Anadolske civilizacije · MÖ 9600 – MÖ 546

Ksantos i Likijski savez: prva federacija svijeta?

Ksantos je imao vodeće mjesto u Likijskom savezu, čiji su gradovi imali različit broj glasova, a o tom sistemu kasnije je raspravljao Alexander Hamilton. Ipak, sporno vrijeme nastanka saveza, postojanje ranijih federacija i položaj grada na području današnjeg Kaşa dovode u pitanje tvrdnju da je prva federacija na svijetu nastala u Fethiyeu.

Historičari se ne slažu o ovoj temi: članak razdvaja dokumentirane činjenice od tumačenja i navodi izvore. Naša načela korištenja izvora →

8 min čitanja15 izvoraObjavljeno: 4 Novembra 2026Posljednja provjera: 5 Novembra 2026
Redakcija Köküne Kadar TVNaša načela korištenja izvora
Ksantos i Likijski savez: prva federacija svijeta?
Xanthos Cathedral 7249.jpg

Je li prva federacija na svijetu nastala u Fethiyeu?

Likijski savez bio je antička federalna organizacija s upečatljivim sistemom predstavljanja. Njegovi gradovi dobijali su jedan, dva ili tri glasa, zavisno od veličine. Ksantos je pripadao grupi s tri glasa. Ipak, tvrdnja da je to bila prva federacija na svijetu nadilazi ono što potvrđuju historijski dokazi. Smještanje njenog nastanka u današnji Fethiye donosi i geografski problem: Ksantos se nalazi na području općine Kaş u provinciji Antalya.

Savez ipak zaslužuje vašu pažnju. Njegova skupština birala je dužnosnike i određivala zajedničke sudove. Gradovi su učestvovali u zajedničkim troškovima srazmjerno broju svojih glasova. Alexander Hamilton razmatrao je ovaj sistem predstavljanja u Federalističkom spisu br. 9, od 21. 11. 1787. Takva konkretna rješenja jasnije objašnjavaju važnost saveza od tvrdnje da je bio prvi.

Ksantos u Turskoj: gdje se nalazi antički grad?

Ksantos (Ksanthos), poznat i pod zapisom Xanthos, antički je likijski grad u Kınıku, na području općine Kaş u provinciji Antalya. Njegovo likijsko ime bilo je Arnna. Ovdje naziv Ksantos označava grad. To je ujedno i antičko ime rijeke Eşen, koja teče zapadno od nalazišta.

Okolna dolina pomaže vam da razumijete položaj grada. Istraživanje dostupno preko Bliskoistočnog tehničkog univerziteta opisuje dolinu Ksantosa kao najveće i najplodnije poljoprivredno područje zapadne Likije. Kada razmatrate politički značaj grada, uz sačuvane spomenike imajte na umu i taj plodni krajolik.

Letoon se nalazi približno četiri kilometra od Ksantosa. Smješten je blizu Kumluove, na području općine Seydikemer u provinciji Muğla. Ova dva nalazišta, dakle, pripadaju različitim današnjim administrativnim područjima. UNESCO ih vodi zajedno pod nazivom Ksantos–Letoon. Na Listu svjetske baštine upisana su 1988. godine kao kulturno dobro broj 484.

Koliko je Ksantos bio star prije nastanka saveza?

Akropola u Ksantosu datira iz VIII vijeka p. n. e. Historija grada zato seže mnogo dalje od često navođenog datuma osnivanja Likijskog saveza, 168/167. godine p. n. e. Rana historija naselja i njegova kasnija uloga u federaciji pripadaju različitim razdobljima istog mjesta.

Mnogo mračniju epizodu opisuje Herodot. Prema njegovom kazivanju, tokom Harpagove opsade oko 545. godine p. n. e. stanovnici Ksantosa ubili su svoje porodice i spalili svoju imovinu. Zatim su se do kraja borili protiv Perzijanaca. Riječ je o antičkom pripovijedanju koje se pripisuje Herodotu. Tako ga treba i čitati, uz jasno navođenje autora.

Drugo poglavlje sačuvano je kroz Spomenik Nereida. Britanski muzej datira ovu monumentalnu grobnicu u razdoblje 390–380. godine p. n. e. Izgrađena je za vladara Arbinu, poznatog i kao Erbinna. Grobnica, dakle, pripada historiji grada prije uobičajeno navođenog datuma osnivanja saveza.

Kada je nastao Likijski savez?

Ministarstvo kulture i turizma Turske u svom prikazu Patare smješta osnivanje saveza u 168/167. godinu p. n. e. Taj datum često se koristi. On pruža polazište za razumijevanje saveza, ali jedan raniji dokaz usložnjava hronologiju.

Hyla A. Troxell u studiji o novcu Likijskog saveza razmatra dekret iz Mileta, datiran u 206/205. godinu p. n. e. Dekret sadrži izraz federalne pripadnosti povezan s jednom osobom iz Ksantosa. Troxell ga razmatra kao dokaz važan za mogućnost ranijeg nastanka saveza.

Ove datume treba različito označiti. Ministarstvo navodi 168/167. godinu p. n. e. kao datum osnivanja. Dekret iz Mileta pripada raspravi o ranijem federalnom organiziranju. Ako sastavljate vremensku liniju, sačuvajte tu razliku. Tako sporan početak neće postati lažno precizna godišnjica.

Kako je funkcionirao sistem glasanja u Likijskom savezu?

Strabon opisuje skupštinu saveza u kojoj su 23 grada imala pravo glasa. Njegov prikaz oslanja se na Artemidora, koji je živio oko 100. godine p. n. e. Veliki gradovi imali su po tri glasa. Srednji su imali dva. Mali su imali jedan.

Šest velikih gradova bili su Ksantos, Patara, Pinara, Olimp, Mira i Tlos. Svaki je imao tri glasa. Sistem predstavljanja tako je uvažavao razlike među gradovima članicama, umjesto da svakom gradu dodijeli jednak broj glasova.

Skupština je prvo birala vođu saveza, zvanog likijarh. Zatim je birala druge dužnosnike i određivala zajedničke sudove. Te nadležnosti davale su savezu zajedničke institucije, uz pravilo za brojanje glasova.

Pravilo finansiranja možete povezati sa svakodnevnim životom. Zamislite zajednički kućni budžet, u kojem doprinosi i pravo odlučivanja otvaraju praktična pitanja. U Likijskom savezu doprinosi gradova zajedničkim troškovima i drugim javnim obavezama pratili su isti omjer kao njihovi glasovi. Tri glasa velikog grada podrazumijevala su i odgovarajući udio u obavezama.

Je li Ksantos bio glavni grad saveza?

Ministarstvo kulture i turizma navodi da je Ksantos bio glavni grad Likijskog saveza u II vijeku p. n. e. Patara također čuva važan dio priče o institucijama saveza. Njena skupštinska zgrada potječe iz tog vijeka i ima dimenzije 42,80 × 32,60 metara.

Letoon donosi još jedno mjesto djelovanja saveza. UNESCO ga opisuje kao kultno središte Ksantosa i savezno svetište u kojem su javno objavljivane vjerske i političke odluke saveza. Status Ksantosa kao glavnog grada, skupštinska zgrada u Patari i svetište u Letoonu osvjetljavaju različite dijelove iste organizacije.

U Letoonu tri glavna hrama stoje jedan uz drugi. Od zapada prema istoku bili su posvećeni Leti, Artemidi i Apolonu. Vjerski prostor svetišta služio je i za javno objavljivanje odluka saveza.

Zašto je sporna tvrdnja o prvoj federaciji na svijetu?

Ahajski savez predstavlja konkretan izazov toj tvrdnji. Prikaz u Encyclopaediji Britannici iz 1911. godine bilježi da su ahajski gradovi počeli obnavljati svoju federaciju 280. godine p. n. e. To prethodi i često navođenom datumu osnivanja Likijskog saveza i dekretu iz Mileta koji se koristi u raspravi o ranijem nastanku.

Prikaz Univerziteta u Milanu također upućuje na mogućnost da je likijsko načelo srazmjerne zastupljenosti preuzeto od Ahajskog saveza. To je mogućnost, a ne utvrđen put prenošenja. Ipak, ona otežava odbranu kategorične tvrdnje da je Likijski savez bio prvi.

Čvršća historijska tvrdnja odnosi se na dokumentirana rješenja saveza. Strabon opisuje zastupljenost prema različitom broju glasova, izabrane dužnosnike i zajedničke sudove. Hamilton je kasnije razmatrao njegov sistem od 23 grada. Te činjenice potvrđuju značaj saveza i bez titule prve federacije na svijetu.

Vremenska linija

  • VIII vijek p. n. e.: Akropola u Ksantosu datira iz ovog razdoblja.
  • Oko 545. godine p. n. e.: Harpagov perzijski pohod predstavlja okvir Herodotovog prikaza otpora stanovnika Ksantosa.
  • 390–380. godine p. n. e.: Britanski muzej datira izgradnju Spomenika Nereida u ovo razdoblje.
  • 337. godina p. n. e.: UNESCO-ov datum trojezičnog natpisa iz Letoona.
  • 206/205. godina p. n. e.: Dekret iz Mileta koji je kasnije razmatran u raspravama o ranoj historiji saveza.
  • 168/167. godina p. n. e.: Često navođeni datum osnivanja Likijskog saveza.
  • II vijek p. n. e.: Razdoblje u koje se smještaju status Ksantosa kao glavnog grada i izgradnja skupštinske zgrade u Patari.
  • Oko 100. godine p. n. e.: Artemidorovo doba, povezano sa sistemom predstavljanja koji prenosi Strabon.
  • 21. 11. 1787.: Hamilton razmatra likijsku konfederaciju u Federalističkom spisu br. 9.
  • 1988. godina: Ksantos–Letoon ulazi na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine.

Detalji koje nećete pronaći u vodičima

Trojezični natpis iz Letoona sadrži tekstove na likijskom i grčkom jeziku, uz sažetak na aramejskom. UNESCO ga datira u 337. godinu p. n. e. Njegov sadržaj obuhvata i upravna pitanja. Bilježi imenovanje Simijasa za svećenika kulta Kaunijskog kralja i Arkesimasa, zajedno s odredbama o zemljištu i finansiranju.

Apolonov mozaik iz Apolonovog hrama u Letoonu premješten je u Arheološki muzej u Fethiyeu. Premještanjem je zaštićen od propadanja na otvorenom. To Fethiyeu daje konkretnu vezu s materijalnom baštinom Letoona, iako se svetište nalazi blizu Kumluove u Seydikemeru.

Spomenik Nereida dobio je ime po kipovima morskih nimfi postavljenim između njegovih stubova. UNESCO navodi da je njegova arhitektura direktno utjecala na Mauzolej u Halikarnasu, jedno od Sedam svjetskih čuda antičkog svijeta. Grobnica iz Ksantosa tako pripada široj arhitektonskoj priči.

Možete pratiti i jedan konkretan fragment kroz muzejsku evidenciju. Britanski muzej vodi friz Spomenika Nereida pod brojem 1848,1020.62 kao mramorno djelo iz Ksantosa, izloženo u sali 17. Inventarni broj povezuje antički grad s prepoznatljivim sačuvanim predmetom.

Hamiltonovo pozivanje na savez jednako je precizno. U Federalističkom spisu br. 9 razmatrao je sistem predstavljanja 23 likijska grada. Naveo je i Montesquieuovu ocjenu saveza kao uzorne konfederalne republike. Time je dokumentirano mjesto saveza u kasnijim ustavnim raspravama. To ne dokazuje da je federacija izumljena u Likiji.

Često postavljana pitanja

Nalazi li se Ksantos u Fethiyeu?

Ksantos se nalazi u Kınıku, na području općine Kaş u provinciji Antalya. Letoon je blizu Kumluove, u općini Seydikemer u provinciji Muğla, približno četiri kilometra dalje.

Je li Likijski savez bio prva federacija na svijetu?

Ta tvrdnja nije dokazana. Ahajski gradovi počeli su obnavljati svoju federaciju 280. godine p. n. e. Vrijeme nastanka Likijskog saveza također se različito datira.

Koliko je glasova imao Ksantos?

Prema Strabonovom prikazu, Ksantos je imao tri glasa. Patara, Pinara, Olimp, Mira i Tlos imali su isti broj glasova.

Zašto se savez pojavljuje u američkim ustavnim raspravama?

Hamilton je razmatrao njegov sistem predstavljanja u Federalističkom spisu br. 9 od 21. 11. 1787. Naveo je i Montesquieuovu povoljnu ocjenu likijske konfederacije.

Izvori

  1. Wikipedija na turskom jeziku — Ksanthos tr.wikipedia.org
  2. Pokrajinska uprava za kulturu i turizam Antalye — Xanthos antalya.ktb.gov.tr
  3. UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Xanthos–Letoon whc.unesco.org
  4. Bliskoistočni tehnički univerzitet, otvoreni pristup — odjeljak o Ksantosu i Letoonu open.metu.edu.tr
  5. Portal kulture Turske — antički grad Letoon kulturportali.gov.tr
  6. Wikipedija na engleskom jeziku — Xanthos en.wikipedia.org
  7. Ministarstvo kulture i turizma — Akbel–Patara likyayolu.ktb.gov.tr
  8. Američko numizmatičko društvo — Hyla A. Troxell, Novac Likijskog saveza numismatics.org
  9. Univerzitet u Milanu, Politeia — Strabon 14.3.3 politeia.unimi.it
  10. Encyclopaedia Britannica 1911 — Ahajski savez, na stranici Univerziteta u Chicagu penelope.uchicago.edu
  11. Ministarstvo kulture i turizma — Xanthos–Letoon basin.ktb.gov.tr
  12. Univerzitet u Oxfordu, Cabinet — trojezični natpis iz Ksantosa, 337. godina p. n. e cabinet.ox.ac.uk
  13. Britanski muzej — antička Grčka: grobnica Nereida britishmuseum.org
  14. Britanski muzej — friz Spomenika Nereida, 1848,1020.62 britishmuseum.org
  15. Univerzitet u Chicagu, Ustav osnivača — Federalistički spis br. 9 press-pubs.uchicago.edu

FAQ

Nalazi li se Ksantos u Fethiyeu?

Ksantos se nalazi u Kınıku, na području općine Kaş u provinciji Antalya. Obližnji Letoon nalazi se blizu Kumluove, na području općine Seydikemer u provinciji Muğla.

Je li Likijski savez bio prva federacija na svijetu?

Ta tvrdnja nije dokazana. Ahajski gradovi počeli su obnavljati svoju federaciju 280. godine p. n. e., a vrijeme nastanka samog Likijskog saveza i dalje je predmet rasprave.

Kako se glasalo u Likijskom savezu?

Prema Strabonu, veliki gradovi imali su tri glasa, srednji dva, a mali jedan. U istom omjeru učestvovali su u zajedničkim troškovima.

Zašto je Alexander Hamilton pisao o Likijskom savezu?

U Federalističkom spisu br. 9, od 21. 11. 1787., Hamilton je razmatrao sistem predstavljanja njegova 23 grada. Naveo je i Montesquieuovu ocjenu saveza kao uzorne konfederalne republike.

Image: Xanthos Cathedral 7249.jpg — Dosseman, CC BY-SA 4.0

Podijeli

Primijetili ste grešku u ovom članku? Javite nam →

Ovaj članak pripremljen je uz pomoć umjetne inteligencije. Svaka tvrdnja provjerena je prema izvorima i nijedna rečenica nije objavljena bez izvora. Ako primijetiš grešku, piši nam. Naša načela korištenja izvora · Piši nam →

Povezani članci