Anvar Sadat (turski: Enver Sedat) stigao je na aerodrom Ben Gurion uvečer 19. 11. 1977. Postao je prvi arapski šef države koji je posjetio Izrael. Putovanje egipatskog predsjednika otvorilo je put direktnim pregovorima, sporazumima iz Camp Davida 1978. i mirovnom sporazumu između Egipta i Izraela od 26. 3. 1979.
Ako priču pratite od dolaska na aerodrom, razlikujte tri događaja: posjetu Jerusalemu, pregovore u Camp Davidu i mirovni sporazum. Odvijali su se u različitim fazama. Sadatov javni gest omogućio je direktan kontakt. Ipak, za postizanje sporazuma bili su potrebni daljnji razgovori i američko posredovanje.
Ko je bio Anvar Sadat, predsjednik Egipta?
Muhamed Anvar el-Sadat rođen je 25. 12. 1918. u Mit Abu el-Kumu u Egiptu. Završio je Vojnu akademiju u Kairu 1938. godine. Bio je vojnik i političar. Treći predsjednik Egipta postao je 1970. i na toj dužnosti ostao do smrti 1981. godine.
Sinajsko poluostrvo bilo je u središtu njegovog sukoba s Izraelom. Izrael ga je okupirao 1967. godine. Sadat je predvodio Egipat u Oktobarskom ratu 1973. s ciljem vraćanja te teritorije. Njegova kasnija diplomatska inicijativa odnosila se i na teritoriju i na odnose između vlada.
Četiri godine kasnije Sadat je javno ponudio da ode u Jerusalem. Isti egipatski predsjednik koji je vodio zemlju u ratu sada je svoju mirovnu inicijativu trebao predstaviti u izraelskom parlamentu.
Zašto je Anvar Sadat posjetio Izrael 1977. godine?
Sadat je 9. 11. 1977. objavio da je spreman otputovati u Jerusalem. U Izrael je stigao deset dana kasnije. U tom kratkom razmaku javna izjava prerasla je u posjetu tadašnjeg predsjednika Egipta. Direktna diplomatija tako je dobila javnu pozornicu.
Njegovi prijedlozi jasno su izneseni u Knesetu 20. 11. Govoreći na arapskom, Sadat je pozvao Izrael da se povuče s teritorija zauzetih 1967. godine. Zatražio je i domovinu za Palestince. Posjeta je tako uz nastojanje da se postigne mir otvorila teritorijalna i palestinska pitanja.
Sadat je govorio i o psihološkoj barijeri između Arapa i Izraelaca. U govoru je rekao da ona čini 70 posto problema. Tu svakodnevnu logiku možete razumjeti kroz težak razgovor sa susjedom: pristanak na susret može otvoriti razgovor, ali neslaganje i dalje traži rješenje. Sadatov dolazak otvorio je taj razgovor. Njegovi teritorijalni zahtjevi ostali su njegov dio.
Šta se dogodilo tokom Sadatove posjete Jerusalemu?
Sadatu je na aerodromu Ben Gurion priređen svečani doček. Uključivao je počasnu paljbu iz 21 topa i izvođenje državnih himni Egipta i Izraela. Ti detalji dali su dolasku službeni karakter državnog prijema. Obje zemlje bile su zastupljene u ceremoniji.
Posjeta je trajala oko 36 sati, a Sadat je odsjeo u jerusalemskom hotelu King David. Program je uključivao džamiju Al-Aksa, Crkvu Svetog groba i Jad Vašem, memorijalni centar posvećen holokaustu. Njegov kratki boravak tako je spojio političke sastanke s obilaskom vjerskih mjesta i mjesta sjećanja.
Govor u parlamentu održan je 20. 11. 1977. Obratite pažnju na mjesto: Sadat je svoju mirovnu inicijativu predstavio unutar Kneseta. Egipatski predsjednik direktno se obratio izraelskom parlamentu. Pritom je iznio zahtjeve za povlačenje i za domovinu Palestinaca.
Kako je posjeta dovela do pregovora u Camp Davidu?
Nakon posjete Jerusalemu, direktni egipatsko-izraelski razgovori počeli su u decembru 1977. Nisu donijeli značajan napredak. U januaru 1978. Sjedinjene Američke Države ponovo su preuzele istaknutiju posredničku ulogu. Posjeta je otvorila pregovore, ali nije riješila njihova ključna pitanja.
Sadat, izraelski premijer Menahem Begin i američki predsjednik Džimi Karter pregovarali su u Camp Davidu u Marylandu od 5. do 17. 9. 1978. Razgovori su okupili egipatskog i izraelskog vođu s američkim predsjednikom. Karterovo posredovanje bilo je dio procesa koji je vodio od Jerusalema do sporazuma.
Dva okvirna dokumenta proizašla su iz pregovora 17. 9. Jedan je postavio osnovu za mir između Egipta i Izraela. Drugi je uključivao model palestinske samouprave na Zapadnoj obali i u Gazi. Ishod pregovora u Camp Davidu tako je obuhvatio i mir između dvije države i šire palestinsko pitanje.
Mirovni sporazum između Egipta i Izraela uslijedio je 26. 3. 1979. Bio je to prvi mirovni sporazum između Izraela i neke arapske države. Kada pratite redoslijed događaja, razlika je jasna: Jerusalem je otvorio direktan kontakt, Camp David donio je okvirne dokumente, a mirovnim sporazumom mir je formalno uspostavljen.
Koje je godine Anvar Sadat dobio Nobelovu nagradu za mir?
Sadat je Nobelovu nagradu za mir dobio 1978. godine. Podijelio ju je u jednakim dijelovima s Beginom. Nagrada je bila priznanje za njihove pregovore o miru između Egipta i Izraela. Dodijeljena je u godini sporazuma iz Camp Davida, prije potpisivanja mirovnog sporazuma u martu 1979.
Diplomatski uspjeh imao je i regionalne posljedice. Nakon mirovnog sporazuma, Arapska liga suspendovala je članstvo Egipta 1979. godine. Sjedište je premjestila iz Kaira u Tunis. Egipatski sporazum s Izraelom tako se poklopio s isključenjem zemlje iz organizacije.
Hronologija
- 25. 12. 1918.: Sadat je rođen u Mit Abu el-Kumu.
- 1938.: Završio je Vojnu akademiju u Kairu.
- 1970.: Postao je treći predsjednik Egipta.
- 1973.: Sadat je predvodio Egipat u Oktobarskom ratu s ciljem vraćanja Sinajskog poluostrva.
- 9. 11. 1977.: Sadat je objavio da je spreman posjetiti Jerusalem.
- 19. 11. 1977.: Stigao je na aerodrom Ben Gurion.
- 20. 11. 1977.: Obratio se Knesetu.
- 5–17. 9. 1978.: Sadat, Begin i Karter pregovarali su u Camp Davidu.
- 17. 9. 1978.: Iz pregovora su proizašla dva okvirna dokumenta iz Camp Davida.
- 1978.: Sadat i Begin podijelili su Nobelovu nagradu za mir.
- 26. 3. 1979.: Egipat i Izrael potpisali su mirovni sporazum.
- 1979.: Arapska liga suspendovala je članstvo Egipta.
- 6. 10. 1981.: Sadat je ubijen u atentatu tokom vojne parade u Kairu.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Tri fenjera koja je Sadat dobio tokom posjete Jerusalemu čuvaju se u Sadatovom muzeju pri Bibliotheci Alexandrini. Predstavljaju islam, kršćanstvo i judaizam. Ti predmeti pružaju materijalnu vezu s posjetom čiji je program uključivao džamiju Al-Aksa i Crkvu Svetog groba.
Muzej izlaže i krvavu vojnu uniformu koju je Sadat nosio kada je ubijen u atentatu. Fenjeri i uniforma povezuju dvije epizode njegovog predsjedničkog mandata: mirovnu inicijativu u Jerusalemu 1977. i smrt 1981. godine.
Još jedan predmet iz tog perioda jeste Sadatovo vlastito djelo. Engleski prijevod njegovog djela na arapskom, al-Bahth an al-Dhat, objavljen je pod naslovom In Search of Identity. Izdavačka kuća Collins objavila je knjigu od 360 stranica u Londonu 1978. godine, u godini pregovora u Camp Davidu i njegove Nobelove nagrade.
Supruga, djeca i vjera Anvara Sadata
Sadat se oženio Džihan Sadat 1949. godine. U dva braka imao je sedmero djece. Bio je islamske vjere. Te osnovne biografske činjenice dopunjuju priču o vojnoj i predsjedničkoj karijeri koja ga je dovela u Jerusalem u novembru 1977.
Sadat je bio Egipćanin. Njegova majka Sit el-Berain bila je kćerka Egipćanke i Sudanca. Rođen je u Mit Abu el-Kumu. Kasnije se školovao na Vojnoj akademiji u Kairu, prije nego što je započeo karijeru koja ga je dovela na mjesto predsjednika Egipta.
Atentat na Anvara Sadata: kada je umro i zašto je ubijen?
Sadat je ubijen 6. 10. 1981. u Kairu. Posmatrao je vojnu paradu povodom obilježavanja rata iz 1973. kada su ga napali naoružani napadači. Poginuo je tokom ceremonije vezane za rat u kojem je predvodio zemlju prije nego što je krenuo putem mira s Izraelom.
Halid el-Islambuli, jedan od glavnih izvršilaca, pripadao je Egipatskom islamskom džihadu. Biografski prikaz Nobelove fondacije navodi da su se Sadatove ubice protivile njegovom pomirenju s Izraelom i bliskim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ti navedeni motivi povezuju atentat s protivljenjem njegovoj vanjskoj politici.
Sadat je sahranjen u kompleksu Spomenika neznanom vojniku u kairskoj četvrti Nasr City. Njegov predsjednički mandat završio je 1981. godine, dvije godine nakon potpisivanja mirovnog sporazuma između Egipta i Izraela.
Često postavljana pitanja
Je li Sadat bio prvi arapski šef države koji je posjetio Izrael?
Da. Dolaskom 19. 11. 1977. postao je prvi arapski šef države koji je posjetio Izrael. Knesetu se obratio sljedećeg dana.
Je li posjeta Jerusalemu odmah dovela do mirovnog sporazuma?
Ne. Direktni razgovori počeli su u decembru 1977, ali nisu donijeli značajan napredak. Američko posredovanje dobilo je istaknutiju ulogu u januaru 1978. Pregovori u Camp Davidu uslijedili su u septembru, a mirovni sporazum potpisan je 26. 3. 1979.
Izvori
- Nobelova nagrada — Anvar el-Sadat: činjenice nobelprize.org
- Univerzitet Maryland — Anvar Sadat sadat.umd.edu
- Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, Ured historičara — Sporazumi iz Camp Davida i arapsko-izraelski mirovni proces history.state.gov
- Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a — Vanjski odnosi Sjedinjenih Američkih Država, tom VIII, dokument 152 history.state.gov
- Kneset — Osvrt: strani lideri obraćaju se Knesetu main.knesset.gov.il
- Centar za internetske judaističke studije — Govor predsjednika Anvara Sadata u izraelskom Knesetu cojs.org
- Nobelova nagrada — Nobelova nagrada za mir 1978 nobelprize.org
- Bibliotheca Alexandrina — Sadatov muzej bibalex.org
- Nacionalna biblioteka Francuske — U potrazi za identitetom catalogue.bnf.fr
- Arhiva AP-a — Anvar Sadat ubijen u atentatu – 1981 youtube.com
- Wikipedia — Anvar Sadat en.wikipedia.org
- Vikipedi — Enver Sedat tr.wikipedia.org
FAQ
Koje je godine Anvar Sadat dobio Nobelovu nagradu za mir?
Sadat je Nobelovu nagradu za mir dobio 1978. godine. Podijelio ju je u jednakim dijelovima s Menahemom Beginom za pregovore o miru između Egipta i Izraela.
Ko je bila supruga Anvara Sadata i koliko je djece imao?
Sadat se oženio Džihan Sadat 1949. godine. U dva braka imao je sedmero djece.
Image: Carter and Sadat White House2.jpg — Leffler, Warren K., photographer or Trikosko, Marion S., pho, Public domain
