Historija Elazığa: od Harputa do današnjeg imena

Ako istražujete historiju Elazığa, brzo ćete naići na još jedno ime: Harput. Ova dva mjesta nalaze se jedno uz drugo. Historija jednog ujedno je i historija drugog. U ovom članku možete pratiti razvoj grada od naselja na uzvišenju do ravnice i saznati kako je dobio ime koje danas vidite na putokazima.

Historija Elazığa ukratko: od Harputa do ravnice

Današnji Elazığ je mlad grad koji je izrastao iz mnogo starijeg naselja. To naselje je Harput, utvrđeni grad na uzvišenju. Godine 1834. počelo je preseljavanje iz Harputa na poljoprivredno imanje u ravnici zvano Agavat Mezrası. Prema podacima Ureda guvernera Elazığa, to preseljavanje ubrzalo je razvoj današnjeg Elazığa.

Elazığ zato možete posmatrati kao nastavak Harputa u ravnici. Stari grad nije nestao. Ostao je na brdu i u njemu se i danas nalaze najstarije građevine.

Odakle potječe ime Elazığ?

Ime je prošlo kroz tri faze. Svaka je dokumentovana.

Prva faza: Ma'mûretülazîz. Arhivski dokument od 16. 1. 1867, koji navodi TDV-ova Enciklopedija islama, bilježi da je novi grad nazvan Ma'mûretülazîz. Ime je dato u čast sultana Abdülaziza.

Druga faza: Elaziz. Puno ime bilo je teško izgovoriti. Stanovnici su ga skratili na El-Azîz. Taj skraćeni oblik ustalio se u svakodnevnom govoru.

Treća faza: Elazığ. Uredbom br. 7806 od 10. 12. 1937. ime Elaziz promijenjeno je u Elazığ. Odluka je objavljena u Službenom glasniku br. 3785 od 17. 12. 1937.

To je slijed koji potvrđuju dokumenti. Kratak je i jasan.

Sporna teorija o imenu

Godine 1937. dvojica zastupnika, Fazıl Ahmet Aykaç i İsmail Müştak Mayakon, tvrdila su da je Elaziz iskvareni oblik starijeg turskog imena Elazık. Historičar Mehmet Ali Beyhan ocijenio je da to etimološko objašnjenje nema naučnu vrijednost. O tome izvještava Atatürkov istraživački centar.

Zato tvrdnju o imenu „Elazık” posmatrajte kao dio rasprave iz te godine. Dokumentovano porijeklo ostaje ime dato u čast sultana Abdülaziza.

Odakle potječe ime Harput?

I porijeklo imena Harput predmet je rasprave. TDV-ova Enciklopedija islama navodi mišljenje koje ga povezuje s imenom Karkathiokerta. Navodi i drugu teoriju, koja preko armenskog jezika vodi do urartskog i huritskog jezika.

U osmanskim dokumentima ime je zapisivano u više oblika: Hartabird, Harpurt i Harpurd. Stanovnici su, međutim, govorili „Harput”. U 19. vijeku taj govorni oblik prihvaćen je i u službenoj prepisci.

Hronologija

1. 1085 Çubuk-beg zauzeo je Harput.
2. 1156–1157 Fahreddin Karaarslan dao je izgraditi Veliku džamiju u Harputu.
3. 1234 Harput je došao pod vlast anadolskih Seldžuka.
4. 26. 3. 1516 Harput je uključen u osmanske zemlje.
5. 1518 Završen je osmanski popis Harputa.
6. 1834 Počelo je preseljavanje iz Harputa u Agavat Mezrası.
7. 1866 Prva džamija İzzet-paše izgrađena je od ćerpiča.
8. 1867 Arhivski dokument bilježi ime novog grada, Ma'mûretülazîz.
9. 1896 Izgrađena je historijska zgrada uprave.
10. 1928 Natkrivena čaršija u Elazığu počela je s radom.
11. 1934 Otvorena je zgrada Narodnog doma u Elazığu.
12. 1936 Elazığ je postao sjedište Četvrtog generalnog inspektorata.
13. 10. 12. 1937 Ime Elaziz službeno je promijenjeno u Elazığ.
14. 30. 4. 1965 U džamiji Alacalı osnovan je Muzej Harputa.
15. 1968–1970 Na lokalitetu Kalaycık Höyük provedena su zaštitna iskopavanja.
16. 1972 Današnja džamija İzzet-paše otvorena je za vjernike.
17. 28. 7. 1982 Otvorena je nova zgrada Arheološkog i etnografskog muzeja u Elazığu.
18. Maj 2016 Slučajno je pronađen Harputski reljef.
19. 2. 5. 2018 Historijski grad Harput predložen je za UNESCO-ovu Privremenu listu.
20. 28. 4. 2022 Lokalitet Norşuntepe Höyük upisan je u registar.

Harput prije Osmanlija

Çubuk-beg zauzeo je Harput i njegovu okolinu 1085. godine. Harput je 1234. došao pod vlast anadolskih Seldžuka. Između tih datuma, oko 1156–1157, artukidski vladar Fahreddin Karaarslan dao je izgraditi Veliku džamiju u Harputu.

Ministarstvo kulture i turizma datira tvrđavu Harput u urartsko razdoblje. Nalazi se jugoistočno od Harputa i sastoji se od unutrašnjeg i vanjskog utvrđenja.

Još stariji trag otkriven je u maju 2016. Tokom radova na terasiranju zemljišta, oko 200–250 metara istočno od tvrđave, slučajno je pronađen Harputski reljef. Prikazuje scene opsade i datira iz 2. milenija prije nove ere.

Harput pod Osmanlijama

Osmanske snage zauzele su Harput 26. 3. 1516, nakon trodnevne opsade. Popis završen u septembru 1518. pruža uvid u tadašnji svakodnevni život. Harput je imao 13 mahala. Muslimani su živjeli u devet, a nemuslimani u četiri.

Popis bilježi i bojadžinicu, u kojoj su tkanine bojene i ukrašavane šarama. Njen prihod 1518. iznosio je 44.000 akči.

Izgradnja novog grada

Grad u ravnici oblikovao se u drugoj polovini 19. vijeka. Guverner Hacı Ahmet İzzet-paša dao je 1866. izgraditi prvu džamiju İzzet-paše. Bila je od ćerpiča. Godine 1967. počela je izgradnja nove džamije na njenom mjestu. Današnja džamija otvorena je za vjernike 1972. godine.

Guverner Enis-paša dao je 1896. izgraditi historijsku zgradu uprave. Ona je 1973. upisana u registar kao nepokretno kulturno dobro.

Naredne važne građevine nastale su u doba Republike. Natkrivena čaršija, oko 60 metara jugozapadno od zgrade uprave, radi od 1928. godine. Narodni dom u ulici Gazi otvoren je 1934. Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam opisuje ga i kao Učiteljski dom.

U januaru 1936. Elazığ je postao sjedište Četvrtog generalnog inspektorata. On je obuhvatao Elazığ, Erzincan, Bingöl i Tunceli.

I danas možete ući u Natkrivenu čaršiju i kupovati ondje gdje trgovci rade od 1928. godine. Obična kupovina tako vam pruža priliku da doživite dio grada iz ranih godina Republike.

Muzeji i zaštitna iskopavanja

Prvi muzej Elazığa otvoren je 30. 4. 1965. u Harputu. Zvao se Muzej Harputa i bio je smješten u džamiji Alacalı.

Brane Keban i Karakaya potom su promijenile arheologiju ovog kraja. Zaštitnim iskopavanjima pronađeni su brojni predmeti. Za njih je izgrađena nova muzejska zgrada. Otvorena je 28. 7. 1982. kao Arheološki i etnografski muzej u Elazığu.

Na lokalitetu Kalaycık Höyük u Ağınu provedena su zaštitna iskopavanja u okviru projekta Keban od 1968. do 1970. godine. Vodio ih je prof. dr. Ümit Serdaroğlu.

Pojedinosti koje nećete pronaći u vodičima

Ime koje se promijenilo u sudskom registru. Sudski registar Harputa za razdoblje 1866–1868. koristi ime Harput do 19. stranice. U kasnijim zapisima pojavljuje se ime Ma'mûretülazîz. U jednoj knjizi možete pratiti kako novo ime ulazi u upotrebu.

Minber koji je seljen. Minber Velike džamije u Harputu izrađen je od ebanovine tehnikom kündekâri. Najprije je premješten u džamiju Sarahatun, a kasnije u džamiju Kurşunlu u Harputu.

Humka koja se ponovo pojavila. Lokalitet Norşuntepe Höyük nalazio se pod vodom akumulacijskog jezera brane Keban. Kada je nivo vode opao, ponovo je postao vidljiv. Upisan je u registar 28. 4. 2022.

Crkva sa spornim datumom izgradnje. Prema nekim navodima, Crkva Djevice Marije u Harputu izgrađena je oko 179. godine nove ere. Pokrajinska direkcija prenosi taj podatak uz ogradu. Inventar spomenika Portala kulture datira crkvu u 4. vijek nove ere. Bilježi i popravke iz 1179. i 1262. godine. U istom zapisu navodi se da su tragači za blagom teško oštetili pod.

Harput i UNESCO

Historijski grad Harput predložen je 2. 5. 2018. za UNESCO-ovu Privremenu listu svjetske baštine kao kandidat za kulturnu baštinu. To je prvi korak, a ne upis na Listu svjetske baštine.

Kako danas razumjeti grad

Tokom posjete lako ćete prepoznati dva historijska sloja. U Harputu se nalaze tvrđava, Velika džamija i stara crkva. U ravnici su zgrada uprave, čaršija i muzej.

Kada vidite ime Elazığ, sjetite se njegovog razvoja. Nastalo je 1867. kao izraz počasti sultanu. U govoru je skraćeno na Elaziz. Uredbom iz decembra 1937. Elazığ je postao službeni oblik.

Česta pitanja

Zašto se Elazığ zvao Ma'mûretülazîz?

Arhivski dokument od 16. 1. 1867. navodi da je novi grad dobio ime u čast sultana Abdülaziza. Stanovnici su kasnije ime, koje je bilo teško izgovoriti, skratili na El-Azîz.

Kada je ime promijenjeno u Elazığ?

Uredbom br. 7806 od 10. 12. 1937. ime Elaziz promijenjeno je u Elazığ. Objavljena je u Službenom glasniku br. 3785 od 17. 12. 1937.

Jesu li Elazığ i Harput isto mjesto?

Nisu. Harput je stariji grad na uzvišenju. Današnji Elazığ razvio se u ravnici nakon što je 1834. počelo preseljavanje u Agavat Mezrası.

Je li Harput na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine?

Još nije. Predložen je za Privremenu listu 2. 5. 2018.

Izvori

1. Ured guvernera Elazığa — Historija Elazığa elazig.gov.tr
2. TDV-ova Enciklopedija islama — Elazığ islamansiklopedisi.org.tr
3. TDV-ova Enciklopedija islama — Harput islamansiklopedisi.org.tr
4. Wikipedija — Elazığ tr.wikipedia.org
5. Atatürkov istraživački centar — Kongres „Elazığ kroz historiju do danas” atam.gov.tr
6. Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Elazığa — Harput elazig.ktb.gov.tr
7. Pokrajinska direkcija za kulturu i turizam Elazığa — Centar grada elazig.ktb.gov.tr
8. Ministarstvo kulture i turizma — Mjesta za posjetu u Elazığu tanitma.ktb.gov.tr
9. Portal kulture Turske — Inventar spomenika: Crkva Djevice Marije kulturportali.gov.tr
10. Ministarstvo kulture i turizma — Muzej Elazığa muze.gov.tr
11. Portal kulture Turske — Humka Norşuntepe kulturportali.gov.tr
12. Nilgün Coşkun, Belleten — Projekt Keban: ponovno razmatranje zaštitnih iskopavanja na lokalitetu Ağın-Kalaycık Höyük belleten.gov.tr
13. Wikipedija — Pokrajina Elazığ en.wikipedia.org
14. UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu — Historijski grad Harput whc.unesco.org

FAQ

Image: Festung Harput.jpg — Ingeborg Simon, CC BY-SA 3.0