Tridesetogodišnji rat ukratko: zašto je počeo?
Tridesetogodišnji rat počeo je 1618. godine, kada su vjerske podjele i borbe za politička prava prerasle u pobunu u Češkoj. Proširio se jer su Habsburgovci i suparničke evropske sile slijedili vlastite interese. Borbe su trajale do Vestfalskog mira 1648. godine. Najveći dio rata vođen je unutar Svetog Rimskog Carstva.
Vjera je bila važna, ali ne može objasniti svaki savez. Katolička Francuska podržavala je protestantsku Švedsku, a kasnije je objavila rat Španiji. Ako pratite i vjerske sporove i političko suparništvo, lakše ćete razumjeti ovaj sukob. Njegovi uzroci obuhvatali su vjeru, vlast, imovinu i nadmetanje vladarskih kuća.
Zašto su vjerske i političke napetosti prerasle u rat?
Augsburški mir iz 1555. godine priznao je katoličanstvo i luteranstvo. Kalvinizam je ostao isključen. Sve brojnije kalvinističke zajednice zato su ostale izvan tog vjerskog sporazuma. Ta pravna praznina pojačavala je napetosti oko toga koje vjeroispovijesti mogu imati priznat položaj unutar Carstva.
Oko 1600. godine vjerske podjele i politički sukobi postali su izraženiji. Njemački historijski muzej navodi i jedne i druge kao uzroke rata. Strane sile kasnije su se uključile radi vlastitih političkih interesa. Tako se spor unutar Carstva povezao sa širim evropskim nadmetanjem.
U Češkoj je protivljenje bilo usmjereno prema Ferdinandu, pristalici protureformacije, čije je stupanje na prijesto bilo predmet spora 1617. godine. Smjenjivanje protestanata s položaja zaoštrilo je sukob. Vjerska pripadnost i pristup političkoj vlasti bili su usko povezani u krizi koja je uslijedila.
Gdje je počeo Tridesetogodišnji rat?
Neposredno polazište bio je Praški dvorac u Češkoj. Protestantski plemići su 23. 5. 1618. kroz prozor izbacili dvojicu habsburških namjesnika i njihovog sekretara. Taj čin pokrenuo je češku pobunu i označio početak rata.
Pobuna je pretrpjela odlučujući poraz u novembru 1620. godine. Carska vojska i vojska Katoličke lige porazile su češke pobunjenike na Bijeloj gori, blizu Praga. Ustanak je slomljen. Ipak, taj poraz nije završio širi sukob, koji je nastavio uvlačiti druge sile.
Tridesetogodišnji rat u Evropi, 1618–1648.
Među glavnim učesnicima bili su habsburški carevi, Španija i katoličke snage predvođene Bavarskom. Njihovi protivnici uključivali su češke pobunjenike i različite njemačke kneževine. Danska, Švedska i Francuska uključile su se u različitim fazama. Promjene među učesnicima objašnjavaju zašto je rat najbolje razumjeti kao niz povezanih sukoba.
Danski kralj Kristijan IV ratovao je protiv Svetog Rimskog Carstva između 1625. i 1629. godine. U martu 1629. car Ferdinand II izdao je Edikt o restituciji. Njime je zahtijevao povrat imovine oduzete Katoličkoj crkvi nakon 1555. godine. Edikt je produbio sporove oko vjere i vlasništva.
Vezu sa svakodnevnim životom možete prepoznati ako zamislite spor oko toga kome pripada neka imovina i ko prima prihode od nje. Ferdinandov edikt učinio je ta pitanja dijelom vjerske borbe. Vestfalski mir kasnije je uredio pitanje vjerske imovine i prihoda određivanjem konkretnog referentnog datuma.
Švedska se neposredno uključila 1630. godine. Gustav Adolf iskrcao se u Pomeraniji s oko 18.000 vojnika. U septembru 1631. švedska vojska porazila je Tillyjevu vojsku kod Breitenfelda. Ta pobjeda promijenila je vojni odnos snaga. Gustav Adolf poginuo je kod Lützena 1632. godine.
Francuska je objavila rat Španiji u maju 1635. godine. Ta intervencija proširila je sukob kroz francusko-habsburško suparništvo. Tu možete vidjeti zašto opis cijelog rata kao jednostavnog sukoba katolika i protestanata izostavlja jednu od njegovih ključnih osobina: katolička Francuska suprotstavljala se habsburškoj moći.
Karta Tridesetogodišnjeg rata: gdje smjestiti sukob
Na karti rata prvo označite Češku i Prag. Dodajte Bijelu goru blizu Praga, a zatim Pomeraniju, gdje se iskrcala švedska vojska. Breitenfeld i Lützen označavaju važne događaje švedske intervencije. Sveto Rimsko Carstvo glavni je geografski prostor ovih povezanih vojnih pohoda.
Karta mira zahtijeva druga mjesta. Münster i Osnabrück bili su mjesta sklapanja njegova dva glavna sporazuma. Pomeranija, Magdeburg i Alzas pomažu vam da razumijete teritorijalne odredbe mira. Ta mjesta povezuju vojnu borbu s raspodjelom teritorija i prava 1648. godine.
Hronologija Tridesetogodišnjeg rata
- 1555: Augsburški mir priznao je katoličanstvo i luteranstvo.
- 23. 5. 1618: Habsburški službenici izbačeni su kroz prozor u Pragu, čime je pokrenuta češka pobuna.
- novembar 1620: Češki pobunjenici izgubili su bitku na Bijeloj gori.
- 1625–1629: Danski kralj Kristijan IV ratovao je protiv Carstva.
- mart 1629: Ferdinand II izdao je Edikt o restituciji.
- 1630: Gustav Adolf iskrcao se u Pomeraniji sa švedskom vojskom.
- septembar 1631: Švedska je pobijedila kod Breitenfelda.
- 1632: Gustav Adolf poginuo je kod Lützena.
- maj 1635: Francuska je objavila rat Španiji.
- 30. 1. 1648: Španija i Nizozemska Republika potpisale su zaseban mir u Münsteru.
- 24. 10. 1648: Vestfalski mir završio je Tridesetogodišnji rat.
- 1649–1650: Pregovori u Nürnbergu bavili su se vojnom i finansijskom provedbom mira.
- 1659: Pirinejski mir završio je francusko-španski rat.
Tridesetogodišnji rat izvan Evrope
Povezani nizozemsko-portugalski sukob proširio se izvan Evrope. Nizozemske snage zauzele su 1624. godine Salvador, luku u Brazilu. Napad je bio usmjeren na atlantske prihode iberijskih sila. To pokazuje da su sukobi povezani s evropskim ratovima obuhvatali i prekomorske resurse.
Salvador pripada tom širem okviru, dok je sam Tridesetogodišnji rat vođen uglavnom u Svetom Rimskom Carstvu. Ako zadržite tu razliku, možete povezati događaje s obje strane Atlantika i istovremeno imati na umu glavno ratište.
Koliko je ljudi stradalo u Tridesetogodišnjem ratu?
Procjenjuje se da je od borbi, gladi i bolesti stradalo 4,5–8 miliona civila i vojnika. Ukupan broj nije pouzdano utvrđen. Ovaj raspon uključuje i smrti izvan bojnog polja, pa sami vojni gubici ne mogu opisati ljudsku cijenu rata.
Nalazi iz Lützena pružaju manji, materijalni trag. Masovna grobnica otkrivena 2011. godine sadržavala je posmrtne ostatke 47 osoba. Istraživanje objavljeno 2017. utvrdilo je da su imali između 15 i 50 godina. Među utvrđenim povredama preovladavale su one nanesene vatrenim oružjem.
Koji su sporazumi činili Vestfalski mir?
Dva glavna vestfalska sporazuma nose datum 24. 10. 1648. Jedan je sklopljen između Carstva i Švedske u Osnabrücku. Drugi je sklopljen između Carstva i Francuske u Münsteru. Mir je završio Tridesetogodišnji rat i uredio pitanja vjerskih prava, političke vlasti i teritorija.
Španija i Nizozemska Republika već su 30. 1. 1648. potpisale zaseban mir u Münsteru. Njime je završen Osamdesetogodišnji rat. Španija je tim sporazumom priznala nizozemsku nezavisnost. Isto mjesto sklapanja ne treba zasjeniti činjenicu da su posrijedi različite strane i različiti sukobi.
Vestfalski mir priznao je kalvinističku reformiranu vjeru uz katoličanstvo i luteranstvo. Time je riješeno pitanje isključenja kalvinizma iz Augsburškog mira. Za vjersku imovinu i prihode kao referentni datum određen je 1. 1. 1624. Ta odredba dala je sporovima oko vlasništva jasno određeno historijsko polazište.
Član VIII sporazuma iz Osnabrücka priznao je carskim staležima pravo da sklapaju saveze sa stranim silama. Istovremeno je postavio ograničenja. Takvi savezi nisu smjeli biti usmjereni protiv cara, Carstva ili mira. Sporazum je tako povezao priznata politička prava s izričitim uslovima.
Kako je Vestfalski mir promijenio teritorije Evrope?
Švedska je dobila dio Pomeranije i druge sjevernonjemačke teritorije. Brandenburg je dobio drugi dio Pomeranije i prava nad Magdeburgom. Francuska je stekla habsburške teritorije i prava u Alzasu. Odredbe o tamošnjim carskim gradovima ostale su otvorene za kasnije sporove oko tumačenja.
Mir je potvrdio i pravnu nezavisnost Švicarske Konfederacije od Svetog Rimskog Carstva. Bavarska je zadržala izborno dostojanstvo. Za prognanog nasljednika palatinske dinastije stvoreno je novo izborno kneževstvo. Ova rješenja pokazuju kako je mir uređivao i teritorijalne zahtjeve i položaj dinastija.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Sva trojica službenika izbačenih kroz prozor Praškog dvorca 1618. godine preživjela su. Dvojica namjesnika kasnije su napredovala na više položaje u češkoj upravi. Taj događaj pokrenuo je pobunu, ali nije završio njihove političke karijere.
Pod kardinalom Richelieuom, katolička Francuska pristala je finansijski pomagati protestantsku Švedsku sporazumom iz Bärwaldea 1631. godine. Obećana pomoć iznosila je 400.000 carskih talira godišnje. Taj finansijski dogovor daje konkretnu mjeru saradnje preko vjerskih granica.
Potpisivanje mira nije riješilo sva praktična pitanja. Razoružanje i naknade zahtijevali su dodatne razgovore u Nürnbergu 1649. godine. Ti pregovori o provedbi završeni su 1650. godine. Francuska i Španija nastavile su borbe do Pirinejskog mira 1659. godine.
Je li Vestfalski mir stvorio savremeni sistem suverenih država?
Daniel Philpott zastupa tumačenje prema kojem je Vestfalski mir temeljna prekretnica u učvršćivanju suverenih država. Andreas Osiander osporio je takvo viđenje u studiji iz 2001. godine. Tvrdnju da je 1648. stvoren savremeni sistem zasnovan na suverenosti kritikovao je kao vestfalski mit.
Odredbe sporazuma o savezima pomažu objasniti tu raspravu. Carski staleži dobili su priznata prava, ali njihovi savezi ostali su podložni uslovima koji su štitili cara, Carstvo i mir. Politički značaj Vestfalskog mira je velik. Tvrdnja da je stvorio savremeni sistem ostaje predmet rasprave.
Knjiga o Tridesetogodišnjem ratu za dalje čitanje
Knjiga Petera H. Wilsona The Thirty Years War: Europe's Tragedy razmatra političke, društvene i dinastičke uzroke sukoba. Objavio ju je Belknap Press 2009. godine. Njen obuhvat prati isti ključni problem koji otvara i sam rat: vjerski sukob isprepleo se s borbama za vlast i nadmetanjem vladarskih kuća.
Često postavljana pitanja
Zašto je počeo Tridesetogodišnji rat?
Vjerske podjele i politički sporovi doveli su do pobune u Češkoj 1618. godine. Strane intervencije potom su proširile sukob kroz suparništvo evropskih sila.
Gdje je rat počeo?
Počeo je u Češkoj. Neposredan povod bilo je izbacivanje habsburških službenika kroz prozor Praškog dvorca 23. 5. 1618.
Koliko je ljudi stradalo?
Procijenjeni ukupan broj iznosi 4,5–8 miliona civila i vojnika. Stradanju su doprinijeli borbe, glad i bolesti.
Šta je promijenio Vestfalski mir?
Završio je rat 1648. godine, priznao kalvinizam, odredio prava carskih staleža i preraspodijelio teritorije. Francuska i Španija nastavile su borbe do 1659. godine.
Izvori
- Vikipedi — Tridesetogodišnji rat tr.wikipedia.org
- Deutsches Historisches Museum — Reformacija i Tridesetogodišnji rat dhm.de
- Die Welt der Habsburger — Namjesnici izbačeni kroz prozor habsburger.net
- Wikipedia — Tridesetogodišnji rat en.wikipedia.org
- PLOS ONE — Lice rata: analiza povreda iz masovne grobnice iz bitke kod Lützena (1632) journals.plos.org
- Njemačka historija u dokumentima i slikama — Vestfalski mirovni sporazumi germanhistorydocs.org
- LWL — Konrad Repgen, Pregovori o Vestfalskom miru lwl.org
- Oxford Bibliographies — Anuschka Tischer, Vestfalski mir (1648) academic.oup.com
- Njemačka historija u dokumentima i slikama — Evropa 1648: Vestfalski mir germanhistorydocs.org
- Turistički ured Colmara i regije — 1648: Vestfalski sporazumi tourisme-colmar.com
- Deutschlandmuseum — Vestfalski mir deutschlandmuseum.de
- Stanfordska enciklopedija filozofije — Suverenost plato.stanford.edu
- Cambridge University Press — Suverenost, međunarodni odnosi i vestfalski mit cambridge.org
- JSTOR — Tridesetogodišnji rat: tragedija Evrope jstor.org
FAQ
Zašto je počeo Tridesetogodišnji rat?
Vjerske podjele i sporovi oko političke vlasti doveli su do pobune u Češkoj. Protivljenje Ferdinandu i smjenjivanje protestanata s položaja doprinijeli su izbijanju krize 1618. godine.
Gdje je počeo Tridesetogodišnji rat?
Počeo je u Češkoj. Protestantski plemići su 23. 5. 1618. kroz prozor Praškog dvorca izbacili dvojicu habsburških namjesnika i njihovog sekretara.
Koliko je ljudi poginulo i umrlo u Tridesetogodišnjem ratu?
Procjenjuje se da je od borbi, gladi i bolesti stradalo 4,5–8 miliona civila i vojnika. Ukupan broj ostaje neizvjestan.
Kojim je mirom završen Tridesetogodišnji rat?
Rat je završen Vestfalskim mirom 1648. godine. Njegova dva glavna sporazuma nose datum 24. 10. 1648. Jedan je sklopljen između Carstva i Švedske u Osnabrücku, a drugi između Carstva i Francuske u Münsteru.
Je li Vestfalski mir okončao borbe između Francuske i Španije?
Nije. Francuska i Španija nastavile su rat do Pirinejskog mira 1659. godine.
Image: Westfaelischer Friede in Muenster (Gerard Terborch 1648).jpg — Gerard ter Borch, Public domain
