Concorde (turski: Concorde) bio je britansko-francuski nadzvučni putnički avion. U redovni saobraćaj uveden je 1976. godine i mogao je krstariti brzinom od 2 maha. Rast troškova održavanja, pad potražnje nakon nesreće 2000. godine i kriza u aviosaobraćaju nakon napada 11. 9. doveli su do njegovog povlačenja 2003. godine. Posljednji redovni komercijalni let obavljen je 24. 10. 2003., a posljednji let završen je u Filtonu 26. 11. 2003.
Ta dva završna datuma odnose se na različite avione. G-BOAG obavio je posljednji redovni komercijalni let, dok je G-BOAF izveo posljednji let. Ako pratite njihove priče, lakše ćete razumjeti Concordeov kraj. Njegovi počeci objašnjavaju partnerstvo, brzinu i tehnička rješenja koja su tim posljednjim putovanjima dala poseban značaj.
Šta je bio avion Concorde i šta znači njegovo ime?
Concorde su razvili francuski Sud Aviation i britanska kompanija British Aircraft Corporation. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska potpisali su 29. 11. 1962. sporazum o zajedničkom projektovanju, razvoju i proizvodnji. Avion je, dakle, od početka bio zajednički poduhvat dvije zemlje.
Ime je dobio po francuskoj riječi concorde, koja znači sporazum ili sklad. To značenje odgovaralo je projektu zasnovanom na saradnji. Sporazum je obuhvatao poslove potrebne da zajednički projekt aviona preraste u uslugu prevoza putnika.
Francuski prototip Concorde 001 prvi put je poletio u Toulouseu 2. 3. 1969. Britanski prototip Concorde 002 poletio je iz Filtona otprilike mjesec dana kasnije. Bili su to letovi prototipova, godinama prije nego što su se putnici mogli ukrcati na redovni Concordeov let.
Ukupno je izgrađeno 20 Concordeovih aviona. Od toga je 14 bilo namijenjeno komercijalnom prevozu putnika. Kada ove brojke posmatrate odvojeno, lakše ćete razlikovati cjelokupnu proizvodnju od aviona izgrađenih za potrebe aviokompanija.
Koliko je brzo letio Concorde?
Concordeovi avioni kompanije British Airways mogli su krstariti brzinom od 2 maha, približno 2.160 km/h. Mogli su dosegnuti visinu od 60.000 stopa, odnosno oko 18.300 metara. Brzina i visina leta bile su ključne odlike njihovih letnih sposobnosti.
Uobičajeno putovanje između Londona i New Yorka trajalo je nešto manje od tri i po sata. Da biste to povezali sa svakodnevicom, razmislite kako svoj dan dijelite na jutarnje i poslijepodnevne obaveze. Concorde je putovanje preko Atlantika svodio na manje od tri i po sata.
Njegov najbrži prelazak Atlantika trajao je još kraće. Let iz New Yorka u London 7. 2. 1996. trajao je 2 sata, 52 minute i 59 sekundi. Taj rekord odnosi se na jedan konkretan let. Uobičajeno putovanje između Londona i New Yorka i dalje je trajalo nešto manje od tri i po sata.
British Airways opremio je Concordeovu putničku kabinu sa 100 sjedišta. U prednjem dijelu bilo ih je 40, a u zadnjem 60. Te brojke pokazuju šta je brzina značila za putnike. Avion je prevozio putnike u kabini određenog kapaciteta, uz demonstraciju nadzvučnih letnih sposobnosti.
Kako su funkcionisali Concordeova krila i nos?
Concorde je koristio četiri motora Rolls-Royce/SNECMA Olympus 593. Trup mu je bio dug 62,1 metar, a raspon krila iznosio je 25,5 metara. Dugačak trup i manji raspon krila činili su dio njegovih prepoznatljivih proporcija.
Njegovo delta krilo sa zaobljenom napadnom ivicom koristilo je uzgon koji su pri polijetanju i slijetanju stvarali vrtlozi. Uloga krila zato je obuhvatala i druge režime leta osim leta velikom brzinom. Pomagalo je avionu da održi uzgon i tokom sporijih faza na početku i kraju svakog putovanja.
Pokretni nos rješavao je pitanje preglednosti iz pilotske kabine. Mogao se spustiti za 5 stepeni pri polijetanju i za 12,5 stepeni pri slijetanju. Ako pogledate fotografije različitih položaja nosa, ti uglovi objašnjavaju zašto isti avion može imati drugačiji profil.
Kako je Concordeov zvučni udar utjecao na letove?
Snažan zvučni udar ograničavao je područja na kojima je Concorde mogao letjeti nadzvučnom brzinom. Prema japanskoj svemirskoj agenciji JAXA, zbog tog udara nadzvučni letovi bili su ograničeni na rute iznad mora. Mogućnost leta brzinom od 2 maha zato je imala i geografsko ograničenje.
Redovni letovi počeli su 21. 1. 1976. British Airways letio je na liniji London–Bahrein, a Air France na liniji Pariz–Dakar–Rio de Janeiro. Te početne linije pokazuju da je Concordeova komercijalna priča počela i drugim odredištima, pored putovanja između Londona i New Yorka koje se toliko povezuje s njegovom brzinom.
Šta se dogodilo u nesreći Concordea?
Concorde F-BTSC kompanije Air France srušio se 25. 7. 2000. u Gonesseu, ubrzo nakon polijetanja s pariškog aerodroma Charles de Gaulle. Poginulo je svih 100 putnika i devet članova posade. Poginule su i četiri osobe na zemlji, pa je ukupan broj žrtava iznosio 113.
BEA je utvrdio slijed događaja koji je počeo metalnom trakom s aviona DC-10 na pisti. Traka je oštetila gumu i pokrenula lanac događaja opisan u istrazi. Bivši glavni pilot Concordea Mike Bannister također je tvrdio da su greške u održavanju i izvođenju letova bile presudni faktori.
Redovni komercijalni letovi Concordea obustavljeni su nakon nesreće. Ponovo su uspostavljeni 7. 11. 2001. Taj povratak važan je dio hronologije. Smrtonosna nesreća prethodila je povlačenju aviona, ali su komercijalni letovi ipak obnovljeni prije završetka programa.
Zašto je Concorde povučen i kada je posljednji put letio?
British Airways i Air France objavili su odluke o povlačenju 2003. godine. Naveli su rast troškova održavanja, pad broja putnika nakon nesreće 2000. godine i krizu u aviosaobraćaju nakon napada 11. 9. Povlačenje Concordea uslijedilo je zbog kombinacije troškova korištenja i smanjene potražnje.
Posljednji redovni komercijalni let obavljen je 24. 10. 2003. Avion G-BOAG poletio je s aerodroma JFK u New Yorku i sletio na londonski Heathrow. Taj datum označava kraj Concordeovog redovnog komercijalnog prevoza putnika.
Posljednji let ovog tipa aviona obavljen je 26. 11. 2003. G-BOAF, poznat kao Alpha Foxtrot, sletio je u Filton. Kada naiđete na različite datume Concordeovog oproštaja, razlika je jednostavna. U desetom mjesecu završeni su redovni komercijalni letovi, a u jedanaestom je obavljen posljednji let.
Hronologija
- 29. 11. 1962.: Britanija i Francuska potpisale su sporazum o zajedničkom razvoju Concordea.
- 2. 3. 1969.: Concorde 001 prvi put je poletio u Toulouseu.
- Otprilike mjesec dana kasnije: Britanski prototip Concorde 002 prvi put je poletio iz Filtona.
- 21. 1. 1976.: British Airways i Air France započeli su redovne letove Concordeom.
- 7. 2. 1996.: Let iz New Yorka u London trajao je rekordna 2 sata, 52 minute i 59 sekundi.
- 25. 7. 2000.: U nesreći Concordea kompanije Air France u Gonesseu poginulo je 113 osoba.
- 7. 11. 2001.: Obnovljeni su redovni komercijalni letovi.
- 2003.: British Airways i Air France najavili su povlačenje Concordea.
- 24. 10. 2003.: G-BOAG obavio je posljednji redovni komercijalni let, iz New Yorka u London.
- 26. 11. 2003.: G-BOAF sletio je u Filton i završio posljednji Concordeov let.
- 2004.: G-BOAA prevezen je Temzom i dalje na more na barži Terra Marique, u sklopu transporta do muzeja u Škotskoj.
- 2017.: G-BOAF smješten je u izložbeni hangar muzeja Aerospace Bristol.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Concordeov trup mogao se produžiti za približno 15–25 centimetara zbog zagrijavanja tokom leta. Uslovi putovanja tako su utjecali i na dimenzije aviona. Navedena dužina od 62,1 metar zato ne opisuje u potpunosti njegovo fizičko ponašanje.
Putnici su dobijali potvrde da su probili zvučni zid. Uz samo putovanje, imali su i zapis o svom nadzvučnom letu. Potvrda je povezivala letne sposobnosti aviona s iskustvom na koje su putnici mogli ponijeti uspomenu.
Concordeov zvučni udar postao je i predmet istraživanja atmosfere. Studija objavljena u časopisu Science 1977. godine opisala je infrazvučne signale zabilježene u Palisadesu u saveznoj državi New York, s udaljenosti od približno 165–1.000 kilometara. Signali su potjecali od Concordeovih zvučnih udara.
Putovanje aviona G-BOAA do muzeja u Škotskoj uključivalo je specijalnu baržu Terra Marique. Avion je 2004. godine, u sklopu transporta, prevezen Temzom i dalje na more.
Smještanje posljednjeg Concordea koji je letio u Aerospace Bristol zahtijevalo je još jedno pažljivo organizovano premještanje. Godine 2017. uklonjen je jedan zid zgrade kako bi G-BOAF mogao ući. Pri ulasku je između svakog vrha krila i konstrukcije ostalo manje od jednog metra prostora.
Gdje su danas Concordeovi avioni i gdje ih možete vidjeti?
G-BOAF možete vidjeti u muzeju Aerospace Bristol u Filtonu. To je Alpha Foxtrot, avion koji je završio posljednji Concordeov let 26. 11. 2003. Njegovo izlaganje neposredno povezuje sačuvani avion s posljednjim slijetanjem u okviru programa.
G-BOAG pripada muzeju The Museum of Flight u Seattleu, u Sjedinjenim Američkim Državama. Taj avion obavio je posljednji redovni komercijalni let Concordea 24. 10. 2003. Avioni u Seattleu i Filtonu zato predstavljaju različite završetke iste priče.
G-BOAA izložen je u muzeju National Museum of Flight u East Fortuneu u Škotskoj. Priča o njegovom očuvanju uključuje i putovanje na barži Terra Marique 2004. godine. Ova tri aviona zajedno nude mjesta na kojima možete upoznati Concorde kroz njegove posljednje letove i kasnija premještanja u muzeje.
Često postavljana pitanja
Koliko je brzo letio Concorde?
Concordeovi avioni kompanije British Airways mogli su krstariti brzinom od 2 maha, približno 2.160 km/h. Uobičajeni let između Londona i New Yorka trajao je nešto manje od tri i po sata. Najbrži prelazak Atlantika trajao je 2 sata, 52 minute i 59 sekundi.
Zašto je Concorde prestao letjeti?
British Airways i Air France najavili su povlačenje 2003. godine, uz rast troškova održavanja i smanjenu potražnju. Njihovim odlukama doprinijeli su pad broja putnika nakon nesreće 2000. godine i kriza u aviosaobraćaju nakon napada 11. 9.
Je li posljednji Concordeov let bio u desetom ili jedanaestom mjesecu 2003. godine?
Oba datuma označavaju različite događaje. G-BOAG obavio je posljednji redovni komercijalni let 24. 10. 2003. G-BOAF završio je posljednji Concordeov let 26. 11. 2003., slijetanjem u Filton.
Gdje možete vidjeti Concorde koji je posljednji letio?
Posljednji Concorde koji je letio, G-BOAF, izložen je u muzeju Aerospace Bristol u Filtonu. Poznat je i kao Alpha Foxtrot. Avion je smješten u muzejski izložbeni hangar 2017. godine.
Izvori
- Vikipedija na turskom jeziku — Concorde tr.wikipedia.org
- National Museums Scotland — Concorde: priča o nadzvučnom putničkom letu nms.ac.uk
- Vikipedija na engleskom jeziku — Concorde en.wikipedia.org
- The Museum of Flight — Concorde museumofflight.org
- British Airways — U čast Concordea britishairways.com
- JAXA — Zvučni udar aero.jaxa.jp
- Balachandran, Donn i Rind — Concordeovi zvučni udari kao sonda za istraživanje atmosfere pubmed.ncbi.nlm.nih.gov
- BEA — Nesreća Concordea registracijske oznake F-BTSC u Gonesseu bea.aero
- Aerospace Bristol — Concorde završio posljednje putovanje aerospacebristol.org
FAQ
Koliko je brzo letio Concorde?
Concordeovi avioni kompanije British Airways mogli su krstariti brzinom od 2 maha, približno 2.160 km/h, na visini od 60.000 stopa. Uobičajeno putovanje između Londona i New Yorka trajalo je nešto manje od tri i po sata.
Zašto je Concorde povučen iz upotrebe?
British Airways i Air France najavili su povlačenje 2003. godine zbog rasta troškova održavanja, pada broja putnika nakon nesreće 2000. godine i krize u aviosaobraćaju nakon napada 11. 9.
Kada je Concorde posljednji put letio?
Posljednji redovni komercijalni let obavljen je 24. 10. 2003. Posljednji Concordeov let završen je 26. 11. 2003., kada je G-BOAF sletio u Filton.
Gdje možete vidjeti Concorde?
G-BOAF je izložen u muzeju Aerospace Bristol u Filtonu. G-BOAG pripada muzeju The Museum of Flight u Seattleu, a G-BOAA je izložen u muzeju National Museum of Flight u East Fortuneu u Škotskoj.
Image: British Airways Concorde G-BOAC 03.jpg — Eduard Marmet, CC BY-SA 3.0
