Afrodizijas: grad mramora i njegov antički stadion

Afrodizijas (turski: Afrodisias) antički je grad u Kariji, na zapadu Turske. Poznat je po mramoru, kiparima i veoma velikom stadionu. U ovom vodiču saznat ćete gdje se nalazi, kakva je njegova historija i šta danas možete vidjeti.

Afrodizijas u Turskoj: gdje se nalazi? (Karta i lokacija)

Često se postavlja pitanje „Gdje je Afrodizijas?”, odnosno na turskom „Aphrodisias nerede?”. Odgovor je Geyre, naselje u okrugu Karacasu u pokrajini Aydın. Nalazište pripada području antičke Karije.

Česta je jedna zabuna. Afrodizijas se često istražuje zajedno s antičkim gradovima oko Denizlija. Međutim, administrativno pripada pokrajini Aydın, a ne pokrajini Denizli.

Za označavanje lokacije na karti koristite približne koordinate 37.70833° N i 28.72361° E. Adresa Muzeja i arheološkog nalazišta Afrodizijas za posjetioce glasi Geyre, Kenan Erim Caddesi No:4. Stranica Ministarstva kulture i turizma posvećena nalazištu sadrži poveznice na kartu i upute za dolazak.

Zamislite da tražite adresu za dostavu. Navigacijskom uređaju potreban je naziv ulice. Aplikaciji s kartama potrebne su koordinate. Sada imate oboje.

Historija Afrodizijasa: antički grad nazvan po Afroditi

Grad je dobio ime po Afroditi, božici ljubavi i ljepote. Ovdje je postojao njen poseban kult.

Prema UNESCO-u, Afrodizijas je osnovan kao grad-država početkom 2. vijeka prije nove ere. Njegovi vladari uspostavili su bliske veze s Rimom. Zbog toga je rimski Senat gradu dodijelio povlašten politički status, koji je uključivao oslobađanje od poreza.

Sačuvana pisana svjedočanstva veoma su bogata. Iz Afrodizijasa je sačuvano oko 2.000 natpisa. Oni svjedoče o grčkim, rimskim, karijskim, paganskim, jevrejskim i kršćanskim zajednicama. Ako želite saznati ko je ovdje živio, odgovore ćete pronaći u samom kamenu.

Vjera se s vremenom mijenjala. Oko 500. godine nove ere Afroditin hram pretvoren je u kršćansku crkvu. Božica po kojoj je grad dobio ime izgubila je svoj hram, ali je grad zadržao njeno ime.

Kamenolomi mramora u Afrodizijasu: zašto ga zovu gradom mramora

Kamen za grad dolazio je iz brda udaljenih oko 2–4 kilometra sjeveroistočno od nalazišta. Kamenolomi se prostiru na približno 3–4 kvadratna kilometra. To je bilo dovoljno da osiguraju kamen za gradske građevine i kipove.

Vađenje mramora počelo je u kasnom helenističkom periodu. Većina glavnih kamenoloma otvorena je u ranoj i razvijenoj fazi perioda Rimskog carstva.

Na tom kamenu razvila se kiparska tradicija. Između 4. i 6. vijeka nove ere kipari iz Afrodizijasa izrađivali su portretne biste i kipove u Rimu, Carigradu, Sardu i Laodikeji. Radionica iz Karije širila je svoje umijeće širom mediteranskog svijeta.

Stadion u Afrodizijasu: najpoznatija građevina

Stadion je razlog zbog kojeg mnogi putnici traže ovaj grad. Izgrađen je u drugoj polovini 1. vijeka nove ere.

Brojke su velike:

• Dimenzije su mu oko 270 × 60 metara.
• Ima 30 redova mramornih sjedišta.
• Mogao je primiti oko 30.000 gledalaca.

Neobičan je i njegov oblik. Oba kraća kraja stadiona su zatvorena. To je rijetkost među grčkim stadionima.

Program je bio raznovrstan. Na stadionu su održavana takmičenja u trčanju, skoku udalj, hrvanju, bacanju diska i koplja. Održavale su se i gladijatorske borbe te borbe s divljim životinjama.

Građevina se mijenjala s vremenom. U drugoj polovini 5. vijeka nove ere istočni kraj pretvoren je u amfiteatar i arenu za priredbe rimskog tipa. Jedna izdužena građevina služila je i grčkoj atletici i rimskim spektaklima.

Sebasteion i Tetrapilon: spomenici koje vrijedi vidjeti

Sebasteion je bio kompleks posvećen Afroditi i carevima iz Julijevsko-klaudijevske dinastije. Građen je približno između 20. i 60. godine nove ere. Tokom iskopavanja 1979–1981. godine ondje je otkriveno više od 80 mramornih reljefa. Prikazuju rimske careve, grčke mitove i personifikacije naroda.

Tetrapilon je monumentalni ulaz u Afroditino svetište. Ima 16 stubova, raspoređenih u četiri reda po četiri. Restauracijom završenom 1991. godine ponovo je podignut. Većina kamena koji vidite je izvorna, kako je objašnjeno u nastavku.

Muzej Afrodizijasa: šta se nalazi unutra

Muzej je izgrađen na nalazištu radi izlaganja nalaza iz antičkog grada. Za posjetioce je otvoren 1979. godine.

Njegova zbirka obuhvata:

• Zoilov friz,
• kip Melpomene,
• skulpturalnu grupu Ahila i Pentezileje,
• kultni kip Afrodite iz Afrodizijasa.

Godine 2008. u muzeju je otvorena nova dvorana za reljefe Sebasteiona. Ako posjetu planirate oko jedne prostorije, izaberite upravo ovu.

Iskopavanja u Afrodizijasu: ko ih je vodio i kada

Sistematska, kontinuirana iskopavanja počela su 1961. godine pod okriljem Univerziteta u New Yorku. Kenan Erim vodio je radove do svoje smrti 1990. godine. Ulica Kenan Erim Caddesi, u kojoj je muzej, danas nosi njegovo ime.

Univerzitet u Oxfordu pridružio se projektu iskopavanja Univerziteta u New Yorku 1995. godine.

Godine 2017. arheološko područje i antički kamenolomi mramora sjeveroistočno od njega upisani su na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Upis obuhvata dvije cjeline: grad i njegove kamenolome.

Hronologija

• Početak 2. vijeka prije nove ere: Afrodizijas je osnovan kao grad-država.
• Oko 20–60. godine nove ere: Izgrađen je Sebasteion, posvećen Afroditi i carevima Julijevsko-klaudijevske dinastije.
• Druga polovina 1. vijeka nove ere: Izgrađen je stadion.
• Druga polovina 5. vijeka nove ere: Istočni kraj stadiona postaje amfiteatar i arena.
• Oko 500. godine nove ere: Afroditin hram pretvoren je u crkvu.
• 1961: Počinju sistematska, kontinuirana iskopavanja pod vodstvom Kenana Erima.
• 1979: Muzej Afrodizijasa otvoren je za posjetioce.
• 1979–1981: Otkriven je Sebasteion.
• 1991: Završena je restauracija Tetrapilona uz upotrebu izvornih kamenih blokova.
• 1995: Univerzitet u Oxfordu pridružuje se projektu iskopavanja.
• 2008: U muzeju je otvorena nova dvorana za reljefe Sebasteiona.
• 2017: Antički grad i njegovi kamenolomi mramora upisani su na UNESCO-ovu listu.

Detalji koje nećete naći u vodičima

Na sjedištima su bila uklesana imena. U mramorna sjedišta stadiona uklesani su natpisi o rezervacijama. Neki pripadaju zanatskim grupama, poput kožara i zlatara. Drugi bilježe pojedinačna imena žena i muškaraca. To je funkcionisalo poput sezonske ulaznice, samo što je „rezervacija” bila uklesana u kamen.

Sportisti su ulazili kroz tunele. Takmičari su do staze dolazili tunelima na dva kraća kraja stadiona. Tuneli su prolazili ispod redova sjedišta.

Tetrapilon je većinom izvoran. Pri restauraciji 1991. godine upotrijebljeno je 85 posto izvornih kamenih blokova. Ono što vidite najvećim je dijelom antički ulaz, a ne kopija.

Božica je izbrisana. Na zapadnoj strani Tetrapilona središnji lik Afrodite uklonjen je u kršćanskom periodu. Na njegovom mjestu urezan je križ.

Rani nalazi odneseni su drugdje. Nalazi s iskopavanja u Afrodizijasu prije 1961. godine odneseni su u arheološke muzeje u Izmiru i Istanbulu. Muzej na nalazištu nastao je kasnije.

Često postavljana pitanja

Izvori

1. UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Afrodizijas whc.unesco.org
2. Iskopavanja u Afrodizijasu — Stadion aphrodisias-excavations.com
3. Iskopavanja u Afrodizijasu — Kamenolomi aphrodisias-excavations.com
4. Iskopavanja u Afrodizijasu — Sebasteion aphrodisias-excavations.com
5. Iskopavanja u Afrodizijasu — Tetrapilon aphrodisias-excavations.com
6. Iskopavanja u Afrodizijasu — Početna stranica aphrodisias-excavations.com
7. Univerzitet u Oxfordu — Iskopavanja u Afrodizijasu: Rana istraživanja aphrodisias.classics.ox.ac.uk
8. Ministarstvo kulture i turizma — Muzej i arheološko nalazište Afrodizijas muze.gov.tr
9. Pokrajinska uprava za kulturu i turizam Aydına — Muzej Afrodizijasa aydin.ktb.gov.tr
10. Wikipedia na engleskom jeziku — Afrodizijas en.wikipedia.org
11. Wikipedia na turskom jeziku — Afrodisias tr.wikipedia.org

Image: Aphrodisias – Portico of Tiberius 05.jpg — Bernard Gagnon, CC BY-SA 3.0