Zašto je vođena Bitka na Bedru?
Bitka na Bedru (tur. Bedir) razvila se iz pokušaja zapljene trgovačke karavane u prvu veliku otvorenu bitku između muslimana iz Medine i Kurejšija iz Mekke. Muslimansku vojsku predvodio je Muhammed. Protivničkom vojskom zapovijedao je Ebu Džehl, poznat i kao Amr ibn Hišam. Bitka je završila odlučnom muslimanskom pobjedom 624. godine.
Njeni uzroci povezivali su ekonomsku odmazdu i odluku da se pokaže vojna snaga. Nakon što su se muslimani preselili iz Mekke, imovina koju su tamo ostavili bila je zaplijenjena. Pokušaji presretanja kurejšijskih karavana bili su dio njihovog odgovora. Muhammedov neposredni cilj bila je karavana koju je Ebu Sufjan vodio iz Sirije u Mekku.
Karavana je izbjegla presretanje, ali je vojska poslana iz Mekke nastavila prema Bedru. Ta razlika objašnjava zašto je došlo do bitke. Ako pratite samo kretanje karavane, propuštate odluku koja je pohod pretvorila u sukob: Kurejšije su nastavile napredovati i nakon što su saznale da je njihova trgovačka karavana na sigurnom.
Datum Bitke na Bedru: koje godine je vođena?
Bitka na Bedru vođena je 624. godine. Najčešće prihvaćeni datum je 17. ramazana 2. godine po Hidžri, odnosno 13. 3. 624.
O tačnom danu postoje različite predaje. TDV İslâm Ansiklopedisi, uz uobičajeni datum 17. ramazana, bilježi i 19, 21. i 27. ramazana. Kada naiđete na različite ramazanske datume, ove zabilježene predaje pomažu vam da razumijete razlike. Ovdje se kao standardni datum koristi 17. ramazana 2. godine po Hidžri.
Mjesto Bitke na Bedru: gdje se odigrala?
Bojno polje nalazilo se oko bunara Bedra, jugozapadno od Medine u Hidžazu. Bitka je dobila ime po Bedru, današnjem gradiću u saudijskoj pokrajini Medina. Za čitaoce koji se s ovom temom susreću tokom putovanja po Turskoj, važno je razjasniti geografiju: bojno polje nalazi se u današnjoj Saudijskoj Arabiji.
Na karti bitke potražite dolinu Bedra i njene bunare. Dva velika pješčana uzvišenja istočno od doline navode se pod imenima El-Udvetud-dunja i El-Udvetul-kusva. Uz položaj Medine sjeveroistočno od bojnog polja, ona vam daju jasne orijentire za praćenje događaja.
Voda je dio ove priče i zbog odluka donesenih kod bunara. Prema opisu događaja, neki bunari zatvoreni su po savjetu Hubaba ibn Munzira. Muhammed je ipak dopustio pripadnicima Kurejšija da uzimaju vodu iz bunara koji je ostao otvoren.
Tok Bitke na Bedru: od presretanja karavane do bitke
Muhammed je prvobitno krenuo zaplijeniti Ebu Sufjanovu karavanu koja se vraćala iz Sirije. Ebu Sufjan reagovao je na dva načina. Poslao je Damdama ibn Amra u Mekku da zatraži pomoć. Karavanu je također preusmjerio na priobalni put i tako izbjegao presretanje.
Mekanska vojska je u Džuhfi saznala da je karavana na sigurnom. Ipak je nastavila prema Bedru da muslimanima pokaže svoju snagu. Prvobitni cilj pohoda, trgovačka karavana, već je izbjegao presretanje prije sukoba vojski. Odluka Kurejšija da nastave napredovati vodila je sukob prema bici.
Prema često ponavljanim podacima, 313 muslimana suočilo se s oko 1.000 Kurejšija. TDV pravi precizniju razliku: u bici je zaista učestvovalo 305 muslimana, dok je osam odsutnih muškaraca uračunato među one koji su imali pravo na dio ratnog plijena. Zato pri upotrebi poznatog ukupnog broja od 313 treba paziti na to ko je fizički bio prisutan.
Muslimanska vojska imala je samo dva konja i sedamdeset deva. Ovi podaci pokazuju i praktičnu stranu brojčane neravnoteže. Uz razliku u ljudstvu, opis događaja bilježi mali broj životinja za prijevoz i borbu. Muhammed je ovom vojskom zapovijedao protiv brojnije vojske pod vodstvom Ebu Džehla.
U početnim pojedinačnim dvobojima s muslimanske strane istupili su Hamza, Alija i Ubejda ibn Haris. Njihovi protivnici iz redova Kurejšija bili su Utba, Šejba i Velid. Ovi dvoboji imenovanih boraca predstavljaju početnu borbenu epizodu u opisu bitke, prije njenog odlučnog završetka porazom kurejšijske vojske.
Hronologija
- 624, prije bitke: Muhammed je krenuo presresti Ebu Sufjanovu karavanu koja se vraćala iz Sirije.
- 624, prije bitke: Ebu Sufjan preusmjerio je karavanu prema obali i spasio je. Mekanska vojska nastavila je prema Bedru.
- 17. ramazana 2. godine po Hidžri / 13. 3. 624.: Prema najčešće prihvaćenom datiranju, odigrala se Bitka na Bedru i završila muslimanskom pobjedom.
- 624, nakon bitke: Dio zarobljenika oslobođen je uz otkup. Pobjeda je učvrstila Muhammedov politički položaj.
Sažetak Bitke na Bedru: ishod i zarobljenici
Bitka na Bedru završila je potpunim porazom Kurejšija i odlučnom pobjedom Muhammedove vojske. Prema najčešće navođenim podacima o gubicima, poginulo je 14 muslimana i 70 Kurejšija, dok je još 70 Kurejšija zarobljeno. Među istaknutim poginulim Mekancima bili su Ebu Džehl i Umejja ibn Halef.
Smrt Ebu Džehla značila je da se među poginulima nalazio i zapovjednik Kurejšija. Nakon poraza, muslimani su držali zarobljenike čije je oslobađanje postalo dio posljedica bitke. Neki su oslobođeni uz otkup od 1.000 do 4.000 dirhema. Iznos je određivan prema njihovom imovinskom stanju.
TDV prenosi i predaju o pismenim zarobljenicima. Neki su trebali dobiti slobodu pod uslovom da svaki od njih nauči deset muslimana čitati i pisati. Otkupnine i ovaj dogovor o podučavanju pripadaju posljedicama iste pobjede, s tim što se podatak o podučavanju navodi kao prenesena predaja.
Detalji koje nećete pronaći u turističkim vodičima
Prema jednoj predaji, muslimani su procijenili brojnost kurejšijske vojske pitajući koliko deva dnevno kolje. Odgovori su upućivali na oko 1.000 ljudi. Ovdje se vojni podatak povezuje sa svakodnevnom računicom: broj okupljenih možete procijeniti prema količini pripremljene hrane.
Opis događaja kod bunara sadrži još jedan detalj koji se lako izgubi u kratkom sažetku. Neki bunari zatvoreni su po savjetu Hubaba ibn Munzira, ali je Muhammed dopustio Kurejšijama pristup otvorenom bunaru. Oba postupka pripadaju opisu događaja. Spominjanje samo zatvaranja izostavlja zabilježenu dozvolu za uzimanje vode.
Još jedan detalj odnosi se na naziv jedne kur’anske sure. Diyanet objašnjava da se sura El-Enfal nazivala i Bedr jer je njeno objavljivanje počelo tokom bitke i jer sadrži propise o ratovanju. Ime bitke tako se pojavljuje u vjerskoj tradiciji i izvan samog naziva bojnog polja.
Bitka na Bedru u islamu i Kur’anu
U suri Ali Imran, u 123. ajetu, Bedr se spominje imenom, a muslimanska pobjeda povezuje se s Božijom pomoći. Ovo izričito spominjanje daje bici mjesto u Kur’anu, kao i u opisima Muhammedovog vojnog i političkog djelovanja. Njen vjerski značaj dijelom počiva na toj vezi između pobjede i Božije pomoći.
Tumačenje te pomoći uključuje i raspravu o melekima. U komentaru 124–125. ajeta sure Ali Imran, Diyanet podržava stav da su se meleki zaista borili na Bedru. Odbacuje tumačenje da se njihova pomoć svodila samo na moralno ohrabrenje. To je određen tumačenjski stav unutar rasprave o Božijoj pomoći.
Pobjeda je imala i političku posljedicu. Učvrstila je Muhammedov položaj i olakšala plemenima izvan Medine da s njim otvoreno sklapaju saveze. Ako želite razumjeti značaj Bedra, povežite ove dvije teme: kur’ansko kazivanje o Božijoj pomoći i utjecaj pobjede na savezništva izvan Medine.
Često postavljana pitanja
Je li Bitka na Bedru vođena radi zapljene karavane?
Muhammedov prvobitni cilj bila je kurejšijska karavana Ebu Sufjana. Ebu Sufjan ju je spasio odabirom priobalnog puta. Mekanska vojska zatim je nastavila prema Bedru iako je saznala da je karavana izbjegla presretanje.
Koliko se muslimana borilo na Bedru?
Poznati broj je 313. TDV razlikuje 305 stvarnih učesnika od osam odsutnih muškaraca koji su također imali pravo na dio ratnog plijena.
Ko je zapovijedao dvjema vojskama?
Muhammed je zapovijedao muslimanima iz Medine. Ebu Džehl, čije je ime bilo Amr ibn Hišam, predvodio je vojsku Kurejšija i bio je među poginulima.
Zašto je pobjeda bila važna i izvan bojnog polja?
Bedr je učvrstio Muhammedov politički položaj i olakšao otvoreno sklapanje saveza s plemenima izvan Medine. U suri Ali Imran, u 123. ajetu, bitka se također spominje imenom, a pobjeda povezuje s Božijom pomoći.
Izvori
- Wikipedia — Bitka na Bedru en.wikipedia.org
- Vikipedi — Bitka na Bedru tr.wikipedia.org
- Wikipedia — Bedr, pokrajina Medina en.wikipedia.org
- TDV İslâm Ansiklopedisi — Pohod na Bedr islamansiklopedisi.org.tr
- Diyanet — Komentar 124–125. ajeta sure Ali Imran kuran.diyanet.gov.tr
- Diyanet — Uvod u suru El-Enfal kuran.diyanet.gov.tr
FAQ
Zašto je vođena Bitka na Bedru?
Muhammed je krenuo presresti karavanu Kurejšija u okviru odmazde zbog muslimanske imovine zaplijenjene u Mekki nakon preseljenja. Karavana je izbjegla presretanje, ali je mekanska vojska nastavila prema Bedru kako bi pokazala svoju snagu.
Kada je vođena Bitka na Bedru?
Najčešće prihvaćeni datum je 17. ramazana 2. godine po Hidžri, odnosno 13. 3. 624. TDV bilježi i predaje koje bitku smještaju na 19, 21. ili 27. ramazana.
Gdje se odigrala Bitka na Bedru?
Odigrala se oko bunara Bedra, jugozapadno od Medine u Hidžazu. Bedr je danas gradić u saudijskoj pokrajini Medina.
Ko je pobijedio u Bici na Bedru?
Muslimani pod Muhammedovim vodstvom odlučno su porazili vojsku Kurejšija koju je predvodio Ebu Džehl. Prema najčešće navođenim podacima, poginulo je 14 muslimana i 70 Kurejšija, a još 70 Kurejšija je zarobljeno.
Gdje se Bedr spominje u Kur’anu?
U suri Ali Imran, u 123. ajetu, Bedr se spominje imenom, a muslimanska pobjeda povezuje se s Božijom pomoći. Diyanet također objašnjava da je sura El-Enfal bila poznata i kao Bedr jer je njeno objavljivanje počelo tokom bitke i jer sadrži propise o ratovanju.
Image: The battle of Badr.png — DrZubairRashid, CC BY-SA 4.0
