Ko su bili Đenovljani i gdje se nalazila Republika Đenova?
Đenovljani (tur. Cenevizliler) bili su stanovnici i trgovci povezani s pomorskom republikom čije je središte bila Đenova (tur. Ceneviz). Njihova matična oblast bila je Ligurija, na sjeverozapadu Apeninskog poluotoka. Iz tog središta đenovski trgovci razvijali su veze širom Sredozemlja i prema Crnom moru.
Đenova se od kraja 11. stoljeća uzdizala kao slobodna komuna. Njenu rastuću moć podupirali su pomorstvo i trgovina. Između 13. i 15. stoljeća republika je razvila široku mrežu luka, trgovačkih središta i utvrđenja. Ta mreža povezivala je Evropu, Anadoliju i crnomorski prostor.
Ako tokom posjete Turskoj naiđete na tragove Đenovljana, Galata vam pruža neposrednu vezu s ovom historijom. Galata-Pera postala je jedno od glavnih đenovskih središta u Anadoliji i važan ulaz u crnomorsku trgovinu. Sačuvanu kulu Galata (tur. Galata Kulesi) izgradili su Đenovljani 1348–1349. godine.
Koji je bio glavni grad Republike Đenove?
Glavni grad bila je Đenova. Ona je i danas lučki grad i administrativno središte italijanske regije Ligurije. Grad je bio središte pomorskih i trgovačkih poslova republike.
Politička moć pripadala je uskom krugu trgovačkih porodica. Republika je zato djelovala kao oligarhija. Duždevi su birani unutar tog ograničenog političkog sistema. Riječ „republika“ ne treba vas navesti da zamišljate vlast u kojoj su svi stanovnici imali jednak udio u političkoj moći.
Simone Boccanegra postao je prvi đenovski dužd 1339. godine. Ustavno uređenje koje je Andrea Doria uveo 1528. promijenilo je tu službu. Nakon reforme duždevi su birani na dvije godine, umjesto da službu obavljaju doživotno.
Kako su izgledali zastava i grb Republike Đenove?
Na zastavi republike nalazio se križ svetog Jurja: crveni križ na bijeloj podlozi. Njegova upotreba dokumentovana je najmanje od 1113. godine. Taj jednostavni prikaz bio je simbol đenovske pomorske države.
Grb iz kasnijeg razdoblja aristokratske republike bio je složeniji. Dva grifona s podignutim repovima pridržavala su štit s križem. Iznad štita nalazila se kraljevska kruna. Zastava i taj grb izražavali su đenovski identitet različitim rasporedom istog simbola križa.
Kako čitati kartu Republike Đenove?
Kada posmatrate kartu đenovske moći, obratite pažnju na luke i trgovačke četvrti, kao i na teritorije. Mnoga prekomorska naselja bila su trgovačke četvrti unutar drugih gradova. Tim zajednicama upravljao je konzul ili drugi đenovski predstavnik. Pripadale su mreži čiji su se oblici upravljanja razlikovali od mjesta do mjesta.
Tokom križarskih ratova đenovski trgovci imali su trgovačke četvrti u Antiohiji (tur. Antakya), Latakiji (tur. Lazkiye), Tiru (tur. Sur) i Akri (tur. Akka). Te četvrti povezivale su republiku s istočnim Sredozemljem. U Biblosu (tur. Biblos), koji su Đenovljani nazivali Gibellet, dinastija Embriaci osnovala je vlastito privatno naselje.
Nimfejski ugovor iz 1261. proširio je trgovačke mogućnosti Đenove. Republika je dobila široke trgovačke povlastice u zamjenu za pomorsku podršku istočnorimskom (bizantskom) caru Mihailu VIII Paleologu. Galata-Pera potom je postala ključna spona između đenovske sredozemne trgovine i Crnog mora.
Hios i Krim dodali su nova središta toj mreži. Đenovska vlast na Hiosu trajala je od 1346. do 1566. godine. Na Krimu su trgovci 1266. dobili koncesiju za Caffu od Zlatne Horde. Ta mjesta pripadaju karti đenovske mreže, ali njihove političke odnose i datume treba razmatrati zasebno.
Republika Đenova na vrhuncu moći
Moć Đenove kroz stoljeća je poprimala različite oblike. Njena razgranata pomorska mreža razvijala se između 13. i 15. stoljeća. U 16. i 17. stoljeću Đenova je postala jedno od vodećih evropskih finansijskih središta. Trgovački domet i finansijski značaj zato predstavljaju različite aspekte njene moći.
Vojne pobjede također su jačale njen položaj. Đenova je 1284. porazila Pisu u bici kod Melorije. Pobjeda je učvrstila đenovsku prevlast na Tirenskom moru. Međutim, suparništvo s Venecijom donijelo joj je kod Chioggie uspjeh koji je kraće trajao.
Republika Đenova i Mletačka Republika
Đenova i Venecija bile su zasebne italijanske republike. Tokom srednjeg vijeka borile su se za prevlast u pomorskoj trgovini. U središtu njihovog suparništva bila je trgovačka moć koja je podupirala obje države.
Đenovske snage zauzele su Chioggiu 1379. i ugrozile Veneciju. Ipak, đenovska flota predala se 1380. godine. Rat je završen Torinskim mirom 1381. godine. Taj slijed događaja pokazuje zašto se zauzimanje Chioggie ne može smatrati trajnim đenovskim trijumfom.
Galata, Hios i istočno Sredozemlje
Galata-Pera nalazila se nasuprot Carigradu (tur. Konstantinopolis) i postala jedan od glavnih ulaza u đenovsku crnomorsku mrežu. Ako putujete Istanbulom, kula vam pruža priliku da vidite sačuvanu građevinu s precizno određenim datumom đenovske gradnje. Njena izgradnja 1348–1349. pripada razdoblju širenja prekomorske mreže republike.
Hios pokazuje drugačiji oblik prekomorske uprave. Ostrvo je ostalo pod đenovskom vlašću od 1346. do osmanskog osvajanja 1566. godine. Njime je do tog osvajanja upravljalo udruženje zvano Maona, pod kontrolom porodice Giustiniani.
Upravu ostrva moguće je pratiti kroz službenu prepisku, upravne izvještaje, dekrete i notarske isprave sačuvane u đenovskim arhivima. Ti zapisi obuhvataju razdoblje đenovske vlasti. Hios tako povezuje historiju jednog ostrvskog posjeda s dokumentacijom uprave i trgovine.
Republika Đenova na Krimu
Caffa je postala središte đenovskog djelovanja u regiji nakon što su trgovci 1266. dobili koncesiju od Zlatne Horde. Naselje se nalazilo na mjestu današnje Feodosije. Druga važna središta bila su Cembalo, današnja Balaklava, i Soldaia, današnji Sudak.
Sudak je ostao pod đenovskom vlašću od 1365. do 1475. godine. Većina sačuvanih građevina u njegovoj tvrđavi podignuta je u tom razdoblju. Ako vas zanimaju đenovska utvrđenja, u Sudaku možete vidjeti znatan broj sačuvanih građevina povezanih s njihovom upravom.
Osvajanje Carigrada 1453. nije odmah okončalo postojanje tih krimskih uporišta. Njihova odbrana nastavila se do 1475. godine. Đenovska vlast na Krimu tako je opstala i nakon pada Carigrada.
Detalji koje nećete pronaći u turističkim vodičima
Pojedine porodice mogle su kontrolisati vrijedne dijelove đenovske trgovačke mreže. Porodica Zaccaria držala je privatne monopole na stipsu u Foçi i mastiku na Hiosu. Naselje porodice Embriaci u Gibelletu također pokazuje ulogu pojedinih dinastija u prekomorskom širenju.
Tom mrežom prevoženi su i porobljeni ljudi. U kasnom srednjem vijeku među trgovačkim teretima dopremanim u Đenovu bili su ljudi prevoženi s područja oko Caffe, Pere, Hiosa, Lezbosa (tur. Midilli) i Kipra. Ropstvo je bilo dio istog trgovačkog sistema koji je povezivao te luke.
Bankarstvo pruža vezu sa svakodnevnim životom. Ako koristite banku za depozite ili kredite, te poslove možete uporediti s djelatnostima đenovskih finansijskih ustanova. Palazzo San Giorgio postala je sjedište Banco di San Giorgio 1407. godine. Sljedeće godine banka je dobila dozvolu da otvori javnu banku za depozitne i kreditne poslove.
Hronologija
- Kraj 11. stoljeća: Slobodna komuna Đenova jačala je zahvaljujući pomorstvu i trgovini.
- 1261: Nimfejskim ugovorom uspostavljene su trgovačke povlastice s Bizantom.
- 1266: Đenovski trgovci dobili su koncesiju za Caffu od Zlatne Horde.
- 1284: Đenova je porazila Pisu kod Melorije.
- 1339: Simone Boccanegra postao je prvi dužd.
- 1346: Počela je đenovska vlast na Hiosu.
- 1348–1349: Đenovljani su izgradili sačuvanu kulu Galata.
- 1365: Sudak je došao pod đenovsku vlast.
- 1381: Torinskim mirom završen je Rat za Chioggiu.
- 1407: Palazzo San Giorgio postala je sjedište Banco di San Giorgio.
- 1475: Đenovska uporišta na Krimu branjena su do ove godine.
- 1528: Reforma Andree Dorije uvela je dvogodišnji mandat duždeva.
- 1566: Završena je đenovska vlast na Hiosu.
- 1768: Đenova je prenijela svoja prava nad Korzikom na Francusku.
- 1797: Ligurska Republika zamijenila je staru republiku.
- 1814–1815: Kratko razdoblje nezavisnosti prethodilo je ulasku u sastav Kraljevine Sardinije.
Postoji li Republika Đenova danas kao država?
Republika Đenova više ne postoji kao država. Đenova je danas grad u Italiji i administrativno središte Ligurije. Današnji grad nosi isto ime kao glavni grad nekadašnje republike.
Završne promjene republike odvijale su se tokom nekoliko desetljeća. Đenova je Versajskim ugovorom iz 1768. morala prenijeti svoja prava nad Korzikom na Francusku. Nakon francuske intervencije, Ligurska Republika zamijenila je staru republiku 14. 6. 1797.
Đenova je nakratko obnovila nezavisnost 1814. godine. Prema odlukama Bečkog kongresa, 1815. ušla je u sastav Kraljevine Sardinije. Ti događaji objašnjavaju zašto se današnji status Đenove razlikuje od statusa njene historijske pomorske republike.
Često postavljana pitanja
Ko su bili Đenovljani?
Bili su stanovnici i trgovci povezani s pomorskom republikom čije je središte bila Đenova u Liguriji. Njihova prekomorska mreža povezivala je sredozemne luke s Anadolijom i Crnim morem.
Postoji li Republika Đenova i danas kao država?
Ne. Stara republika zamijenjena je 1797. godine. Nakon kratke obnove nezavisnosti 1814. godine, Đenova je 1815. ušla u sastav Kraljevine Sardinije.
Jesu li Đenovljani izgradili kulu Galata?
Da. Đenovljani su izgradili sačuvanu kulu u Istanbulu 1348–1349. godine. Galata-Pera bila je važno središte njihove trgovačke mreže.
Gdje su se nalazile đenovske kolonije na Krimu?
Važna središta bila su Caffa u Feodosiji, Cembalo u Balaklavi i Soldaia u Sudaku. Krimska uporišta opstala su do 1475. godine.
Izvori
- Wikipedia — Republika Đenova en.wikipedia.org
- Vikipedi — Republika Đenova tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Đenova en.wikipedia.org
- Treccani — Republika Đenova treccani.it
- Luke Đenove — Sala delle Compere portsofgenoa.com
- Općina Đenova — Grb comune.genova.it
- UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Đenovska pomorska mreža whc.unesco.org
- UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Trgovačke postaje i utvrđenja na đenovskim trgovačkim putevima whc.unesco.org
- Ministarstvo kulture i turizma, Portal kulture — Kula Galata kulturportali.gov.tr
- Internetska enciklopedija Ukrajine — Sudak encyclopediaofukraine.com
- UNESCO-ov centar za svjetsku baštinu — Kompleks spomenika tvrđave Sudak whc.unesco.org
- Francuska škola u Atini, Frankika — Okupacija Hiosa (1346–1566) frankika.efa.gr
- Silvana Fossati Raiteri — Đenovljani i tržište robova na Bliskom istoku, RiMe rime.cnr.it
- Palazzo San Giorgio — Hronologija palazzosangiorgio.org
FAQ
Ko su bili Đenovljani?
Đenovljani su bili stanovnici i trgovci povezani s pomorskom republikom čije je središte bila Đenova, u Liguriji na sjeverozapadu Apeninskog poluotoka.
Postoji li Republika Đenova i danas kao država?
Ne. Staru republiku zamijenila je Ligurska Republika 1797. godine. Nakon kratke obnove nezavisnosti 1814. godine, Đenova je 1815. ušla u sastav Kraljevine Sardinije.
Jesu li Đenovljani izgradili kulu Galata?
Da. Današnju kulu Galata u Istanbulu izgradili su Đenovljani 1348–1349. godine. Galata-Pera bila je važno đenovsko središte i ulaz u crnomorsku trgovinu.
Gdje su se nalazile đenovske kolonije na Krimu?
Važna središta bila su Caffa na mjestu današnje Feodosije, Cembalo u Balaklavi i Soldaia u Sudaku. Đenovska uporišta na Krimu opstala su do 1475. godine.
Image: Repubblica di Genova.jpg — Giovanni Tommaso Borgonio, Public domain
