Al-Farabi je bio islamski filozof koji se bavio logikom, političkom filozofijom, metafizikom i muzikom. Živio je približno od 870. do 950. godine i postao poznat kao „Drugi učitelj“. Prvi učitelj u tom nazivu bio je Aristotel. Taj naziv smješta Al-Farabija u filozofsku tradiciju koja pomaže da razumijete njegovu trajnu posvećenost rasuđivanju i znanju.
Ako njegovo ime susretnete u turskom obliku Fârâbî, naziv Muallim-i Sânî znači isto: Drugi učitelj. Njegov rad obuhvata i pravila mišljenja i uređenje društva. Muzički spisi pripadaju tom istom širokom intelektualnom djelovanju. Da biste ga razumjeli, potrebno je pratiti više od njegovih političkih ideja.
Gdje je rođen Al-Farabi?
Mjesto Al-Farabijevog rođenja i dalje je sporno. TDV navodi Vesiç, kod Faraba/Otrara u današnjem Kazahstanu. Kongresna biblioteka bilježi i mogućnost da je rođen u Farjabu u Afganistanu. Ti navodi upućuju na različita mjesta, pa pitanje nema jedan konačno utvrđen geografski odgovor.
Otrar, poznat i kao Farab, historijski je grad na Putu svile u južnom Kazahstanu. Ta veza objašnjava geografski okvir navoda o Vesiçu. Izvori se razlikuju i u datiranju njegovog rođenja. Stanfordska enciklopedija filozofije navodi približno 870. godinu, dok TDV rođenje smješta oko 871–872. godine. Približan datum bolje odgovara dokazima nego tačan dan rođenja.
Sporno je i njegovo etničko porijeklo. Ibn Halikan navodi tursko porijeklo. Ibn Ebi Usejbia i Šehrezuri opisuju njegovu porodicu kao perzijsku. Ti različiti navodi odnose se na njegovo porijeklo. Njegov intelektualni rad, poznat iz sačuvanih djela, jasnije je određen: pisao je o logici, metafizici, političkoj filozofiji i muzici.
Bagdad, Harran i Al-Farabijevo obrazovanje
Prema TDV-u, čini se da je Al-Farabi početno obrazovanje stekao u okolini Faraba. Njegovi učitelji iz tog razdoblja nisu poznati. Kasnije je učio logiku kod Juhanne ibn Hajlana. Ta nastava obuhvatala je Aristotelovu Drugu analitiku sve do njenog kraja. Taj podatak vam daje konkretnu predstavu o njegovom bavljenju Aristotelom: obrazovanje je uključivalo temeljito proučavanje određenog logičkog djela.
Mjesto održavanja te nastave predmet je rasprave. Raniji izvori upućuju na Bagdad. Kasniji navod Ibn Halikana smješta je u Harran. Zato Harran pripada spornom dijelu njegovog obrazovnog puta. Treba ga navoditi uz podatak o Bagdadu, jasno ističući razliku između izvora.
Al-Farabi je veliki dio svog naučnog života proveo u Bagdadu. Neko vrijeme živio je i predavao u Halepu. Umro je u Damasku između 12. 950. i 1. 951. godine. Bagdad zauzima središnje mjesto u njegovoj biografiji zbog vremena koje je tamo proveo radeći.
Hronologija
- Oko 870–872. godine: Rođen je Al-Farabi. Tačan datum i mjesto njegovog rođenja ostaju sporni.
- Datum nije naveden: S Ibn es-Seradžom razmjenjivao je poduku iz arapskog jezika i logike.
- Između 12. 950. i 1. 951. godine: Umro je u Damasku.
Al-Farabijeva filozofija: logika, znanje i prvi uzroci
Al-Farabi je odnos logike prema mišljenju poredio s odnosom gramatike prema pojedinom jeziku. Gramatika se bavi pravilima tog jezika. Logika, prema njegovom shvatanju, daje pravila koja vrijede za ljudsko mišljenje općenito. Time njen domet prelazi granice pojedinih jezika kojima se ljudi služe.
Tu razliku možete povezati sa svakodnevnom porukom. Razmotrite prvo je li gramatički ispravna, a zatim je li njeno rasuđivanje dosljedno. To su različita pitanja. Ovo poređenje pruža praktičan uvod u Al-Farabijevo shvatanje: pravilan jezik i valjano mišljenje imaju povezana, ali različita pravila.
U njegovoj metafizici Bog je prvo načelo. To načelo nema vlastiti uzrok i uzrok je svih bića. Takvo shvatanje razmatra temelje postojanja. Uz rad o rasuđivanju, ono pokazuje i njegovo zanimanje za ono što omogućava postojanje drugih stvari.
U raspravi o ciljevima Aristotelove Metafizike Al-Farabi opisuje metafiziku kao istraživanje onoga što je zajedničko svim bićima. Među tim temama su biće i jedinstvo. Njegovo objašnjenje daje ovoj oblasti širok domet: ona proučava pitanja zajednička svemu što postoji, uz razmatranje prvog načela postojanja.
Al-Farabijevo shvatanje države: Vrli grad
Al-Farabijevo djelo al-Madina al-fadila razmatra idealno društveno uređenje. Poznato je kao Vrli grad, a na turskom kao Erdemli Şehir. Njegova tema povezuje političko uređenje s osobinama koje se očekuju od onoga ko vlada. Vama kao čitaocu karakter vladara pruža neposredan put do razumijevanja ovog shvatanja društva.
Vladar treba imati 12 osobina. Među njima su izražena sposobnost razumijevanja, dobro pamćenje, ljubav prema učenju i pravednost. Taj spoj povezuje intelektualne sposobnosti s etičkim zahtjevom. Razumijevanje i pamćenje odnose se na vladarevu sposobnost da usvoji i zadrži znanje. Pravednost se odnosi na način vršenja vlasti.
Al-Farabi opisuje i alternative vrlom gradu: neuke, poročne, promijenjene i zalutale gradove. Te kategorije njegovoj političkoj misli daju više od samog idealnog modela. One razlikuju oblike odstupanja od njega. Vrli grad pripada široj klasifikaciji društvenih uređenja.
Uz njegova politička djela stoje i spisi posvećeni sreći. Tahsil al-saada čini trilogiju s njegovim djelima o Platonu i Aristotelu. Zajedničko čitanje tih tema pomaže da sagledate širinu njegovog poduhvata: sreća, filozofsko učenje i idealno društvo prisutni su u njegovom opusu.
Al-Farabijeve knjige: šta čitati prema temi
Za političku filozofiju počnite od Vrlog grada. Idealno društveno uređenje i uslovi koje treba ispuniti vladar daju konkretan oblik njegovim glavnim pitanjima. Spisak očekivanih vladarevih osobina pruža vam i određene teme koje možete pratiti tokom čitanja. Među njima su razumijevanje, pamćenje, učenje i pravednost.
Za uređenje znanja posegnite za djelom Ihsa al-ulum. Al-Farabi razvrstava nauke u pet glavnih grupa. One obuhvataju jezik, logiku, matematiku, prirodu i metafiziku te društvene nauke. Djelo smješta te oblasti u zajednički sistem i pokazuje širinu onoga što je smatrao znanjem.
Za sreću i tumačenje filozofije pratite trilogiju Tahsil al-saada, Falsafat Aflatun i Falsafat Aristutalis. Njihove teme su sreća, Platon i Aristotel. Zajedno pružaju drugačiji put kroz njegov rad od klasifikacije nauka ili razmatranja vrlog grada.
Jedno djelo koje mu se pripisuje zahtijeva oprez. Autorstvo djela Pomirenje stavova Platona i Aristotela je sporno. Marwan Rashed dovodi u pitanje pripisivanje tog djela Al-Farabiju, dok Cecilia Martini Bonadeo to pripisivanje brani. To neslaganje važno je kada se djelo koristi za objašnjenje njegovog odnosa prema tim filozofima.
Pretrage „Al-Farabi filozofija PDF“ i „Vrli grad PDF“
Ako tražite „Al-Farabi filozofija PDF“, odaberite djelo prema temi koju želite istražiti. Vrli grad bavi se idealnim društvom. Ihsa al-ulum razvrstava znanje. Rasprava o ciljevima Aristotelove Metafizike razmatra domet metafizike. Ti naslovi uvode vas u različite dijelove njegove filozofije.
Za pretragu „Al-Farabi Vrli grad PDF“ odgovarajuće djelo je al-Madina al-fadila, čiji je turski naslov naveden ranije. Njegove ključne teme uključuju idealno društveno uređenje, 12 vladarevih osobina i alternativne oblike grada. Te odrednice daju vam jasan pregled tema djela.
Al-Farabi i muzika: Velika knjiga o muzici
Al-Farabijev Kitab al-Musiqa al-kabir, odnosno Velika knjiga o muzici, sveobuhvatno razmatra muzičku teoriju. Muzika zato pripada važnim oblastima njegovog proučavanja. Djelo proširuje sliku koju daju njegovi spisi o logici i politici. Pokazuje još jednu temu kojoj je posvetio detaljnu analizu.
Napisao je i dva kraća djela o ritmu. Smatrao je da ritam u Velikoj knjizi o muzici nije dovoljno obrađen. Ti dodatni spisi pokazuju da se vraćao određenom problemu nakon obrade šire teme. Njegov muzički rad obuhvatao je i sveobuhvatnu knjigu i uža istraživanja.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
Al-Farabi je učio arapski jezik od Ibn es-Seradža, a zauzvrat ga je podučavao logici. Njihova razmjena pokazuje ga u obje uloge: kao učenika i kao učitelja. Ona povezuje i dvije oblasti prisutne u njegovoj klasifikaciji znanja, jezik i logiku.
Al-Farabi je napisao kratku raspravu u kojoj je eksperimentom odbacivao postojanje vakuuma. U drugom djelu odbacio je astrološka predviđanja. Njegova kosmologija ipak je dopuštala utjecaj nebeskih tijela na zemaljski svijet. Time se razlikuje priznavanje uloge nebeskih tijela od prihvatanja astrološkog predviđanja.
Tvrdnja da je Al-Farabi izumio ud i kanun u suprotnosti je s navodima TDV-a. TDV navodi da su se oba instrumenta koristila prije njega. Njegov dokumentirani muzički rad uključuje Veliku knjigu o muzici i dodatne rasprave o ritmu. Ti spisi pružaju konkretnu osnovu za razmatranje njegovog mjesta u muzičkoj teoriji.
Često postavljana pitanja
Zašto su Al-Farabija nazivali Drugim učiteljem?
Taj naziv smješta ga poslije Aristotela, Prvog učitelja. Al-Farabijev rad obuhvatao je logiku, metafiziku, političku filozofiju i muziku. Njegovo obrazovanje iz logike uključivalo je Aristotelovu Drugu analitiku.
O čemu govori Al-Farabijevo najpoznatije političko djelo?
Vrli grad razmatra idealno društvo. Njegov vladar treba imati 12 osobina, među kojima su razumijevanje, pamćenje, ljubav prema učenju i pravednost. Djelo određuje i nekoliko alternativnih oblika grada.
Kako pristupiti Al-Farabijevim citatima?
Počnite od odgovarajućeg djela i njegove teme. Vrli grad bavi se idealnim društvom, dok Ihsa al-ulum razvrstava znanje. Njegovo poređenje logike i gramatike još je jedna konkretna ideja koju možete pratiti u njenom kontekstu.
Kada je umro Al-Farabi?
Umro je u Damasku između 12. 950. i 1. 951. godine. Njegovoj smrti prethodila je karijera koju je najvećim dijelom proveo u Bagdadu. Dio vremena živio je i predavao u Halepu.
Izvori
- Stanfordska enciklopedija filozofije — al-Farabi plato.stanford.edu
- Stanfordska enciklopedija filozofije — al-Fārābījeva metafizika plato.stanford.edu
- TDV Islamska enciklopedija — FÂRÂBÎ islamansiklopedisi.org.tr
- Kongresna biblioteka — Referentni zapis o Al-Farabiju loc.gov
- Wikipedia — Otrar en.wikipedia.org
FAQ
Zašto Al-Farabija nazivaju Drugim učiteljem?
Taj naziv smješta ga poslije Aristotela, Prvog učitelja. Al-Farabi se bavio logikom, metafizikom, političkom filozofijom i muzikom.
Gdje je rođen Al-Farabi?
Mjesto njegovog rođenja je sporno. TDV navodi Vesiç kod Faraba/Otrara u današnjem Kazahstanu, dok Kongresna biblioteka bilježi i mogućnost da je rođen u Farjabu u Afganistanu.
Kako Al-Farabi shvata državu?
Vrli grad razmatra idealno društvo i njegovu vlast. Vladar treba imati 12 osobina, među kojima su izražena sposobnost razumijevanja, dobro pamćenje, ljubav prema učenju i pravednost.
Je li Al-Farabi izumio ud i kanun?
TDV navodi da su se oba instrumenta koristila prije Al-Farabija. Njegova Velika knjiga o muzici razmatra muzičku teoriju, a napisao je i dva kraća djela o ritmu.
Image: Al-Farabi, 20 Tenge, Kazakhstan,1993.jpg — National Bank of Kazakhstan, Public domain
