Delegati iz istočnih pokrajina okupili su se 23. 7. 1919. u jednoj školskoj zgradi u Erzurumu. Šesnaest dana kasnije otišli su s potpisanom deklaracijom, devetočlanim odborom i jasnim stavom o stranoj kontroli. U ovom članku saznajte šta je bio Kongres u Erzurumu, ko je u njemu učestvovao, šta je odlučio i zašto je i danas važan.
Šta je bio Kongres u Erzurumu?
Kongres u Erzurumu (Erzurum Kongresi) održan je od 23. 7. 1919. do 7. 8. 1919. Zajednički su ga organizovala dva udruženja: erzurumski ogranak Društva za odbranu nacionalnih prava istočnih pokrajina i Trabzonsko društvo za zaštitu nacionalnih prava.
Organizatori iz Erzuruma prethodno su postigli dogovor s predstavnicima Trabzona. Iz sjedišta društva u Istanbulu dobili su 17. 6. 1919. pozitivan odgovor o održavanju kongresa.
Kongres je imao svoje prethodnike. U Erzurumu je 17. 6. 1919. otvoren pokrajinski kongres s 21 delegatom. Trajao je pet dana. Bio je jedan od pripremnih koraka za veći skup u julu.
Zašto Erzurum i zašto odgađanje?
U članu 8. Amasijske okružnice naveden je Erzurum. Pisalo je da će se tamo 10. 7. 1919. održati kongres u ime istočnih pokrajina.
Taj datum nije održan. Neki delegati nisu mogli stići na vrijeme, pa je otvaranje pomjereno na 23. 7. 1919.
Ako ste ikada odgodili porodično okupljanje jer su neki rođaci još bili na putu, znate zašto. Skup koji želi govoriti u ime neke regije mora okupiti njene predstavnike.
Gdje su se delegati sastajali?
Kongres je zasjedao u sali zgrade u Kongresnoj ulici u Erzurumu. U zgradi je tada radila srednja škola İdadi Mektebi.
Zgrada je imala i raniju historiju. U njoj je prethodno bio smješten Sanasarjanski koledž (Sanasaryan Koleji), armenska obrazovna i kulturna ustanova.
Ko je sjedio u sali?
Delegati su dolazili iz pokrajina Erzurum, Trabzon, Sivas, Bitlis i Van.
Hodža Raif-efendija (Hoca Raif Efendi) otvorio je kongres kao privremeni predsjedavajući. Uslijedilo je glasanje, na kojem je Mustafa Kemal-paša izabran za predsjednika.
Prijedlog američkog mandata
Najnapetiji trenutak nastupio je tokom zasjedanja kongresa. Bekir Sami-beg (Bekir Sami Bey) poslao je Mustafi Kemalu telegram 25/26. 7. 1919. Predložio je vremenski ograničen američki mandat. Tvrdio je da bi se tako spriječilo komadanje zemlje.
Njihova prepiska trajala je od 25. 7. 1919. do 3. 8. 1919., dok su delegati još radili.
Mustafa Kemal odgovorio je da su prijedlozi o mandatu proturječni. Smatrao je i da nije razborito iznositi to pitanje pred delegate kongresa.
Historičari i dalje raspravljaju o tome koliku je podršku ta ideja imala. Mustafa Kemal je u Nutuku tvrdio da je Rauf-beg (Rauf Bey) pogrešno protumačio odluke iz Erzuruma i Sivasa kao prihvatanje mandata. Naglasio je da član 7. ne spominje ni Ameriku ni mandat. Rauf Orbay je u svojim političkim memoarima naveo da ni na jednom od ta dva kongresa nije bio sklon mandatu.
Šta je pisalo u deklaraciji?
Deklaracija je nastala iz nacrta od deset članova koji je pripremio Izvršni odbor (Heyet-i Faale). Kongres je raspravljao o nacrtu i prihvatio ga.
U nastavku možete pročitati ključne tačke:
- Teritorijalna cjelovitost. Kongres je domovinu unutar nacionalnih granica smatrao cjelinom. Njeni dijelovi nisu se mogli odvojiti jedni od drugih.
- Član 3. Trebalo je osigurati djelotvornost Nacionalnih snaga i suverenost narodne volje.
- Član 7. Tehnička, industrijska i ekonomska pomoć iz inostranstva bila je dopuštena samo pod jednim uslovom: morale su ostati zaštićene unutrašnja i vanjska nezavisnost države te cjelovitost domovine.
- Član 8. Kongres je zatražio hitno sazivanje narodne skupštine i stavljanje rada vlade pod njen nadzor.
- Privremena vlada. Ako centralna vlada ne bi mogla zaštititi nezavisnost, formirala bi se privremena vlada. Njene članove birao bi nacionalni kongres. Ako kongres ne bi zasjedao, birao bi ih Predstavnički odbor.
Tekst govori o narodnoj volji i skupštini koja nadzire vladu.
„Mandat i protektorat ne mogu se prihvatiti“
Mustafa Kemal je u Nutuku sažeo odluke kongresa u jednu listu. Na šesto mjesto stavio je načelo: „Mandat i protektorat ne mogu se prihvatiti.“ Zasnovao ga je na članu 7. deklaracije.
Ali Fuat-paši poslao je 13. 8. 1919. šifrirani telegram. U njemu je svoj stav u raspravama o mandatu objasnio pozivanjem na član 7.
Predstavnički odbor
Kongres je osnovao devetočlani Predstavnički odbor (Temsil Heyeti), na čelu s Mustafom Kemalom.
Odbor je bio važan jer mu je deklaracija dodijelila konkretan zadatak. Ako se nacionalni kongres ne bi mogao sastati, odbor bi birao članove privremene vlade.
Kako se vijest širila
Delegati nisu zadržali tekst za sebe. U noći zatvaranja kongresa deklaracija je telegrafom poslana širom Turske. Zatim su u hiljadama primjeraka podijeljene štampane verzije s datumom 10. 8. 1919.
List Albayrak također je objavio tekst, član po član, pod naslovom „Istočne pokrajine ne mogu biti Armenija!“
Hronologija
- 17. 6. 1919. – 21. 6. 1919.: Održava se pokrajinski kongres u Erzurumu i priprema teren za veći kongres.
- Prije 10. 7. 1919.: Amasijska okružnica najavljuje kongres istočnih pokrajina u Erzurumu za 10. 7. 1919.
- 10. 7. 1919.: Planirano otvaranje odgađa se jer neki delegati nisu stigli.
- 23. 7. 1919.: Otvara se Kongres u Erzurumu. Mustafa Kemal izabran je za predsjednika.
- 25/26. 7. 1919.: Bekir Sami-beg telegrafom šalje Mustafi Kemalu prijedlog američkog mandata.
- 7. 8. 1919.: Deklaracija je potpisana, kongres je zatvoren, a odluke su iste noći poslane telegrafom.
- 10. 8. 1919.: Datum naveden na štampanim primjercima deklaracije.
- 13. 8. 1919.: Mustafa Kemal upućuje Ali Fuat-pašu na član 7. u vezi s pitanjem mandata.
- Nakon Kongresa u Erzurumu: Kongres u Sivasu prihvata erzurumska načela za cijelu zemlju.
Pojedinosti koje nećete naći u vodičima
- Mjesto nakon povlačenja delegata. Mustafa Kemal i Rauf-beg postali su članovi kongresa nakon što su se Kâzım Yurdalan i Cevat Dursunoğlu povukli kao delegati.
- 45 potpisa. Deklaraciju je potpisalo 45 delegata na trećoj sjednici završnog zasjedanja 7. 8. 1919.
- Greška u numeraciji. Dursun Ali Akbulut proučavao je zapisnike. Raspored od 16 dana uključivao je dvije pauze petkom. Sjednice održane 30. 7. 1919. i 31. 7. 1919. greškom su obje označene brojem sedam.
- Telegram o članu 7. Telegram Ali Fuat-paši od 13. 8. 1919. pokazuje da se Mustafa Kemal u raspravi o mandatu pozivao na samu deklaraciju.
Šta je uslijedilo
Kongres u Sivasu (Sivas Kongresi) preuzeo je načela usvojena u Erzurumu. Proširio ih je na cijelu Anadoliju (Anadolu) i Rumeliju (Rumeli).
Tim korakom regionalna odluka postala je nacionalna. Zato se erzurumski tekst danas čita kao početak jednog dužeg puta.
Često postavljana pitanja
Kada je održan Kongres u Erzurumu?
Održan je od 23. 7. 1919. do 7. 8. 1919. Prvobitno je bio zakazan za 10. 7. 1919., ali neki delegati nisu mogli stići.
Ko je predsjedavao kongresom?
Hodža Raif-efendija otvorio je sjednicu kao privremeni predsjedavajući. Mustafa Kemal-paša zatim je izabran za predsjednika.
Je li kongres prihvatio američki mandat?
Nije. Bekir Sami-beg predložio ga je telegramom tokom kongresa. Mustafa Kemal nazvao je prijedloge proturječnim i nije želio da se to pitanje iznosi pred delegate. Član 7. uslovio je stranu pomoć očuvanjem nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti.
Šta se dogodilo poslije?
Deklaracija je telegrafom poslana širom zemlje i odštampana u hiljadama primjeraka. Kongres u Sivasu zatim je proširio njena načela na cijelu Anadoliju i Rumeliju.
Izvori
- Wikipedija — Kongres u Erzurumu tr.wikipedia.org
- Atatürkova enciklopedija — Kongres u Erzurumu ataturkansiklopedisi.gov.tr
- Časopis za akademsku historiju i misao, 2018, 5(14), str. 158 dergipark.org.tr
- TBMM — Vodič za poslanike, Zgrada Kongresa u Erzurumu cdn.tbmm.gov.tr
- Wikipedija — Kongres u Erzurumu en.wikipedia.org
- Ministarstvo vanjskih poslova — 50 godina: Naš rat za nezavisnost, 1919–1922 diad.mfa.gov.tr
- Lütfi Arslan — Rasprave o mandatu i protektoratu te pristupi zagovaranju mandata u periodu nacionalne borbe dergipark.org.tr
- Dursun Ali Akbulut — Posljednji dan Kongresa u Erzurumu dergipark.org.tr
- Univerzitet İstanbul Aydın — Na putu nezavisnosti: 100. godišnjica nacionalne borbe aydin.edu.tr
- Nutuk — Deklaracija i odluke Kongresa u Erzurumu tr.wikisource.org
- Atatürkov istraživački centar — 100. godišnjica nacionalne borbe, List Albayrak u periodu kongresa atam.gov.tr
FAQ
Kada je održan Kongres u Erzurumu?
Održan je u Erzurumu od 23. 7. 1919. do 7. 8. 1919. Prvobitno je bio zakazan za 10. 7. 1919., ali neki delegati nisu mogli stići na vrijeme.
Ko je predsjedavao Kongresom u Erzurumu?
Hodža Raif-efendija otvorio je sjednicu kao privremeni predsjedavajući. Na glasanju koje je uslijedilo Mustafa Kemal-paša izabran je za predsjednika kongresa.
Je li kongres prihvatio američki mandat?
Nije. Bekir Sami-beg je u telegramu od 25/26. 7. 1919. predložio vremenski ograničen američki mandat. Mustafa Kemal odgovorio je da su prijedlozi proturječni. Član 7. deklaracije uslovio je stranu pomoć očuvanjem nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti. Mustafa Kemal kasnije je u Nutuku sažeo stav kongresa riječima: „Mandat i protektorat ne mogu se prihvatiti.“
Šta se dogodilo nakon Kongresa u Erzurumu?
Deklaracija je u noći zatvaranja kongresa telegrafom poslana širom zemlje, a zatim su podijeljeni štampani primjerci. Kongres u Sivasu, održan od 4. 9. 1919. do 11. 9. 1919., potom je proširio ta načela na cijelu Anadoliju i Rumeliju.
Image: ErzurumKongresiKararlari.JPG — Bahar, Public domain
