Hohenzollerni (turski: Hohenzollern Hanedanı) bili su dinastija iz Švapske. Njihov franački ogranak uzdigao se preko Nürnberga do vlasti nad Brandenburgom, Pruskom i Njemačkim carstvom. Brandenburšku izbornu titulu stekli su 1415, Vojvodstvo Prusku naslijedili 1618, a kraljevsku krunu dobili 1701. godine. Pruski kralj Vilhelm I postao je njemački car 1871. godine. Njemačka monarhija ove dinastije završila je 1918. godine.
Kako je porodica nazvana po zamku Hohenzollern na kraju došla do krune u Pruskoj? Ako pratite podjele nasljedstva, imenovanja i promjene titula, taj put postaje jasniji. Presudni koraci bili su stjecanje izborne vlasti u Brandenburgu, pruskog suvereniteta 1657. i proglašenje cara u Versaillesu 1871. godine.
Kako su se razdvojili švapski i franački ogranak?
Porodica je potjecala iz okoline Hechingena u Švapskoj. Ime je dobila po zamku Hohenzollern. Njen najraniji poznati pisani trag nalazi se u zapisu iz 1061. godine. Berthold, monah opatije Reichenau, spomenuo je Wezila i Burchardusa de Zolorina, koji su poginuli u bici.
Ulazak u politiku Franačke uslijedio je 1191–1192. godine. Car Henrik VI dodijelio je Fridrihu III, grofu od Zollerna, položaj nirnberškog burggrofa. Tim imenovanjem porodica je dobila uporište izvan svoje švapske postojbine.
Podjela nasljedstva oko 1214. godine uspostavila je glavne ogranke. Konrad je osnovao franačku lozu sa središtem u Nürnbergu. Njegov brat Fridrih osnovao je švapsku lozu. Razdvajanje je počelo kao podjela porodičnog nasljedstva. Vjersku dimenziju dobilo je tek stoljećima kasnije. Švapski ogranak ostao je katolički, dok je franački postao protestantski.
Kako je dinastija uspostavila vlast nad Brandenburgom?
Brandenburg je ušao u porodičnu historiju preko Žigmunda. Fridrih VI, nirnberški burggrof, podržao je njegov izbor za kralja. Žigmund je 1411. godine imenovao Fridriha upraviteljem i vrhovnim zapovjednikom Brandenburga.
Nova dodjela uslijedila je tokom sabora u Konstanzu 1415. godine. Fridrih je dobio Markgrofoviju Brandenburg i njena izborna prava. Kao vladar Brandenburga postao je Fridrih I. Svečano uvođenje u posjed održano je u Konstanzu 18. 4. 1417.
Izborna titula donosila je moć i izvan Brandenburga. Hohenzollerne je uvrstila među sedam kneževa izbornika koji su učestvovali u izboru vladara Svetog rimskog carstva. Ako razlikujete imenovanje iz 1411, dodjelu iz 1415. i svečanost iz 1417. godine, lakše ćete pratiti faze stjecanja njihove vlasti.
Kako su Brandenburg i Pruska dobili zajedničkog vladara?
Pruska je došla pod vlast Hohenzollerna preko drugog ogranka. Albreht iz loze Ansbach bio je posljednji veliki meštar Teutonskog reda u Pruskoj. Godine 1525. postao je prvi pruski vojvoda. Vojvodstvo je držao kao vazal poljskog kralja.
Brak i nasljedstvo kasnije su povezali ovo vojvodstvo s Brandenburgom. Knez izbornik Johan Žigmund oženio se Anom Pruskom 1594. godine. Preko nje je 1618. naslijedio Vojvodstvo Prusku. Brandenburg i Pruska sada su imali zajedničkog vladara.
Zamislite razliku između nasljeđivanja kuće i promjene uslova njenog vlasništva. Nasljedstvo Johana Žigmunda dovelo je te teritorije pod jednog vladara. Ipak, feudalna zavisnost Pruske od Poljske ostala je na snazi. Ugovor iz Wehlaua od 19. 9. 1657. ukinuo je tu zavisnost. Fridrih Vilhelm, poznat kao Veliki izbornik, postao je suvereni vojvoda Pruske.
Kako je nastala pruska kraljevska titula 1701. godine?
Suverenitet u Pruskoj pružio je osnovu za kraljevsku krunu. Brandenburški knez izbornik Fridrih III krunisao se u Königsbergu 18. 1. 1701. Postao je kralj Fridrih I.
Teritorijalna osnova bila je važna. Brandenburg se nalazio unutar Svetog rimskog carstva. Vojvodstvo Pruska bilo je izvan njegovih granica. Kraljevska titula zasnivala se na Pruskoj. Brandenburška izborna titula i pruska kraljevska titula zato su potjecale iz različitih teritorija kojima je vladao isti čovjek.
Važna je bila i formulacija. Dio Pruske ostao je pod poljskim kraljem, pa je Fridrihova titula glasila kralj u Pruskoj. Titula kralj Pruske podrazumijevala bi polaganje prava na cijelu teritoriju. Kada naiđete na izraz kralj u Pruskoj, taj mali prijedlog označava političku granicu.
Kako je Pruska postala velika sila?
Fridrih Vilhelm I stupio je na prijestolje 1713. godine. Njegova politika jačanja vojske postavila je temelje za vojno širenje njegovog sina Fridriha II.
Fridrih II osvojio je i zadržao austrijsku pokrajinu Šleziju u ratovima 1740–1742. i 1744–1745. godine. Ti pohodi dali su kraljevskoj tituli dinastije snažniju teritorijalnu i vojnu osnovu.
Sedmogodišnji rat završio je mirom u Hubertusburgu 15. 2. 1763. Nakon tog sukoba Pruska je učvrstila svoj položaj među pet velikih evropskih sila. Hohenzollerni su od dinastije kneževa izbornika postali vladari velike evropske sile.
Kako je dinastija bila povezana s Njemačkim carstvom osnovanim 1871. godine?
Pruska pobjeda nad Austrijom 1866. godine otvorila je put ujedinjenju njemačkih država bez Austrije. Iste godine osnovan je Sjevernonjemački savez pod pruskim vodstvom. Godine 1867. dobio je ustav, u čijoj je pripremi Bismarck imao presudnu ulogu.
Savez je bio međukorak prema ujedinjenju iz 1871. godine. Tokom Francusko-pruskog rata pruski kralj Vilhelm I proglašen je njemačkim carem. Svečanost je održana 18. 1. 1871. u Dvorani ogledala dvorca Versailles.
Car je ostao i kralj Pruske. Prema ustavu carstva, stajao je na čelu političke i vojne vlasti i imenovao kancelara. Carska kruna tako je dodala još jedan nivo vlasti pruskoj monarhiji ove dinastije.
Tri Hohenzollerna sjedila su na carskom prijestolju. Vilhelm I vladao je od 1871. do 1888. godine. Fridrih III vladao je tokom 1888, a naslijedio ga je Vilhelm II, koji je vladao od 1888. do 1918. godine. Sva trojica tako su držala carsko prijestolje tokom iste, 1888. godine.
Zašto je monarhija završila 1918. godine?
Vojni poraz, revolucija koja se širila zemljom i pritisak Sjedinjenih Američkih Država da Vilhelm II napusti vlast doveli su do pada monarhije 1918. godine. Ti pritisci istovremeno su pogodili cara i politički sistem na čijem je čelu stajao.
Kancelar Max von Baden objavio je Vilhelmovu abdikaciju 9. 11. 1918, bez njegove saglasnosti. Vilhelm se formalno odrekao prava i na carsko i na prusko kraljevsko prijestolje 28. 11. 1918. Javna objava i formalno odricanje bili su odvojeni događaji.
Kako je rumunski ogranak bio povezan s pruskim?
Karol I, osnivač rumunske dinastije, pripadao je švapskom ogranku Sigmaringen porodice Hohenzollern. Pruski kraljevi potjecali su iz franačko-brandenburškog ogranka. Zajedničko porodično ime povezivalo je različite dinastičke loze.
Karol je postao vladar Rumunije 1866. godine. Rumunski parlament proglasio ga je kraljem 1881. godine. Monarhija Hohenzollerna u Rumuniji nadživjela je njemačku monarhiju. Završila je kada je posljednji kralj Mihaj I abdicirao 1947. godine.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Pisani trag o porodici stariji je od poznatog pisanog traga o zamku. Hohenzollerni se pojavljuju 1061. godine. Prvi poznati pisani spomen zamka nalazi se u zbirci dokumenata opatije Stetten iz 1267. godine.
Današnji zamak Hohenzollern treći je zamak na tom mjestu. Gradnja je počela 1850, a Vilhelm I otvorio ga je 3. 10. 1867. Ako ga posjetite, zgrada koju vidite pripada toj kasnijoj fazi porodične historije.
Tokom obnove sačuvana je katolička kapela Michaelskapelle iz petnaestog stoljeća. Zasebno je dodana protestantska kapela Christuskapelle. Obje kapele tako su postale dio obnovljenog zamka.
Vojno obrazovanje bilo je i dio porodičnog života. Oko 1830. godine izrađeno je 140 figura vojnika kako bi dječaci iz porodice Hohenzollern učili o pukovima. Šesnaest figura prikazano je na izložbi u Charlottenburgu koju je SPSG najavio 2018. godine.
Datum proglašenja cara imao je dinastičko značenje. Izborom datuma 18. 1. 1871. namjerno je obilježena godišnjica krunisanja Fridriha I 18. 1. 1701.
Hronologija
- 1061: Wezil i Burchardus de Zolorin pojavljuju se u pisanom zapisu.
- 1191–1192: Fridrih III stječe položaj nirnberškog burggrofa.
- Oko 1214: Podjelom nasljedstva nastaju švapski i franački ogranak.
- 1411: Fridrih VI postaje upravitelj Brandenburga.
- 1415: Dobija Brandenburg i njegova izborna prava.
- 1417: U Konstanzu se održava svečano uvođenje u posjed.
- 1525: Albreht postaje prvi pruski vojvoda.
- 1618: Brandenburg i Pruska dobijaju zajedničkog vladara.
- 1657: Ugovor iz Wehlaua ukida feudalnu zavisnost Pruske od Poljske.
- 1701: Fridrih I postaje kralj u Pruskoj.
- 1763: Mir u Hubertusburgu potvrđuje položaj Pruske kao velike sile.
- 1866–1867: Osniva se Sjevernonjemački savez i dobija ustav.
- 1871: Vilhelm I postaje njemački car.
- 1881: Karol I postaje kralj Rumunije.
- 1918: Vilhelm II gubi obje krune.
- 1947: Abdikacijom Mihaja I završava rumunska monarhija.
Često postavljana pitanja
Odakle potječu Hohenzollerni?
Potječu iz okoline Hechingena u Švapskoj. Ime su dobili po zamku Hohenzollern, a njihov najraniji poznati pisani trag datira iz 1061. godine.
Zašto je titula glasila kralj u Pruskoj?
Dio Pruske ostao je pod poljskim kraljem 1701. godine. Titulom Fridriha I izbjegnuto je polaganje prava na kraljevsku vlast nad cijelom Pruskom.
Koji su Hohenzollerni postali njemački carevi?
Vilhelm I, Fridrih III i Vilhelm II držali su carsko prijestolje tim redoslijedom između 1871. i 1918. godine.
Je li monarhija Hohenzollerna svuda završila 1918. godine?
Njihova njemačka i pruska monarhija završila je 1918. godine. Rumunska monarhija švapskog ogranka Sigmaringen nastavila je postojati do 1947. godine.
Izvori
- Wikipedia — Dinastija Hohenzollern en.wikipedia.org
- Burg Hohenzollern — Historija porodice burg-hohenzollern.com
- Historisches Lexikon Bayerns — Hohenzollerni, franački ogranak historisches-lexikon-bayerns.de
- Deutsche Biographie — Hohenzollern deutsche-biographie.de
- Akademija u Göttingenu — Hohenzollerni, brandenburška loza adw-goe.de
- Deutschlandmuseum — Veliki izbornik postaje suvereni vojvoda deutschlandmuseum.de
- Deutsches Historisches Museum — Povod dhm.de
- SPSG — Pruska kraljevska kuća spsg.de
- Deutsches Historisches Museum — 1763: Kraj Sedmogodišnjeg rata dhm.de
- Deutscher Bundestag — Pruska i Sjevernonjemački savez bundestag.de
- Deutsches Historisches Museum — 1871: Osnivanje carstva u ratu dhm.de
- Deutsches Historisches Museum — Ustav Njemačkog carstva dhm.de
- Wikipedia — Dinastija Hohenzollern tr.wikipedia.org
- Deutsches Historisches Museum — Abdikacija Vilhelma II dhm.de
- Muzeul Național Peleș — Kralj Karol I peles.ro
- Burg Hohenzollern — Historija zamka burg-hohenzollern.com
FAQ
Odakle potječu Hohenzollerni?
Potječu iz okoline Hechingena u Švapskoj, a ime su dobili po zamku Hohenzollern. Njihov najraniji poznati pisani trag datira iz 1061. godine.
Zašto je titula iz 1701. glasila kralj u Pruskoj?
Dio Pruske ostao je pod vlašću poljskog kralja. Zato je Fridrih I postao kralj u Pruskoj, čime se izbjegavalo polaganje prava na vlast nad cijelom Pruskom.
Koji su Hohenzollerni vladali kao njemački carevi?
Vilhelm I vladao je od 1871. do 1888, Fridrih III tokom 1888, a Vilhelm II od 1888. do 1918. godine.
Je li vlast Hohenzollerna svuda završila 1918. godine?
Njihova njemačka i pruska monarhija završila je 1918. godine. Rumunska monarhija, koju je osnovao švapski ogranak Sigmaringen, nastavila je postojati do abdikacije Mihaja I 1947. godine.
Image: Frederick, Prince of Hohenzollern and his family.jpg — Unknown authorUnknown author, Public domain
