prema toj verziji, protivnapad se razvio iz prilike koja se otvorila tokom borbe.
Mehmed II ranjen je tokom borbi kod Beograda. Njegova vojska prekinula je opsadu i povukla se u noći s 22. na 23. 7. 1456. Ishodu je doprinijelo više činilaca: Hunjadijeva riječna operacija, otpor posade i učešće dobrovoljaca u borbama.
Šta Hunjadijeva pisma otkrivaju o pobjedi?
Hunjadi je 23. 7. 1456. pisao Dénesu Szécsiju, ostrogonskom nadbiskupu. Izvijestio ga je da je sultan odustao od opsade Beograda. Pismo pokazuje da je vijest poslao neposredno nakon osmanskog povlačenja.
Hunjadi je naglasio razaranja koja je izazvala osmanska artiljerija. Pobjedu je objasnio i Božijom pomoći. Zajedno, ove tvrdnje pokazuju kako je predstavio ishod: tvrđava je pretrpjela velika oštećenja, ali su njeni branioci pobijedili uz Božiju pomoć.
Izvorno pismo o pobjedi je izgubljeno. Njegov tekst sačuvan je zato što je nadbiskup Szécsi dao izraditi prijepise. Ono što danas možete pročitati zato dugujemo prepisivanju i širenju Hunjadijeve poruke, a ne očuvanju dokumenta koji je poslao.
U zapisu mletačkog Tajnog vijeća stoji da je jedan prijepis stigao u Veneciju 28. 7. 1456. To je bilo samo pet dana nakon što je pismo napisano. Italijanski prijevod uvršten je i u hroniku Giorgija Dolfina, koja se danas čuva u venecijanskoj biblioteci Biblioteca Nazionale Marciana.
Hronologija
- 1409: Žigmund daruje Vojku Hunedoaru i pripadajuće posjede.
- Nakon 1439: Hunjadi podržava Vladislava nakon smrti kralja Alberta.
- 1441: Hunjadi i Nikola Iločki postaju erdeljske vojvode.
- 1443–1444: Hunjadijeve prethodnice tokom Duge vojne stižu do Niša i Sofije.
- 10. 11. 1444: Križari gube bitku kod Varne; Vladislav I gine.
- 1446: Hunjadi postaje namjesnik Ugarske.
- 17–19. 10. 1448: Njegova vojska poražena je u Drugoj kosovskoj bici.
- 1453: Napušta položaj namjesnika i nastavlja služiti kao vrhovni zapovjednik.
- 4. 7. 1456: Počinje osmansko bombardiranje Beograda.
- 14. 7. 1456: Hunjadijeve riječne snage probijaju blokadu.
- 21–22. 7. 1456: Branioci odbijaju opći juriš; slijede protivnapadi.
- 22–23. 7. 1456: Osmanska vojska odustaje od opsade.
- 23. 7. 1456: Hunjadi šalje Szécsiju pismo o pobjedi.
- 28. 7. 1456: Prijepis stiže u Veneciju.
- 11. 8. 1456: Hunjadi umire u Zemunu.
- 29. 8. 1521: Osmanske snage ulaze u Beogradsku tvrđavu.
Pojedinosti koje nećete pronaći u turističkim vodičima
Prema zapisu Giovannija da Tagliacozza, zvono na staroj kuli Nebojši obavještavalo je stanovnike Beograda o toku juriša. Zvono je imalo praktičnu ulogu u odbrani: prenosilo je obavijesti o razvoju borbi.
Ta kula nalazila se u Gornjem gradu i nije sačuvana. Njeno ime kasnije je preneseno na drugu kulu uz Dunav. Ako ime Nebojša povezujete s opsadom, imajte na umu tu razliku. Današnja kula uz rijeku nije ista ona koja je korištena 1456.
I pismo o pobjedi ima manje poznatu historiju. Szécsijevi prijepisi sačuvali su njegov tekst nakon što je izvornik nestao. Dolazak pisma u Veneciju i njegovo uvrštavanje u Dolfinovu hroniku pokazuju kako se vijest o Beogradu širila izvan kruga neposrednih učesnika opsade.
Šta se dogodilo s Hunjadijem nakon odbrane Beograda?
Hunjadi je umro u Zemunu 11. 8. 1456, samo nekoliko sedmica nakon pobjede. Sahranjen je u Alba Iuliji. Naučna studija iz 2024. navodi kugu, koja se nakon opsade širila križarskim logorom, kao vjerovatan uzrok njegove smrti.
Beograd je 1456. ostao izvan osmanske vlasti. Osmanske snage ušle su u tvrđavu 29. 8. 1521. Ovi datumi razdvajaju uspješnu odbranu povezanu s Hunjadijem od kasnijeg osmanskog osvajanja grada.
Često postavljana pitanja
Je li Janko Hunjadi bio kralj?
Nije. Bio je namjesnik Ugarske od 1446. do 1453, za vrijeme maloljetstva Ladislava V. Nakon odlaska s tog položaja ostao je vrhovni zapovjednik.
Koji je bio njegov glavni doprinos odbrani Beograda?
Njegove riječne snage probile su osmansku blokadu 14. 7. 1456. Time su omogućile ulazak hrane i vojnika u tvrđavu. Pojedini prikazi opisuju i njegov napad na osmanske artiljerijske položaje 22. 7. 1456.
Je li Hunjadi umro tokom opsade?
Umro je u Zemunu 11. 8. 1456, nakon osmanskog povlačenja. Kuga u križarskom logoru navedena je kao vjerovatan uzrok smrti.
Kada je Beograd pao pod osmansku vlast?
Opsada 1456. nije uspjela. Osmanske snage ušle su u Beogradsku tvrđavu 29. 8. 1521.
Izvori
- Wikipedia — Janko Hunjadi en.wikipedia.org
- István Petrovics — Janko Hunjadi, branilac južnih granica srednjovjekovne Kraljevine Ugarske, Banatica 20/2 (2010), str. 63–64 biblioteca-digitala.ro
- Larousse — Hunjadi larousse.fr
- Wikipedia — Opsada Beograda (1456)) en.wikipedia.org
- Jovanka Kalić — Milenij Beograda, Balcanica XLV (2014), str. 81, 89–93 balkaninstitut.com
- Mađarski nacionalni arhiv — Janko Hunjadi mnl.gov.hu
- Vikipedi — János Hunyadi tr.wikipedia.org
- Historijske studije o Srednjoj Evropi 4/1 (2024) — Tadašnja shvatanja širenja kuge u Srednjoj i Istočnoj Evropi, str. 68–92 efolyoirat.oszk.hu
FAQ
Je li Janko Hunjadi bio kralj?
Nije. Hunjadi je bio namjesnik Ugarske od 1446. do 1453, dok je kralj Ladislav V bio maloljetan. Nakon odlaska s tog položaja nastavio je služiti kao vrhovni zapovjednik vojske kraljevine.
Koji je bio Hunjadijev glavni doprinos odbrani Beograda?
Njegove riječne snage probile su osmansku blokadu 14. 7. 1456. Time su omogućile da vojnici i hrana stignu u Beograd. Pojedini prikazi opisuju i njegov napad na osmanske artiljerijske položaje 22. 7. 1456.
Je li Hunjadi umro tokom opsade?
Umro je u Zemunu 11. 8. 1456, nekoliko sedmica nakon pobjede. Naučna studija iz 2024. navodi kugu, koja se širila križarskim logorom, kao vjerovatan uzrok njegove smrti.
Kada je Beograd pao pod osmansku vlast?
Beograd je odolio osmanskoj opsadi 1456. Osmanske snage ušle su u tvrđavu 29. 8. 1521.
Image: Hunyadi János – Nemzeti Múzeum.jpg — Unknown painterUnknown painter, Public domain
