Mansa Musa: ko je bio?
Mansa Musa (turski: Mansa Musa) vladao je Carstvom Mali u zapadnoj Africi od oko 1312. do 1337. godine. Pripadao je dinastiji Keita.
Riječ „mansa“ nije dio njegovog ličnog imena. Na jeziku Mandingo, Mense ili Mansa znači sultan. Kako objašnjava turska Enciklopedija islama TDV-a, riječ je o vladarskoj tituli.
Datum njegovog rođenja nije poznat. U biografijama ćete često naići na podatak „oko 1280. godine“. To je procjena, a ne zabilježeni datum rođenja.
To je važno za priču o zlatu. Mnoge popularne objave predstavljaju Musu kao legendu uz precizne brojke. Izvori vam daju oprezniju sliku, koja je i dalje impresivna.
Gdje je Mansa Musa živio i odakle je bio?
Musa je potjecao iz Carstva Mali u zapadnoj Africi. To je bila zemlja kojom je vladao. Među njegovim gradovima bili su Timbuktu i Gao.
Oba je pretvorio u važne kulturne centre. National Geographic navodi da je dovodio arhitekte iz Afrike i s Bliskog istoka da rade na građevinama u njegovim gradovima.
Kratak odgovor zato je jednostavan. Živio je i vladao u zapadnoj Africi, a jednom je, na čuvenom hodočašću, putovao u Kairo i Meku.
Bogatstvo Manse Muse: odakle je dolazilo zlato?
Musa nije svoje bogatstvo stvorio od nule. National Geographic napominje da je naslijedio bogato kraljevstvo kada je 1312. godine stupio na prijesto. Zatim je proširio trgovinu i dodatno ojačao njegovu moć.
Izdvajaju se tri izvora prihoda:
- Zlato. Mali je trgovao zlatom iz Bambuka i Burea.
- So. Musina država kontrolirala je trgovinu solju koja je dolazila sa sjevera i ubirala porez na nju.
- Slonovača. National Geographic uz zlato i so navodi trgovinu slonovačom kao važan izvor bogatstva.
Zamislite cestu na kojoj se naplaćuje putarina. Njen vlasnik ne mora proizvoditi svaki predmet koji se njome prevozi i prodaje. Zarađuje tako što kontrolira put. Vladari Malija radili su nešto slično sa zlatom i solju.
Vjera Manse Muse: u šta je vjerovao?
Musa je bio muslimanski vladar koji je slijedio malikijski mezheb, odnosno pravnu školu. U svoju zemlju pozivao je malikijske pravnike.
Enciklopedija TDV-a donosi detalj koji turistički vodiči preskaču. U Kairu je Musa stao pred mamelučkog sultana al-Nasira Muhammeda. Od njega je zatraženo da se pokloni do zemlje. Odgovorio je da ne može učiniti sedždu nikome osim Bogu.
Još jedan mali detalj: Musa je znao arapski, ali je s mamelučkim službenicima razgovarao preko prevodioca. To bilježi Centar za afričke studije Univerziteta u Bostonu.
Hadž 1324–1325: putovanje koje je svijetu pokazalo Mali
Musa je 1324–1325. krenuo na hadž u Meku preko Kaira. To putovanje učinilo je bogatstvo Malija poznatim širom sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
Možda ste pročitali da je njegov karavan imao 60.000 ljudi. Tu brojku uzmite s oprezom. Historičari navode da brojke o njegovom karavanu i zlatu potječu iz priča, a ne iz provjerenih popisa.
Jedno je u izvorima jasno. Karavan nisu činili samo vladar i hodočasnici koji su putovali svojom voljom. National Geographic ističe da su u njemu bile i porobljene osobe. Imajte to na umu kada čitate blistave verzije ove priče.
Kako je najbogatiji čovjek oborio cijenu zlata
Glavni izvor ovdje je al-Umari, koji je pisao između 1342. i 1349. godine. On navodi da je Musa darivao zlato emirima na dvoru u Kairu i državnim službenicima. Njegova pratnja također je mnogo trošila na tržnicama.
Posljedica je, prema al-Umariju, bio pad vrijednosti zlata. Prije posjete, jedan miskal zlata u Egiptu vrijedio je najmanje 25 srebrnih dirhema. Nakon nje vrijedio je 22 dirhema ili manje.
To je pad od oko 12 posto. Objašnjenje leži u osnovnom odnosu ponude i potražnje. Više zlata na tržištu značilo je da se za istu količinu zlata moglo kupiti manje.
Obratite pažnju na to šta je mjereno. Zabilježeni podatak odnosi se na cijenu zlata izraženu u srebru. To nije indeks svih cijena u Egiptu.
Sada zamislite mjenjačnicu na prometnom aerodromu. Ako joj mnoštvo ljudi odjednom donese istu stranu valutu, za svaku novčanicu dobit ćete manje kovanica. Kairsko tržište zlata funkcioniralo je slično, samo sa zlatom i srebrom.
Tvrdnja o 12 godina
Al-Umariju se pripisuje i tvrdnja da je vrijednost zlata u Egiptu ostala niska oko 12 godina. Shvatite to kao tvrdnju, a ne kao dokazanu činjenicu.
Drugačije tumačenje
Historičar Warren Schultz ne slaže se s idejom o slomu. Pad cijene zlata smješta u okvir uobičajenih kolebanja u mamelučkom Egiptu. Prema njegovom tumačenju, privreda nije doživjela slom.
Potreban je i oprez prema izvoru. Al-Umari vjerovatno nije lično upoznao Musu. Njegov zapis zasniva se na informacijama ljudi koji su ga sreli.
Uravnotežen zaključak zato glasi ovako: zabilježen je pad vrijednosti zlata u odnosu na srebro od oko 12 posto. Nije dokazano da je egipatska privreda bila razorena.
Šta se dogodilo poslije: dugovi i zemljište u Meki
Musi je na povratku ponestalo novca. Enciklopedija TDV-a navodi da je morao posuditi novac od trgovaca u Kairu kako bi se vratio u Mali.
Isti izvor bilježi da je u Meki kupio zemljište i kuće za hodočasnike iz svoje zemlje.
Čovjek poznat po dijeljenju zlata tako je posudio novac za povratak kući. Taj detalj rijetko dospijeva u objave na društvenim mrežama.
Koliko je Mansa Musa bio bogat: današnja vrijednost i iznos u rupijama
Često se ponavlja iznos od oko 400 milijardi dolara. Objavio ga je Celebrity Net Worth 2012. godine. Historičari koje je intervjuirao BBC rekli su da se njegovo bogatstvo ne može izraziti tačnim brojem.
Isto vrijedi za svako preračunavanje u rupije ili današnje dolare. Pouzdan izračun ne postoji. Iznos u rupijama bio bi samo nagađanje predstavljeno kao činjenica.
Građevine i karte: kako je njegova slava opstala
UNESCO povezuje prvobitnu izgradnju džamije Džingarejber u Timbuktuu s Musinim aktivnostima nakon povratka iz Meke.
Ipak, budite oprezni kada danas gledate tu džamiju. UNESCO navodi da ju je imam al-Akib obnovio i proširio između 1570. i 1583. godine. Današnja građevina ne potječe u cijelosti iz Musinog doba.
Njegov lik stigao je i u Evropu. Prema Muzeju umjetnosti Metropolitan, Katalonski atlas iz 1375. godine prikazuje Musu s krunom i zlatnim predmetom u ruci. Tako je bogatstvo Malija dobilo mjesto u evropskoj kartografiji.
Hronologija
- Oko 1280: Procijenjena godina rođenja. Ne postoji pouzdan zapis o rođenju.
- Oko 1312: Musa stupa na prijesto Malija.
- 1324–1325: Odlazi na hadž u Meku preko Kaira. Njegovi darovi u zlatu i potrošnja u Kairu privlače pažnju.
- Na povratku: Posuđuje novac od trgovaca u Kairu. Nakon povratka u Mali podržava izgradnju vjerskih i kulturnih objekata.
- 1332. ili oko 1337: Musa umire. Godina zavisi od tumačenja izvora.
- 1342–1349: Al-Umari piše svoj prikaz na osnovu svjedočenja o posjeti Kairu.
- 1375: Katalonski atlas prikazuje Musu sa zlatom u ruci.
- 1570–1583: Imam al-Akib obnavlja i proširuje džamiju Džingarejber.
Detalji koje nećete naći u turističkim vodičima
- Musa je znao arapski, ali je s mamelučkim službenicima u Kairu razgovarao preko prevodioca.
- Odbio je pokloniti se do zemlje pred sultanom al-Nasirom Muhammedom. Rekao je da se tako može pokloniti samo Bogu.
- Morao je posuditi novac od kairskih trgovaca da bi se vratio kući.
- U Meki je kupio zemljište i kuće za hodočasnike iz svoje zemlje.
- Čuveni podatak o cijeni zlata izražen je u srebrnim dirhemima, a ne indeksom cijena svih dobara.
- Džamija koju vidite u Timbuktuu obnovljena je tokom 1570-ih i 1580-ih godina.
Uzrok smrti Manse Muse
Uzrok nije poznat. Zapisi su nejasni, pa se nijedna konkretna bolest niti ubistvo ne mogu navesti kao utvrđeni uzrok smrti.
Čak je i godina sporna. Izračun na osnovu trajanja vladavina upućuje na 1332. godinu. Zapis o poslanstvu povezanom s osvajanjem Tlemsena upućuje na 1337. godinu.
Porodica Manse Muse danas
Musu je naslijedio njegov sin Maghan. To je pouzdano utvrđeno.
Izvori ne daju provjereno porodično stablo koje seže do danas živih ljudi. Budite oprezni prema stranicama koje tvrde da mogu imenovati njegove žive potomke.
Često postavljana pitanja
Je li Mansa Musa zaista oborio cijenu zlata?
Djelimično. Al-Umari navodi da je vrijednost jednog miskala zlata u Kairu pala s najmanje 25 srebrnih dirhema na 22 ili manje, odnosno za oko 12 posto. Warren Schultz to tumači kao uobičajeno kolebanje, a ne kao slom.
Koliko je iznosilo bogatstvo Manse Muse?
Niko ne može tačno reći. Iznos od 400 milijardi dolara objavio je Celebrity Net Worth 2012. godine. Historičari su za BBC rekli da se njegovo bogatstvo ne može svesti na jedan broj.
Koje je vjere bio?
Bio je musliman malikijskog mezheba i pozivao je malikijske pravnike u Mali.
Kako je umro?
Uzrok nije poznat. Umro je 1332. ili oko 1337. godine.
Odakle je bio?
Vladao je Malijem u zapadnoj Africi. Timbuktu i Gao bili su među njegovim kulturnim centrima.
Izvori
- Vikipedi — Mansa Musa tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Mansa Musa en.wikipedia.org
- TDV Enciklopedija islama — Mense Mûsâ islamansiklopedisi.org.tr
- National Geographic Society — Mansa Musa (Musa I od Malija) education.nationalgeographic.org
- Centar za afričke studije Univerziteta u Bostonu — Kraljevstvo Mali bu.edu
- N. Levtzion — Kraljevi Malija u trinaestom i četrnaestom vijeku cambridge.org
- Habertürk / BBC — Mansa Musa: Najbogatiji čovjek svih vremena haberturk.com
- UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu — Timbuktu whc.unesco.org
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Transsaharska trgovina zlatom metmuseum.org
Image: Catalan Atlas BNF Sheet 6 Mansa Musa (cropped).jpg — attributed to Abraham Cresques, Public domain
