Sjemenke konoplje iz kurgana Tunnug datirane su u razdoblje između 800. i 760. godine prije nove ere; u ljudskoj kosi također su otkriveni signali koji odgovaraju spojevima konoplje. Prema istraživačima, nalazi ukazuju na mogućnost da su psihoaktivni učinci konoplje korišteni u pogrebnim obredima.

U jezeru Arendsee, na dubini od približno 20 metara, pronađeni su obrađeni drveni predmeti, kameni alati i životinjske kosti. Drveni predmeti, koji se rijetko očuvaju, neposredno dokumentuju tehnike obrade drveta iz mezolitika; još nije utvrđeno jesu li pripadali nekoj građevini.

Tokom iskopavanja za cjevovod u Hampshireu otkriveno je pet drvenih bunara, od kojih se četiri povezuju sa željeznim dobom, a jedan s rimskim periodom. Drvo iz jednog bunara datirano je u razdoblje između 719. i 396. godine prije nove ere; očuvani tragovi alata i popravki pokazuju nekadašnje načine snabdijevanja vodom.

U hramskom kompleksu Sanam pronađena je radionica fajanse sa stotinama perli, jednom pogrebnom figuricom i ostacima proizvodnje. Prema istraživačima, radionica pomaže u razumijevanju načina na koji su vladari Kuša jačali svoju političku moć nadzirući proizvodnju dragocjenih predmeta.

U kurganu Karagaily u Almatiju pronađena je mala zlatna figura medvjeda, preliminarno datirana u 4–3. vijek prije nove ere. Prema istraživačima, rupice na figuri ukazuju na mogućnost da je bila prišivena na obredno pokrivalo za glavu; nalaz pruža nove podatke o tradicijama odijevanja i ukrašavanja Saka.

Tokom iskopavanja u Kütahyi pronađeno je osam hljebova koji su se očuvali ugljenisanjem u požaru, kao i ostaci pšenice i leće. Namirnice pronađene zajedno s ostacima peći i polica pružaju neposredne dokaze o ishrani i navikama čuvanja hrane u kućama tokom ranog bronzanog doba.

Objavljena je detaljna analiza 280 urezanih prikaza pronađenih u pećini Cova de la Font Major; njih 55 prikazuje životinje. Prema istraživačima, stil pojedinih figura mogao bi pomoći u razumijevanju veza između umjetničkih tradicija ranog gornjeg paleolita na obali Sredozemlja.

Tokom istraživanja na nekropoli Monte Abatone u Cerveteriju dokumentovane su grobne komore sa sjedištima nalik prijestoljima uklesanim u stijenu i crveno obojenim zidovima. Nalazi pružaju nove primjere načina na koji su Etruščani oblikovanjem grobnica po uzoru na unutrašnjost kuća odražavali identitet i društveni položaj pokojnika.