Ko je bio Jacques Cartier i odakle je poticao?
Jacques Cartier (turski: Jacques Cartier) bio je francuski moreplovac i istraživač. Rođen je oko 1491. godine u Saint-Malou, u Bretanji. Tri puta je putovao u krajeve današnje Kanade: 1534, 1535–1536. i 1541–1542. godine. Njegove rute vodile su kroz Zaljev svetog Lovre i duž istoimene rijeke.
Ako pratite Cartierova putovanja, susrest ćete se sa starosjedilačkim vodičima, već postojećim naseljima, teritorijalnim pretenzijama i prisilnim odvođenjima u Francusku. Stadaconé i Hochelaga bili su ključna mjesta njegovih riječnih istraživanja. Donnacona, Taignoagny i Domagaya imali su ključnu ulogu u njegovim odnosima s tamošnjim stanovništvom.
Zašto je Cartier otplovio u Kanadu?
Francuski kralj Franjo I zadužio je Cartiera 1534. godine da traži zlato i prolaz prema Aziji. Ti ciljevi odredili su ekspediciju koja je napustila Saint-Malo 20. 4. 1534. Cartier je isplovio s dva broda i 61 čovjekom.
Na prvom putovanju istraživao je područje oko Newfoundlanda, moreuz Belle Isle, Zaljev svetog Lovre i obalu Ostrva princa Edwarda. Drugo putovanje odvelo ga je uz rijeku do naselja Stadaconé i Hochelaga. Tokom trećeg počeo je graditi naselje u Cap-Rougeu.
Gdje je Jacques Cartier istraživao 1534. godine?
Cartierovo prvo putovanje u Kanadu bilo je usmjereno na priobalne vode i zaljev. Newfoundland i moreuz Belle Isle bili su dio te rute. Stigao je i do obala Ostrva princa Edwarda, ali nije shvatio da je to ostrvo.
U Gaspéu je 24. 7. 1534. dao podići križ visok oko 30 stopa. Njime je istaknuto pravo Francuske na tu zemlju. Donnacona, vođa naselja Stadaconé, usprotivio se tome. Cartier je odgovorio da križ služi samo kao oznaka.
Ta razmjena važna je kada razmatrate šta je ekspedicija predstavljala. Križ je izražavao francusku teritorijalnu pretenziju, a Donnacona se protivio njegovom podizanju. Cartier mu je tu konstrukciju predstavio kao oznaku, iako je njome zapravo isticano pravo na posjed.
Donnaconini sinovi Taignoagny i Domagaya otišli su s Cartierom u Francusku 1534. godine. Historičari se ne slažu o okolnostima njihovog odlaska. Neki ga tumače kao otmicu. Drugi navode da je dopušten pod uslovom da se Francuzi vrate s robom za trgovinu. To neslaganje odnosi se upravo na događaje iz 1534. godine.
Kako je Cartier stigao do naselja Stadaconé i Hochelaga?
Cartier je započeo drugo putovanje 19. 5. 1535. s oko 110 ljudi. Njegova tri broda zvala su se Grande Hermine, Petite Hermine i Émérillon. Domagaya i Taignoagny vratili su se s njim nakon što su u Francuskoj naučili francuski. Služili su kao vodiči i tumači.
Ploveći rijekom svetog Lovre, Cartier je stigao do Stadaconéa, naselja kojim je upravljao Donnacona. Nalazilo se na području današnjeg grada Québeca. Njegovo napredovanje zato je dijelom zavisilo od ljudi čije je znanje povezivalo francusku ekspediciju s rijekom i tamošnjim zajednicama.
Naziv Kanada, kako ga je Cartier upotrebljavao, poticao je od riječi kanata, koja je na jednom od irokeških jezika značila selo. Ako Kanadu povezujete samo s njenim današnjim geografskim značenjem, ta veza sa selom pruža vam preciznije polazište za razumijevanje naziva na Cartierovim putovanjima.
Cartier je 2. 10. 1535. stigao do Hochelage, irokeškog naselja na području današnjeg Montréala. Domaćini starosjedioci odveli su ga na obližnje brdo. Nazvao ga je Mont Royal. Brzaci oko ostrva Montréal spriječili su ga da rijekom nastavi dalje na zapad.
Stadaconé i Hochelaga označavaju dvije važne tačke drugog putovanja. Prvo naselje nalazilo se na području današnjeg grada Québeca. Drugo je bilo na području današnjeg Montréala. Brzaci oko ostrva Montréal postavili su praktičnu granicu Cartierovom istraživanju rijeke prema zapadu 1535. godine.
Šta se dogodilo tokom zime 1535–1536. godine?
Cartier i njegovi saputnici proveli su zimu blizu Stadaconéa, uz rijeku Saint-Charles. Ekspediciju je pogodio skorbut. Do februara je samo deset od 110 ljudi bilo dovoljno zdravo da pomaže ostalima. Zbog bolesti je svega nekoliko sposobnih ljudi brinulo o svim drugima.
Domagaya je Cartiera upoznao sa starosjedilačkim lijekom od drveta zvanog annedda. Taj lijek pomogao je posadi da se oporavi od skorbuta. Njegova uloga nije se završavala na vođenju i tumačenju. Podijelio je i znanje koje je pomoglo ekspediciji da prebrodi bolest tokom zime.
Kada se skorbut pojavio i među stanovnicima Stadaconéa, Cartier je pogrešno protumačio ono što je vidio. Vjerovao je da je bolest zarazna i da je s njih prešla na njegove ljude. Njegovo objašnjenje izbijanja bolesti bilo je pogrešno, iako je Domagayin lijek pomagao posadi.
Zašto je Donnacona odveden u Francusku?
Cartier je 3. 5. 1536. naredio da se uhvate Donnacona, njegova dva sina i još dvoje starosjedilaca te odvedu u Francusku. To je bilo prisilno odvođenje. Uslijedilo je nakon zime tokom koje je Domagaya Cartiera upoznao s lijekom koji je pomogao njegovim bolesnim saputnicima.
Hvatanje iz 1536. godine treba razlikovati od spornih okolnosti odlaska Donnaconinih sinova 1534. godine. Donnacona se nikada nije vratio u Stadaconé. Vjerovatno je umro u Francuskoj 1539. godine. Njegova priča povezuje Cartierova putovanja s trajnim posljedicama odvođenja ljudi iz njihovih zajednica.
Šta se dogodilo na Cartierovom trećem putovanju?
Cartier je napustio Saint-Malo 23. 5. 1541. s pet brodova. Vrhovnu komandu nad trećom ekspedicijom imao je Roberval. Do kraja augusta Cartier je počeo osnivati naselje Charlesbourg-Royal u Cap-Rougeu. Naredio je izgradnju dvije utvrde, jedne na uzvišenom rtu, a druge ispod njega.
Činilo se da minerali koje je Cartier s ovog putovanja ponio kući obećavaju bogatstvo za kojim je ekspedicija tragala. Vjerovao je da ima zlato i dijamante. Pokazalo se da su to željezni pirit i kvarc. Razlika između onoga što je mislio da posjeduje i onoga što je zaista donio ključna je za ishod putovanja.
Cartierov teret pruža historijski primjer: navodno zlato i dijamanti bili su pirit i kvarc.
U junu 1542. godine Cartier je napustio koloniju. Na Newfoundlandu je susreo Robervala, zatim se noću odvojio od njega i vratio u Francusku. Roberval je 1542. godine preimenovao Charlesbourg-Royal u France-Roy. Preostali doseljenici vratili su se u Francusku, a kolonija je napuštena 1543. godine.
Hronologija
- Oko 1491. godine: Cartier je rođen u Saint-Malou, u Bretanji.
- 20. 4. 1534.: Isplovio je s dva broda i 61 čovjekom.
- 24. 7. 1534.: Dao je podići križ u Gaspéu kako bi istakao francusko pravo na zemlju.
- 19. 5. 1535.: Počelo je njegovo drugo putovanje, s tri broda.
- 2. 10. 1535.: Stigao je do Hochelage.
- Zima 1535–1536. godine: Njegova posada oboljela je od skorbuta blizu Stadaconéa.
- 3. 5. 1536.: Donnacona i njegovi pratioci su uhvaćeni.
- 23. 5. 1541.: Cartier je krenuo na treće putovanje s pet brodova.
- Kraj augusta 1541. godine: Počela je gradnja naselja Charlesbourg-Royal.
- Juni 1542. godine: Cartier je napustio koloniju.
- 1543. godina: Napuštena je kolonija čiji je razvoj nastavio Roberval.
- 1. 9. 1557.: Cartier je umro u Saint-Malou.
- 2005. godina: Otkriveni su arheološki ostaci kolonije Cartier-Roberval.
Pojedinosti koje nećete pronaći u turističkim vodičima
Cartier je 1534. godine stigao do Ostrva princa Edwarda, a da nije prepoznao da je riječ o ostrvu. Doploviti do obale i razumjeti njen cjelokupan oblik bila su različita dostignuća. Njegovo putovanje dovelo ga je do tih obala, ali njegovo tumačenje tog kopna ostalo je nepotpuno.
Nije pouzdano poznat nijedan portret nastao za Cartierovog života. Njegovo mjesto rođenja i datum smrti utvrđeni su podaci iz njegove biografije: Saint-Malo, oko 1491. godine, i ponovo Saint-Malo, 1. 9. 1557. Pouzdano prepoznat portret iz njegovog vremena zasebno je pitanje.
Ulomak italijanske fajanse pomogao je u prepoznavanju naselja Cartier-Roberval. Yves Chrétien pronašao ga je 2005. godine. Njegov ukras omogućio je datiranje u prvu polovinu 16. vijeka. Tako je mali dio posude doprinio prepoznavanju ostataka naselja.
Iskopavanja od 2007. do 2010. godine otkrila su oko 6.000 artefakata i ostatke građevina iz razdoblja 1541–1543. godine. Ti nalazi povezuju lokalitet Cap-Rouge s vremenom Cartierovog naselja i Robervalovog nastavka njegovog razvoja. Zahvaljujući njima, ova kratkotrajna kolonija ima obimnu arheološku građu.
Često postavljana pitanja
Odakle je bio Jacques Cartier?
Cartier je poticao iz Saint-Maloa u Bretanji, gdje je rođen oko 1491. godine. Bio je francuski moreplovac i istraživač. U Saint-Malou je i umro, 1. 9. 1557.
Koja je područja istraživao Jacques Cartier?
Istraživao je područje oko Newfoundlanda, moreuz Belle Isle, Zaljev svetog Lovre i obalu Ostrva princa Edwarda. Plovio je rijekom svetog Lovre do naselja Stadaconé i Hochelaga. Brzaci oko ostrva Montréal zaustavili su njegovo napredovanje prema zapadu 1535. godine.
Koliko je puta Cartier putovao u Kanadu?
Cartier je putovao tri puta: 1534, 1535–1536. i 1541–1542. godine. Njegova druga ekspedicija stigla je do Hochelage. Treća je osnovala Charlesbourg-Royal u Cap-Rougeu, koloniju koju je napustio u junu 1542. godine.
Je li Cartier pronašao zlato i dijamante?
Minerali koje je donio s trećeg putovanja bili su željezni pirit i kvarc. Cartier ih je pogrešno smatrao zlatom i dijamantima. Njegov prvobitni zadatak iz 1534. godine uključivao je potragu za zlatom.
Izvori
- Rječnik kanadskih biografija — Jacques Cartier biographi.ca
- Wikipedia — Jacques Cartier en.wikipedia.org
- Ministarstvo kulture i komunikacija Québeca — Cartier, Jacques patrimoine-culturel.gouv.qc.ca
- Kanadski muzej historije — Jacques Cartier 1534–1542 historymuseum.ca
- Ministarstvo kulture i komunikacija Québeca — Donnacona patrimoine-culturel.gouv.qc.ca
- Kongresna biblioteka — Izvorni izvještaj o putovanju Jacquesa Cartiera u Kanadu 1534. godine loc.gov
- Ured povjerenika za službene jezike — Prvi Francuz iskrcava se u Kanadi clo-ocol.gc.ca
- Parkovi Kanade — Nacionalni historijski lokalitet Cartier-Brébeuf u Kanadi pc.gc.ca
- Kanadski muzej historije — Zdravlje i medicina historymuseum.ca
- Rječnik kanadskih biografija — Donnacona biographi.ca
- Ministarstvo kulture i komunikacija Québeca — Arheološki lokalitet Cartier-Roberval patrimoine-culturel.gouv.qc.ca
- Komisija za glavni grad Québeca — Arheološki lokalitet Cartier-Roberval capitale.gouv.qc.ca
FAQ
Odakle je bio Jacques Cartier?
Cartier je rođen oko 1491. godine u Saint-Malou, u Bretanji. Bio je francuski moreplovac i istraživač.
Koja je područja istraživao Jacques Cartier?
Istraživao je područje oko Newfoundlanda, moreuz Belle Isle, Zaljev svetog Lovre i obalu Ostrva princa Edwarda. Plovio je i rijekom svetog Lovre do naselja Stadaconé i Hochelaga.
Je li Jacques Cartier pronašao zlato i dijamante?
Minerali koje je donio s trećeg putovanja, vjerujući da su zlato i dijamanti, pokazali su se kao željezni pirit i kvarc.
Image: Jacques Cartier 1851-1852.jpg — Théophile Hamel / After François Nicholas Riss, CC BY-SA 4.0
