G. K. Chesterton bio je engleski novinar, esejist i romanopisac koji je zajedno s Hilaireom Bellocom zagovarao distributizam. Distributizam je industrijskom društvu nudio alternativu zasnovanu na široko raspoređenom vlasništvu nad proizvodnom imovinom. Mala poljoprivredna imanja, zanatska proizvodnja i radnički cehovi služili su kao modeli ekonomske samostalnosti.
Kako je odbrana privatnog vlasništva mogla istovremeno zahtijevati njegovu radikalnu preraspodjelu? Chestertonovi prijedlozi u djelu The Outline of Sanity stavljaju to pitanje u središte pažnje. Ako pratite njegove argumente od novinarstva do oporezivanja i nasljeđivanja, susrećete se s alternativom koja postavlja dva pitanja: ko posjeduje proizvodne resurse i kako porodice mogu sačuvati samostalnost.
U kakvom je društvenom i intelektualnom okruženju Chesterton pisao?
Gilbert Keith Chesterton (turski: Gilbert Keith Chesterton) rođen je u Kensingtonu u Londonu 29. 5. 1874. Studirao je na umjetničkoj školi Slade School of Art s namjerom da postane ilustrator. Pohađao je i predavanja iz književnosti na University College London. Nije stekao diplomu ni u jednoj od tih oblasti, ali je postao novinar, esejist i romanopisac.
Jedno od mjesta na kojima su se njegove ideje razvijale bio je časopis The New Age. U raspravi o modernosti učestvovali su Chesterton, Hilaire Belloc, H. G. Wells i George Bernard Shaw. Rasprava je trajala do 1909. godine. Njegova ekonomska misao tako se oblikovala kroz razmjenu s drugim piscima i suprotstavljenim pogledima na moderno društvo.
Zavisnost u industrijskom društvu postala je jedno od glavnih pitanja za distributiste. Prema prikazu Iana Boyda, uzore su tražili u srednjovjekovnim ustanovama, naročito u malim poljoprivrednim imanjima i radničkim cehovima. U njima su nalazili primjere vlasništva i organizacije koji bi proizvođačima mogli omogućiti veću samostalnost. Zanimanje za prošlost služilo im je kao osnova za argument o raspodjeli moći u industrijskom društvu.
Šta je distributizam zagovarao u pogledu raspodjele imovine?
Osnovno načelo distributizma bilo je da vlasništvo treba biti raspoređeno što šire. Boydova studija iz 1974. godine to izričito navodi. Istraživanje Christophera Piersona iz 2020. godine također opisuje Chestertona i Belloca kao kritičare vlasničkih odnosa u Britaniji koji su zagovarali radikalnu preraspodjelu privatne imovine.
Distributistička liga, osnovana 1926. godine, povezivala je to načelo sa slobodom pojedinca i porodice. Njen cilj bio je proširiti individualno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju. Dakle, bila je riječ o proizvodnoj imovini: resursima pomoću kojih ljudi mogu raditi i osiguravati vlastitu egzistenciju.
Ovaj argument možete povezati sa svakodnevnim životom kroz odnos rada i vlasništva. Liga je naglašavala vlasništvo nad proizvodnim resursima, pa samostalnost nije svodila na primanje plate. Mala poljoprivredna imanja i zanatska proizvodnja nudili su konkretna okruženja u kojima su se rad i vlasništvo mogli spojiti.
Bellocovo djelo The Servile State, objavljeno 1912. godine, postalo je jedan od glavnih teorijskih tekstova pokreta. Prema njegovom argumentu, socijalizam i državni kapitalizam mogli su dovesti do sličnih ishoda. Moć bi se mogla koncentrisati u rukama malobrojne vladajuće klase, dok bi zavisnost radnika koji žive od plate bila trajno učvršćena zakonom. To je bilo Bellocovo upozorenje o mogućem razvoju društva.
Chesterton se protivio i jedinstvenom obrascu vlasništva. U djelu The Outline of Sanity objasnio je da ne želi da sve vrste imovine podliježu jednakim uslovima. Ovlasti pojedinaca, zajednica i javnih tijela mogle su doprinijeti uspostavljanju ravnoteže prema centralnoj vlasti. Široko rasprostranjeno vlasništvo dopuštalo je različita rješenja u okviru istog općeg cilja.
Kako je bio povezan s Hilaireom Bellocom i katoličkim društvenim učenjem?
Chesterton i Belloc dijelili su kritiku koncentracije vlasništva i zalaganje za njegovu širu raspodjelu. Bellocovo djelo The Servile State ponudilo je utjecajan prikaz zavisnosti. Chestertonovo djelo The Outline of Sanity donijelo je primjere mjera kojima bi se koncentracija preokrenula. Njihova saradnja povezala je teorijsku kritiku s prijedlozima za promjene.
Katoličko društveno učenje bilo je još jedna važna poveznica. Papa Lav XIII objavio je encikliku Rerum Novarum 15. 5. 1891. U paragrafu 46 pozvao je na zakone koji bi podstakli što veći broj ljudi da postanu vlasnici imovine. U paragrafu 47 obrazložio je da bi radnici stjecanjem dijela zemljišta mogli smanjiti jaz između velikog bogatstva i siromaštva.
Chesterton je prešao na katoličanstvo 1922. godine. Univerzitet Notre Dame navodi ga kao jednog od vođa distributizma koji su djelovali u okviru shvatanja društvene pravde izraženog u enciklici Rerum Novarum. Veza je konkretna: i enciklika i distributizam posmatrali su šire vlasništvo kao odgovor na ekonomsku nejednakost.
Pokušaj praktične primjene pojavio se u Ditchlingu. Eric Gill i njegovi saradnici tamo su 1921. godine osnovali Ceh svetog Josipa i svetog Dominika. Prema historijskom prikazu Univerziteta Notre Dame, ceh je nastojao primijeniti distributistička načela kroz samodovoljnost u poljoprivredi i zanatsku proizvodnju. Njegove aktivnosti dale su tim načelima konkretan okvir za rad.
Koje je konkretne mjere Chesterton predlagao?
U djelu The Outline of Sanity Chesterton je predložio poreze na ugovore koji bi obeshrabrili prodaju malih posjeda velikim vlasnicima. Predložio je i podsticanje podjele velikih posjeda. Te mjere odnosile su se na smjer prijenosa imovine: da li se vlasništvo dodatno koncentriše ili se šire raspoređuje.
Važni su bili i nasljeđivanje i pristup pravnoj zaštiti. Chesterton je predložio ukidanje pravila nasljeđivanja koja su davala prednost najstarijem sinu. Podržavao je besplatnu pravnu pomoć kako bi siromašni mogli braniti svoje male posjede. Stjecanje imovine i njeno zadržavanje bili su povezani ciljevi njegovih prijedloga.
Predviđao je i carine koje bi, kada je potrebno, štitile poslovne poduhvate malih vlasnika. Uz njih je predlagao subvencije za početak rada. Takvi prijedlozi podrazumijevali su javnu podršku široko raspoređenom vlasništvu. Njegovi primjeri zato su obuhvatali pravne i finansijske intervencije, kao i djelovanje pojedinačnih vlasnika.
Chesterton je ove metode predstavio kao prijedloge otvorene za raspravu. Nisu činile cjelovit program koji je prihvatao svaki distributist. Na prigovor da su njegove ideje neprovedive odgovarao je da postoji više konkretnih puteva kojima bi se koncentracija vlasništva mogla preokrenuti. Ta razlika važna je kada procjenjujete šta je zaista tvrdio o svojim prijedlozima.
Prema projektu Modernist Journals Project, Distributistička liga imala je najviše članova 1928. godine: nešto više od 2.000. Taj podatak pokazuje veličinu organizacije na njenom vrhuncu. Treba ga razmatrati odvojeno od pitanja mogu li pojedine distributističke mjere djelovati u praksi.
Kako su se njegovo novinarstvo i eseji uključivali u tadašnje rasprave?
Chesterton je 1916. godine preuzeo uređivanje lista New Witness. Godine 1925. pojavio se G. K.’s Weekly kao platforma za distributističke ideje. Novinarstvo je pružalo stalan prostor za razvijanje i širenje argumenata o vlasništvu, samostalnosti i organizaciji društva.
Njegova kritika obuhvatala je i pokušaje kontrole života siromašnih. U djelu Eugenics and Other Evils, objavljenom 1922. godine, protivio se eugenici i nastojanjima da se reguliše njihovo razmnožavanje. Time je uz pitanje njihove ekonomske zavisnosti postavio i pitanje moći koja se provodi nad njihovim životima.
Kataloški zapis Britanske biblioteke Add MS 73440–73451 opisuje zbirku novinskih isječaka u dvanaest svezaka. Sadrži Chestertonove tekstove i priloge o njemu objavljene između 1902. i 1936. godine. Zbirka pruža konkretan zapis o njegovom prisustvu u štampi tokom tih godina.
Kako historijski razmatrati stavove povezane s predrasudama njegovog doba?
Chestertonovo djelo The New Jerusalem, objavljeno 1920. godine, predstavljalo je Jevreje kao stranu zajednicu unutar Engleske. Zagovaralo je i ideju posebne, prepoznatljive odjeće. To su konkretni primjeri isključujućih stavova i moraju biti dio procjene njegovog pisanja.
Kao protivargument često se ističe Chestertonovo rano protivljenje Hitlerovoj vlasti. Rabin Stephen Samuel Wise pohvalio je to protivljenje 1937. godine. Ovaj dokaz potvrđuje važan stav, ali ne uklanja potrebu da se ispitaju Chestertonove tvrdnje o Jevrejima u drugim djelima.
Historičar Simon Mayers smatra da Chestertonovo protivljenje nacističkom antisemitizmu treba razmatrati zajedno s njegovim tvrdnjama zasnovanim na predrasudama, kojima je dio krivice za rasno razmišljanje pripisivao Jevrejima. Ako ove stavove procjenjujete zajedno, historijski zadatak postaje precizniji: prepoznati svaki argument i ne dopustiti da jedan stav izbriše drugi.
Hronologija
- 29. 5. 1874.: Gilbert Keith Chesterton rođen je u Kensingtonu u Londonu.
- 15. 5. 1891.: Papa Lav XIII objavio je encikliku Rerum Novarum.
- Oko 1902.: Nastale su bilješke za studiju o Robertu Browningu, pisane rukom Frances Chesterton.
- 1909.: Završena je rasprava o modernosti u časopisu The New Age.
- 1912.: Belloc je objavio The Servile State.
- 1916.: Chesterton je preuzeo uređivanje lista New Witness.
- 1921.: U Ditchlingu je osnovan Ceh svetog Josipa i svetog Dominika.
- 1922.: Chesterton je prešao na katoličanstvo; objavljeno je djelo Eugenics and Other Evils.
- 1925.: G. K.’s Weekly pojavio se kao platforma za distributističke ideje.
- 1926.: Osnovana je Distributistička liga.
- 1928.: Liga je dostigla najveće članstvo, nešto više od 2.000 članova.
- 14. 6. 1936.: Chesterton je umro u Beaconsfieldu, u Buckinghamshireu, u dobi od 62 godine.
Detalji koje nećete pronaći u vodičima
Orpenova zbirka novinskih isječaka u Britanskoj biblioteci ima jednu konkretnu prazninu. U sačuvanom kompletu nedostaje treći svezak, koji sadrži Chestertonove kritike iz lista Daily News iz perioda 1901–1907. Katalog tako bilježi i obimnu zbirku i nedostatak unutar nje.
Britanska biblioteka čuva i bilješke za studiju o Robertu Browningu koje potječu iz perioda oko 1902. godine. Pisane su rukom Chestertonove supruge Frances Chesterton. Taj detalj potvrđuje prisustvo njenog rukopisa u sačuvanoj građi povezanoj s njegovim književnim radom.
Arhiv Univerziteta Notre Dame čuva uvezani mašinopis Chestertonove autobiografije iz perioda oko 1936. godine, s ispravkama koje je unio vlastitom rukom. Njegova Zbirka G. K. Chesterton sadrži i više od 2.000 zasebno katalogiziranih knjiga i periodičnih publikacija, uz rukopise i prepisku.
Često postavljana pitanja
Je li se Chesterton školovao za pisca?
Pohađao je predavanja iz književnosti na University College London i studirao na Slade School of Art kako bi postao ilustrator. Nije stekao diplomu ni u jednoj od tih oblasti.
Je li distributizam podržavao privatno vlasništvo?
Da. Njegovo osnovno načelo bilo je da vlasništvo treba biti široko raspoređeno. Chesterton i Belloc zagovarali su radikalnu preraspodjelu privatne imovine, dok je Distributistička liga promovisala individualno vlasništvo nad proizvodnim resursima.
Je li Chesterton zahtijevao isti oblik vlasništva za svu imovinu?
Ne. U djelu The Outline of Sanity predviđao je da ovlasti pojedinaca, zajednica i javnih tijela mogu uspostaviti ravnotežu prema centralnoj vlasti. Izričito je odbacio jednake uslove za svu imovinu.
Zašto rasprave o njegovom ugledu uključuju antisemitizam?
Djelo The New Jerusalem sadržavalo je isključujuće tvrdnje o Jevrejima, uključujući prijedlog o posebnoj, prepoznatljivoj odjeći. Njegovo protivljenje Hitlerovoj vlasti također je dio historijskih dokaza. Oboje zahtijeva razmatranje.
Izvori
- Vikipedija na turskom — Gilbert Keith Chesterton tr.wikipedia.org
- Vikipedija — G. K. Chesterton en.wikipedia.org
- Modernist Journals Project — Distributizam modjourn.org
- Oxford University Press — Radikalni konzervativci II academic.oup.com
- New Blackfriars — Chesterton i distributizam cambridge.org
- Univerzitet Seton Hall — The Outline of Sanity, izdanje iz 1927 shu.edu
- Vatikan — Rerum Novarum vatican.va
- Univerzitet Notre Dame — G. K. Chesterton ethicscenter.nd.edu
- Britanska biblioteka — Add MS 73440–73451 searcharchives.bl.uk
- Arhiv Univerziteta Notre Dame — Chesterton archivesspace.library.nd.edu
- Istraživanja Univerziteta Notre Dame — Zemlja i dostojanstvo research.nd.edu
FAQ
Ko je bio G. K. Chesterton?
Gilbert Keith Chesterton bio je engleski novinar, esejist i romanopisac, rođen u Kensingtonu u Londonu 29. 5. 1874. Zajedno s Hilaireom Bellocom postao je jedan od vodećih zagovornika distributizma.
Kakvu je alternativu distributizam nudio industrijskom društvu?
Distributizam je predlagao da vlasništvo nad proizvodnom imovinom bude raspoređeno što šire. Mala poljoprivredna imanja, zanatska proizvodnja i radnički cehovi služili su kao modeli za smanjenje zavisnosti i zaštitu slobode pojedinaca i porodica.
Je li Chesterton predlagao konkretne mjere za distributizam?
U djelu The Outline of Sanity predložio je poreze na ugovore, reformu nasljeđivanja, besplatnu pravnu pomoć, carine i početne subvencije. Predstavio ih je kao primjere za raspravu, a ne kao cjelovit program s kojim se slagao svaki distributist.
Kako je katoličko društveno učenje bilo povezano s distributizmom?
Enciklika Rerum Novarum pape Lava XIII podsticala je donošenje zakona koji bi većem broju ljudi pomogli da postanu vlasnici imovine. Chesterton, koji je prešao na katoličanstvo 1922. godine, bio je jedan od vođa distributizma koji su djelovali u okviru takvog shvatanja društvene pravde.
Image: G. K. Chesterton at work.jpg — Unknown authorUnknown author, Public domain
