Muzej anadolskih civilizacija u Ankari: odakle početi
Muzej anadolskih civilizacija (Anadolu Medeniyetleri Müzesi) nalazi se blizu Ankarske tvrđave (Ankara Kalesi), na adresi Gözcü Sokak No:2 u općini Altındağ. Zbirka hronološki predstavlja arheologiju Anadolije, od paleolita do osmanskog perioda. Taj slijed možete pratiti kroz kameno oruđe, oslikane površine, metalne predmete, pisane dokumente i drveni namještaj.
Muzej zauzima dvije osmanske građevine: bedesten Mahmut-paše (Mahmut Paşa Bedesteni) i Kuršunlu han (Kurşunlu Han). Među ključnim predmetima su mural iz Çatalhöyüka čije je tumačenje sporno, sunčevi diskovi iz Alacahöyüka, pločice iz Kültepea, vaza iz İnandıka i namještaj iz Gordija (Gordion). Ovi predmeti nude nekoliko polazišta za upoznavanje zbirke, od prahistorijskih prikaza do kraljevske prepiske.
Predmeti Muzeja anadolskih civilizacija: najstariji nalazi
Paleolitska postavka sadrži kameno i koštano oruđe iskopano u pećini Karain u Antaliji (Antalya). Počnite od tih materijala, a zatim prijeđite na oslikane površine i pisane zapise u drugim dijelovima zbirke. Kameno i koštano oruđe pruža konkretan uvod u dugu hronološku priču muzeja.
Çatalhöyük donosi drugačiju vrstu arheoloških svjedočanstava. Muzej čuva original sporne zidne slike široke približno tri metra. Potječe iz građevine 14 u sloju VII tog naselja. Zbog njenih dimenzija vrijedi prvo sagledati cijelu kompoziciju, a zatim se usredotočiti na pojedinačne oblike.
Slika potječe iz približno 6600. godine p. n. e. Prema jednom tumačenju, prikazuje plan naselja ispod vulkana Hasan Dağı u erupciji. Datiranje vulkanskih stijena koje su Schmitt i saradnici objavili 2014. godine podržalo je to tumačenje. Ipak, predložena veza između slike i erupcije ostaje tumačenje.
Stephanie Meece nudi drugačije čitanje. Ona smatra da slika prikazuje leopardovu kožu iznad geometrijskih uzoraka, umjesto karte i vulkana. Dok posmatrate mural, imajte na umu oba objašnjenja. Neslaganje se odnosi na značenje naslikanih oblika, uključujući pitanje prikazuju li oni uopće pejzaž.
Sunčevi diskovi iz Alacahöyüka i pločice iz Kültepea
Zbirka ranog bronzanog doba obuhvata nalaze iz kraljevskih grobnica u Alacahöyüku. Potražite sunčeve diskove, figurice u obliku jelena i zlatni nakit. Zajedno vam omogućavaju da grobne nalaze razmotrite kroz različite materijale i oblike, umjesto da pažnju zadržite na jednom poznatom predmetu.
Postavka asirskih trgovačkih kolonija u prvi plan stavlja pisane izvore. Pločice iz Kültepea ubrajaju se među najstarije pisane dokumente Anadolije. Nakon rasprave o slici iz Çatalhöyüka, one nude drugačiji susret s tragovima prošlosti. Ovdje predmeti nose pismo, dok značenje prikaza na muralu ostaje sporno.
Ovoj postavci pripadaju i obredne posude za piće u obliku životinja. Njihovi oblici pružaju vizuelnu dopunu pločicama. Zbirka tako obuhvata i pisane dokumente i posude povezane s obrednim ispijanjem pića. U istom historijskom odjeljku možete uporediti predmete različitih namjena i izgleda.
Još jedan ključni predmet je bronzani bodež Anitte, kralja Kaniša. Na njemu je klinopisni natpis. Potražite ga uz pločice iz Kültepea. Pismo se ovdje pojavljuje na bronzanom oružju, što ovom dijelu zbirke dodaje još jedan materijal i vrstu predmeta.
Vaza iz İnandıka i hetitski pisani dokumenti
Službena muzejska brošura okvirno datira vazu iz İnandıka u 17. vijek p. n. e. Prizore na posudi objašnjava kao hetitski obred svetog braka. To tumačenje daje vam konkretno polazište za posmatranje prikaza. Ukras tako možete razmatrati kao povezanu scenu, a ne samo kao neobjašnjen niz figura.
Hetitska postavka sadrži i glinene pločice s klinopisom, bronzanu pločicu i otiske pečata hetitskih kraljeva i kraljica. Obratite pažnju na raznovrsnost podloga. Pisani tragovi pojavljuju se na glini i bronzi. Otisci pečata dodaju još jednu vrstu svjedočanstva povezanu s imenovanim nosiocima kraljevske vlasti.
Među istaknutim pisanim dokumentima je pismo prijateljstva koje je egipatska kraljica Naptera poslala hetitskoj kraljici Puduhepi. Imena pošiljateljice i primateljice daju zbirci ličnu dimenziju. Uz pločice i otiske kraljevskih pečata, ovo pismo posjetu približava prepisku dvije kraljice.
Kameni predmeti imaju još jedan važan izložbeni prostor. Dvorana kamenih predmeta nalazi se u središnjem dijelu bedestena, ispod deset kupola. U njoj su djela iz hetitskih i kasnohetitskih kraljevstava. Ovdje i sama muzejska građevina oblikuje doživljaj zbirke. Kameni predmeti izloženi su unutar osmanske trgovačke građevine.
Namještaj iz Gordija: veza sa svakodnevnim životom
Namještaj iz Gordija pruža neposrednu vezu sa svakodnevnim životom. Stolovi, stalci za posluživanje i stolice bez naslona poznati su oblici kućnog namještaja. Muzej izlaže sto ukrašen intarzijom i dva stalka za posluživanje iz tumula MM. Uz njih je stolica bez naslona iz tumula P, ukrašena intarzijom i metalnim ukrasnim čavlićima.
Ta prepoznatljivost daje vam praktično polazište za pažljivije posmatranje. Prvo uporedite osnovne oblike stola, stalaka i stolice, a zatim njihove ukrasne detalje. Ovi predmeti povezuju zbirku s upotrebom namještaja i posluživanjem. Njihovo zabilježeno porijeklo ipak su grobne humke u Gordiju.
Četiri velika komada namještaja ponovo su sastavljena i izložena na nosačima od pleksiglasa. Konzervatorski radovi na drvenim predmetima iz Gordija počeli su u muzeju 1981. godine. Projektu je doprinijelo više od četrdeset konzervatora, naučnika, umjetnika i stažista na postdiplomskim studijima. Nosači i rekonstrukcija zato su dio savremene historije očuvanja ovih predmeta.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Bedesten Mahmut-paše prvobitno je imao 102 prodavnice oko središnjeg prostora s deset kupola. Procjenjuje se da je izgrađen između 1464. i 1471. godine. Građevina u kojoj su danas izloženi arheološki nalazi prvobitno je, dakle, bila projektovana za trgovinu. Pojedinačne prodavnice okruživale su njen središnji prostor.
Kuršunlu han imao je drugačiju finansijsku ulogu. Bio je vakufska građevina koja je osiguravala prihod za imaret Mehmed-paše u Üsküdaru. Obje osmanske građevine napuštene su nakon požara 1881. godine. Njihovom kasnijem pretvaranju u muzej prethodio je period u kojem nijedna nije služila današnjoj namjeni.
Muzejski amblem koristi pečat hetitskog kralja Tuthalije IV (Tuthaliya IV). Tako se s hetitskim materijalom susrećete i izvan vitrina. Otisci kraljevskih pečata nalaze se u zbirci, a pečat jednog kralja ujedno je amblem ustanove.
Hronologija
- Oko 6600. godine p. n. e.: Nastala je zidna slika iz Çatalhöyüka. Njeno tumačenje kao karte ostaje sporno.
- 17. vijek p. n. e.: Procijenjeno vrijeme izrade vaze iz İnandıka, prema službenoj muzejskoj brošuri.
- 1464–1471: Procijenjeni period izgradnje bedestena Mahmut-paše.
- 1881: Obje građevine koje muzej danas koristi napuštene su nakon požara.
- 1921: Mübarek Galip-beg osnovao je prethodnika današnjeg muzeja u Akkaleu, unutar Ankarske tvrđave.
- 1938: Počela je restauracija radi pretvaranja bedestena i hana u muzejske zgrade.
- 1943: Središnji dio bedestena otvoren je za posjetioce dok su popravke još trajale.
- 1968: Završen je program restauracije.
- 1981: U muzeju su počeli konzervatorski radovi na drvenom namještaju iz Gordija.
- 19. 4. 1997.: Muzej je u Lozani dobio nagradu Evropski muzej godine, izabran među 68 muzeja.
- 14. 9. 2026–2. 3. 2027.: Najavljeni period zatvaranja Dvorane Ankare i Dvorane klasičnog perioda zbog održavanja.
Kako se razvijao Muzej anadolskih civilizacija
Početak ustanove vezan je za muzej koji je direktor za kulturu Mübarek Galip-beg osnovao 1921. godine u kuli Akkale u Ankarskoj tvrđavi. Atatürkova zamisao o osnivanju Eti muzeja u Ankari potaknula je slanje hetitskih predmeta iz drugih krajeva. Pristizanje tih predmeta stvorilo je potrebu za većim prostorom.
Restauracija bedestena Mahmut-paše i Kuršunlu hana počela je 1938. i trajala do 1968. godine. Središnji dio otvoren je 1943. godine, prije završetka svih radova. Razvoj muzeja tako je obuhvatio i prikupljanje arheoloških predmeta i ponovno stavljanje napuštenih osmanskih građevina u upotrebu.
Muzej anadolskih civilizacija: ulaznice i cijena ulaza
Prema stanju na dan 25. 10. 2026., službeni cjenovnik navodi cijenu ulaznice za strane posjetioce od €12. Za osobe s turskom ličnom kartom predviđen je ulazak uz MüzeKart. Kada planirate troškove ulaska, provjerite službeni cjenovnik povezan u izvorima.
Službene informacije za posjetioce navode svakodnevno radno vrijeme od 08:30–17:30. Blagajna se zatvara u 16:45. Najavljeno je zatvaranje Dvorane Ankare i Dvorane klasičnog perioda zbog održavanja od 14. 9. 2026. do 2. 3. 2027. Uzmite ta zatvaranja u obzir kada planirate posjetu.
Muzej anadolskih civilizacija: fotografije i recenzije
Galerija na Wikipediji na engleskom jeziku uključuje fotografije glava bikova iz Çatalhöyüka, frigijskog stola, kasnohetitskih reljefa i urartskih predmeta. Ministarstvo kulture i turizma također nudi virtuelni obilazak. Ova dva izvora možete koristiti da upoznate predmete i unutrašnje prostore prije dolaska u Ankaru.
Ako pri planiranju čitate recenzije, dokumentovana muzejska nagrada pruža još jednu referentnu tačku. Muzej je 19. 4. 1997. u Lozani dobio nagradu Evropski muzej godine, u konkurenciji 68 muzeja. Za planiranje same posjete povežite to historijsko priznanje s prethodno navedenim, vremenski određenim informacijama o radnom vremenu i zatvaranju sala.
Često postavljana pitanja
Gdje se nalazi Muzej anadolskih civilizacija u Ankari?
Nalazi se na adresi Gözcü Sokak No:2 u općini Altındağ, blizu Ankarske tvrđave. Smješten je u bedestenu Mahmut-paše i Kuršunlu hanu.
Koliko košta ulaznica?
Prema stanju na dan 25. 10. 2026., službena cijena ulaznice za strane posjetioce iznosi €12. Ulazak uz MüzeKart predviđen je za osobe s turskom ličnom kartom.
Koje predmete trebate potražiti?
Potražite mural iz Çatalhöyüka, sunčeve diskove iz Alacahöyüka, pločice iz Kültepea, Anittin bodež, vazu iz İnandıka, hetitsku prepisku i namještaj iz Gordija.
Gdje možete pronaći fotografije?
Galerija na Wikipediji na engleskom jeziku sadrži fotografije predmeta. Platforma virtuelnih muzeja Ministarstva kulture i turizma omogućava internetski obilazak.
Izvori
- Generalna direkcija za kulturnu baštinu i muzeje — Muzej anadolskih civilizacija u Ankari kvmgm.ktb.gov.tr
- Portal kulture Turske — Muzej anadolskih civilizacija kulturportali.gov.tr
- Ministarstvo kulture i turizma — Informacije za posjetioce muzeja muze.gov.tr
- DÖSİMM — Cijene ulaznica za muzeje i arheološka nalazišta dosim.ktb.gov.tr
- Ministarstvo kulture i turizma — Virtuelni obilazak muzeja sanalmuze.gov.tr
- Wikipedia na engleskom jeziku — Muzej anadolskih civilizacija en.wikipedia.org
- Schmitt i saradnici, 2014 — PLOS ONE journals.plos.org
- Stephanie Meece — Tumačenje slike iz Çatalhöyüka, Anatolian Studies cambridge.org
- Ministarstvo kulture i turizma — Muzejska brošura muze.gov.tr
- Muzej Penn — Projekt namještaja iz Gordija penn.museum
- Wikipedia na turskom jeziku — Anadolu Medeniyetleri Müzesi tr.wikipedia.org
FAQ
Gdje se nalazi Muzej anadolskih civilizacija u Ankari?
Muzej se nalazi na adresi Gözcü Sokak No:2, u ankarskoj općini Altındağ, blizu Ankarske tvrđave. Smješten je u bedestenu Mahmut-paše i Kuršunlu hanu.
Koliko košta ulaznica za Muzej anadolskih civilizacija?
Prema stanju na dan 25. 10. 2026., službeni cjenovnik navodi cijenu ulaznice za strane posjetioce od €12. Ulazak uz MüzeKart predviđen je za osobe s turskom ličnom kartom.
Koje ključne predmete trebate potražiti?
Među najvažnijim predmetima su mural iz Çatalhöyüka, sunčevi diskovi iz Alacahöyüka, pločice iz Kültepea, Anittin bronzani bodež, vaza iz İnandıka, hetitska prepiska i drveni namještaj iz Gordija.
Gdje možete pogledati fotografije Muzeja anadolskih civilizacija?
Galerija na Wikipediji na engleskom jeziku uključuje glave bikova iz Çatalhöyüka, frigijski sto, kasnohetitske reljefe i urartske predmete. Ministarstvo kulture i turizma također nudi internetski virtuelni obilazak.
Image: Museum of Anatolian Civilizations Phrygian Small table fom tomb of Midas in 2014 04.jpg — Dosseman, CC BY-SA 4.0
