Čovjek poznat kao Barbarosa počeo je kao trgovac s otoka Lesbosa. Kasnije je zapovijedao flotom koja je 1538. pobijedila u bici kod Preveze. U ovom članku možete pratiti taj put i saznati zašto je izraz „osmansko jezero“ koristan, ali nije sasvim precizan.
Ko je bio Hajrudin Barbarosa? Kratka historija
Njegovo pravo ime bilo je Hizir. Rođen je oko 1478. na Lesbosu (Midilli), otoku koji je već bio pod osmanskom vlašću. Poznat je kao Hajrudin Barbarosa.
Prema njegovim memoarima, kako ih sažima TDV-ova Islamska enciklopedija, na more je krenuo brodom koji je sam izgradio. Trgovao je između Lesbosa, Soluna (Selânik) i Eubeje.
Ime „Barbarosa“ znači „crvena brada“. Evropljani su ga prvo koristili za njegovog brata Oruča Reisa. Kasnije su tako nazivali i Hizira. Ime Hajrudin dobio je s osmanske strane. TDV navodi da mu ga je dao sultan Selim I.
Barbarosino etničko porijeklo i porodica
O njegovom porijeklu postoje različita mišljenja. Prema jednom, njegov otac Jakub (Yakub) bio je turski konjanik, odnosno spahija. Prema drugom, Jakub je bio Albanac koji je prešao na islam. Biografija na engleskom jeziku navodi i istraživanja prema kojima je njegova majka bila Grkinja s Lesbosa.
Zato ćete u literaturi pronaći više od jednog odgovora. Najsigurnije je reći da je odrastao na osmanskom Egeju, u raznolikom otočkom okruženju. Njegovi memoari opisuju tamošnju trgovinu.
Od Alžira do položaja velikog admirala
Oruč Reis poginuo je 1518. u borbama kod Tlemsena, gdje su Španci ponovo zauzeli grad. Hizir je ostao i nastavio borbu u sjevernoj Africi.
U oktobru 1519. stanovnici Alžira poslali su molbu osmanskom sultanu. Nakon toga osmanska podrška je ojačala. U Alžiru se hutba petkom počela učiti u sultanovo ime. Time je javno pokazano čiju vlast grad prihvata.
Barbarosa je 6. 4. 1534. imenovan velikim admiralom, odnosno kapudan-pašom. Dobio je i položaj beglerbega „Bijelog mora“, kako su Osmanlije nazivale Sredozemno i Egejsko more.
Prvi ispit: Tunis
Godine 1534. zauzeo je Tunis. Već naredne godine car Karlo V poveo je pohod kojim je Tunis ponovo izmakao osmanskoj vlasti.
Imajte to na umu. Barbarosa je bio snažan, ali nije pobjeđivao u svakom sukobu. Gubitak Tunisa 1535. jedan je od razloga zbog kojih izraz „jezero“ treba koristiti oprezno.
Zašto je 1538. nastao kršćanski savez
U februaru 1538. oblikovan je savez pod vodstvom pape Pavla III. Prema TDV-u, cilj je bio potisnuti Osmanlije sa Sredozemlja.
Barbarosa je 7. 6. 1538. isplovio iz Istanbula s četrdeset galija. Tokom pohoda pridružio se drugim osmanskim flotama.
Bitka kod Preveze, 28. 9. 1538.
U bici su se sukobile flote Barbarose i Andree Dorije. TDV navodi da je osmanska strana imala 122 broda galijskog tipa i 20.000 vojnika.
Tri činjenice objašnjavaju ishod.
- Plitka voda. Ulaz u zaljev Narda bio je plitak. Veliki saveznički galeoni nisu mogli ući u zaljev.
- Zatišje. Prema opisu TDV-a, vjetar je 28. 9. prestao puhati. Galeoni na jedra ostali su nepokretni.
- Vesla. Osmanske galije pokretala su vesla. Mogle su se kretati i bez vjetra te birati ugao napada.
Pouka je jednostavna. Flota koja je zavisila od vjetra izgubila je prednost kada je vjetar stao. Flota na vesla zadržala je slobodu kretanja.
Bitka je završena osmanskom pobjedom.
Šta se dogodilo nakon Preveze
Vijest je stigla sultanu Sulejmanu Veličanstvenom. Prema TDV-u, Barbarosin sin Hasan-beg prenio ju je 14. 10. 1538. u Jambolu (Yanbolu). Od bitke su prošle tek oko dvije sedmice.
I Venecija je napustila savez. Godine 1540. sklopila je mir s Osmanlijama.
To je stvarno značenje izraza „osmansko jezero“. Preveza nije uklonila suparničke brodove s mora. Promijenila je ponašanje drugih sila. Jedna članica saveza izabrala je mir umjesto rata.
Zašto je „osmansko jezero“ samo napola tačno
Taj izraz je metafora. Opisuje koliko je osmanska mornarica ojačala. Ne opisuje more na kojem nije bilo drugih zastava.
Dva događaja pokazuju granice te prevlasti.
- Tunis, zauzet 1534., ponovo je izgubljen 1535.
- U pohodu 1543. Barbarosa je zajedno s Francuzima napao Nicu. Grad je pao, ali tvrđava nije. Osmanska flota potom je prezimila u Tulonu.
Osmanlije su, dakle, mogle doprijeti daleko, pa i u francuske luke kao saveznici. Ipak, nije im se pokoravala svaka obala. Ako vam za ispit treba jedna rečenica, upotrijebite ovu: Preveza je potvrdila osmansku pomorsku nadmoć, ali je nije učinila potpunom.
Hronologija
- Oko 1478.: Hizir je rođen na Lesbosu.
- 1518.: Oruč Reis gine u borbama kod Tlemsena.
- oktobar 1519.: Alžir šalje molbu osmanskom sultanu.
- 6. 4. 1534.: Barbarosa postaje veliki admiral.
- 1534–1535.: Zauzima Tunis; Karlo V ponovo ga osvaja naredne godine.
- februar 1538.: Nastaje pomorski savez pod papinim vodstvom.
- 28. 9. 1538.: Osmanska pobjeda kod Preveze.
- 1540.: Venecija sklapa mir i napušta savez.
- 1543–1544.: Zajednički pohod s Francuzima na Nicu; flota prezimljava u Tulonu.
- 5. 7. 1546.: Barbarosa umire nakon kratke bolesti.
- 1548.: Iz ove godine potječe druga, dopunska vakufnama.
Barbarosina zastava
Biografija na engleskom jeziku opisuje zastavu koja mu se pripisuje. Na njoj su kur'anski ajet o osvajanju, imena četverice halifa, mač Zulfikar i šestokraki Sulejmanov pečat.
Obratite pažnju na riječ „pripisuje“. To je opis zastave koja se povezuje s njegovim imenom. Nije riječ o fotografiji zastave na određenom brodu.
Barbarosina vjera
Navedeni simboli upućuju na islamski svijet ideja. Njegov kompleks u Bešiktašu obuhvatao je mesdžid i medresu. U Alžiru se poslije 1519. hutba petkom učila u sultanovo ime.
Kako je Barbarosa umro?
TDV navodi da je umro 5. 7. 1546. nakon kratke bolesti. To je najjasnija tvrdnja u ovdje korištenim izvorima. Isti izvori ne navode neki dramatičan uzrok smrti.
Barbarosina supruga i njegovo turbe
Njegova supruga bila je Bala Hatun. U turbetu su četiri sarkofaga. Oni predstavljaju Barbarosu Hajrudin-pašu, Balu Hatun, Hasan-pašu i velikog admirala Džafer-pašu.
Turbe se nalazi u Bešiktašu, blizu trajektnog pristaništa. Projektovao ga je Sinan. Osmerougaono je i izgrađeno od klesanog kamena.
Građevina je pripadala većoj cjelini. Kompleks je obuhvatao konak, mesdžid, medresu, hamam i turbe.
Pojedinosti koje nećete pronaći u vodičima
- Svjetiljka koja je trebala gorjeti zauvijek. Barbarosinom vakufnamom izdvojen je novac za svjetiljku za koju je želio da neprekidno gori nakon njegove smrti.
- Popis imovine u brojkama. Dopunska vakufnama iz 1548. među imovinom vakufa navodi 30.000 zlatnih dinara, 21 knjigu i han sa 65 soba.
- Zagonetka datiranja. Natpis na turbetu navodi 948. godinu, što odgovara razdoblju 1541–1542. Članak iz 2020. otvara mogućnost ranije gradnje na osnovu zapisa vakufname datiranog u 1534. Zatim studija Kenana Yıldıza iz 2025. osporava pouzdanost tog prijepisa iz 1534. Autor tvrdi da je prepravljan i kao dokument za poređenje koristi drugu vakufnamu iz 1548. O datumu se i dalje raspravlja.
- Trka povodom otkrivanja spomenika. Spomenik u Bešiktašu otkriven je 25. 3. 1944. Nakon svečanosti održana je Barbarosova trka, na kojoj je učestvovalo 312 sportista.
Često postavljana pitanja
Kada se odigrala bitka kod Preveze?
Odigrala se 28. 9. 1538.
Gdje je Barbarosa ukopan?
U Bešiktašu u Istanbulu, u turbetu blizu trajektnog pristaništa.
Kako se zvala njegova supruga?
Bala Hatun.
Kako je umro?
Umro je 5. 7. 1546. nakon kratke bolesti.
Je li Sredozemlje zaista bilo osmansko jezero?
Samo u prenesenom značenju. Tunis je izgubljen 1535., a tvrđava u Nici odoljela je napadu 1543.
Izvori
- TDV Islamska enciklopedija — Barbaros Hayreddin Paşa islamansiklopedisi.org.tr
- TDV Islamska enciklopedija — Pomorska bitka kod Preveze islamansiklopedisi.org.tr
- Vikipedija na turskom jeziku — Barbaros Hayreddin Paşa tr.wikipedia.org
- Wikipedia na engleskom jeziku — Hayreddin Barbarossa en.wikipedia.org
- Časopis Nacionalnih palača za umjetnost, historiju i arhitekturu — Turbe i mezarje Barbarose Hajrudin-paše dergipark.org.tr
- Osmanska istraživanja — Protiv Barbarosine vakufname osmanliarastirmalari.isam.org.tr
- Kenan Yıldız — Barbarosina vakufnama protiv Barbarosine vakufname, puni tekst dergipark.org.tr
- Nalan Dönmez Yakarçelik — Vrijedno naslijeđe: turbe i mezarje Barbarose Hajrudin-paše isamveri.org
Image: Statue of Barbarossa Hayreddin Pasha.jpg — Bernard Gagnon, CC BY-SA 3.0
