Ostava iz bronzanog doba pronađena na bojištu kod Keresteša otkriva mnogo stariju prošlost prostora poznatog po osmanskoj pobjedi iz 1596. godine. Bronzana posuda i tri spiralne narukvice okvirno se datiraju u period od 13. do 11. vijeka prije nove ere, približno 2.500 godina prije bitke. Muzejska objava od 4. 11. 2026. dodaje treću narukvicu dvjema koje su prvobitno uočene na terenu.
Upravo promjena broja narukvica s dvije na tri objašnjava zašto ovaj nalaz zaslužuje pažnju i izvan historije bojišta. Možete pratiti put predmeta od signala detektora metala do laboratorijskog iskopavanja. Tamo je njihov raspored zabilježen fotografijama i trodimenzionalnom dokumentacijom. Priča povezuje ostavu iz bronzanog doba, kasnije osmansko bojište i planirane analize zemlje i mogućih ostataka materijala.
Gdje je pronađena ostava kod Keresteša?
Nalaz potječe iz Mezőkeresztesa, naselja u županiji Borsod-Abaúj-Zemplén na sjeveru Mađarske. Mjesto je u turskom poznato kao Haçova, a bitka se kod nas naziva Bitka kod Keresteša (Haçova Muharebesi). Ovi nazivi povezuju isto mjesto s različitim prikazima njegove prošlosti. Ako u osmanskoj historiji naiđete na naziv Haçova, a u engleskom izvještaju o bronzanim predmetima na Keresztes, riječ je o istom prostoru bojišta.
Bitka kod Keresteša vodila se od 24. do 26. 10. 1596. Osmanska vojska Mehmeda III suočila se s habsburško-transilvanijskim snagama koje su predvodili Maksimilijan III i Sigismund Báthory. Bitka je završena osmanskom pobjedom tokom Osmansko-habsburškog rata 1593–1606. Ta vojna historija objašnjava istraživački projekt bojišta u okviru kojeg su pronađeni mnogo stariji predmeti.
Bronzana posuda i narukvice pripadaju drugom periodu. Predloženo datiranje smješta ih u kasno bronzano doba, približno od 13. do 11. vijeka prije nove ere. Osnovu za datiranje daju njihovi oblici i ukrasi. Pronalazak unutar područja istraživanja bojišta povezuje njihovo otkriće s projektom. Njihova starost, međutim, smješta ih približno 2.500 godina prije borbi.
Kako su istraživanja bojišta otkrila bronzane predmete?
Projekt istraživanja bojišta kod Mezőkeresztesa trajao je oko deset godina do izvještaja iz 2026. godine. Područje istraživanja obuhvata više od 100 kvadratnih kilometara. Historijski i arhivski izvori pomogli su u određivanju njegovih granica. Bronzani nalaz zato je proizašao iz opsežnog istraživanja prostora bojišta. Njegov geografski obuhvat mnogo je veći od same posude.
Volonter u arheološkim istraživanjima Zoltán Vágó detektorom je zabilježio signal koji je doveo do otkrića. Prvi pregled na terenu otkrio je veliku bronzanu posudu s dvije spiralne narukvice u njoj. Arheolog i voditelj projekta Gábor Bakos proveo je terensko iskopavanje s geografom Andrásem Gömörijem, koji je povezan s Univerzitetom u Miškolcu i BORBAS-om.
Ta prva zapažanja utvrdila su važan odnos: narukvice su bile unutar posude. Nije bila riječ samo o grupi bronzanih predmeta pronađenih širom područja istraživanja. Posuda i njen sadržaj sačuvali su se zajedno. Očuvanje tog rasporeda postalo je glavni cilj naredne faze, kada je posuda izvađena u bloku zajedno sa sadržajem.
Šta se tačno nalazilo u posudi?
Prvi terenski izvještaj opisao je dvije spiralne narukvice smještene unutar velike bronzane posude. Mađarski izvještaj o otkriću opisuje njihove ukrase kao uvijene ili savijene. Prepoznavanje ovih predmeta kao nakita za ruke pomaže vam da zamislite nalaz: bronzanu posudu s predmetima koji su služili za lično ukrašavanje.
Laboratorijsko iskopavanje promijenilo je objavljeni broj predmeta. Muzej je u objavi od 4. 11. 2026. naveo da je pronađena treća spiralna narukvica. Razlika između dvije i tri odražava faze istraživanja. Dvije su uočene tokom prvog terenskog pregleda. Treća je otkrivena tokom detaljnijeg rada u laboratoriji.
Prema oblicima i ukrasima, posuda i narukvice okvirno se datiraju u period od 13. do 11. vijeka prije nove ere. To je navedena osnova za smještanje grupe u kasno bronzano doba. Datiranje se odnosi na same bronzane predmete. Ono ujedno objašnjava zašto njihovo otkriće otvara pogled na stariji period mjesta široko poznatog po bici iz 1596. godine.
Zašto je posuda izvađena zajedno sa sadržajem?
Arheološki tim izvadio je posudu u bloku kako bi sačuvao unutrašnji raspored za laboratorijsko mikroiskopavanje. Tom odlukom sadržaj je ostao na okupu tokom vađenja. Cilj je bio pažljivo istražiti položaje predmeta i sačuvati njihove međusobne odnose, koji bi se mogli izgubiti razdvajanjem na terenu. Treća narukvica naknadno je prepoznata tokom tog laboratorijskog rada.
Ovu metodu možete povezati sa svakodnevnim zadatkom: premještanjem pune posude uz nastojanje da njen sadržaj ostane na istom mjestu. Vađenje svakog predmeta mijenja raspored koji pokušavate razumjeti. U Mezőkeresztesu je vađenje posude zajedno sa sadržajem omogućilo laboratorijskom timu da taj raspored istraži kroz kontrolisani slijed iskopavanja i dokumentovanja.
János Gábor Tarbay i András Gömöri proveli su laboratorijsko mikroiskopavanje. Gábor Bakos izradio je trodimenzionalne modele. Svaka faza dokumentovana je fotografijama i trodimenzionalnim zapisima kako bi se mogli rekonstruisati međusobni položaji predmeta. Dokumentacija zato čuva više od samog izgleda pojedinačnih bronzanih komada.
Detalji koje nećete naći u vodičima
Muzej opisuje ovaj nalaz kao prvu uporedivu grupu predmeta iz kasnog bronzanog doba s područja Borsoda koja je istražena mikroiskopavanjem. Ta posebnost odnosi se na metodu istraživanja ostave. Zajedno s otkrićem treće narukvice, ona čini laboratorijsku fazu važnim dijelom priče o nalazu.
Muzej također ostavlja otvorenom mogućnost da se prilikom uklanjanja zemlje iz unutrašnjosti spirala pojave manji metalni predmeti. To je mogućnost za daljnje istraživanje, a ne dopuna potvrđenom popisu nalaza. Objavljenu grupu čine bronzana posuda i tri spiralne narukvice. Daljnje čišćenje moglo bi precizirati tu sliku.
Mogući uzorci s unutrašnjih površina posude i narukvica mogli bi se ispitati metodom Py-GC/MS. Predloženi cilj je potraga za biljnim i životinjskim biomarkerima. Takvo istraživanje bavilo bi se mogućim tragovima povezanim s predmetima. Time bi se ispitivanje proširilo izvan njihovog vidljivog oblika i ukrasa. To zasad ostaje predloženi pravac analize.
Koje su analize sadržaja posude planirane?
Uzorci zemlje uzeti iz posude namijenjeni su makrobotaničkim, mikrobotaničkim i polenskim analizama. Ta planirana istraživanja odnose se na materijal sačuvan unutar posude. Muzejska objava predstavlja ih kao naredne korake, a ne kao već završena istraživanja.
Ta razlika je važna kada čitate o ostavi. Tri spiralne narukvice objavljeni su rezultat laboratorijskog istraživanja. Botaničke i polenske analize, kao i moguće analize biomarkera, tek su planirana ili moguća istraživanja. Razlikovanje tih faza omogućava vam da vidite šta je iskopavanje već utvrdilo i šta se namjerava istražiti narednim ispitivanjima.
Je li ostava bila obredni dar ili skrivena radi čuvanja?
Obredno ili ceremonijalno polaganje jedno je od predloženih objašnjenja za grupu predmeta iz Mezőkeresztesa. To tumačenje polazi od mogućnosti da su metalne ostave u kasnom bronzanom dobu polagane u takve svrhe. Ono nudi način da se posuda i nakit razumiju kao cjelina. Ipak, nije potvrđeno kao razlog zbog kojeg je baš ova grupa zakopana.
Skrivanje radi čuvanja drugo je predloženo objašnjenje. Prema tom tumačenju, vrijedni predmeti položeni su zajedno radi zaštite. Posuda sa spiralnim narukvicama fizički je dokaz na koji se oslanjaju oba tumačenja. Ni obredno polaganje ni skrivanje radi čuvanja ne treba predstavljati kao dokazani događaj u Mezőkeresztesu. Razlog zakopavanja ove grupe ostaje nepoznat.
Hronologija
- 13–11. vijek prije nove ere: Predloženo datiranje bronzane posude i spiralnih narukvica u kasno bronzano doba, na osnovu njihovih oblika i ukrasa.
- 24–26. 10. 1596.: Na istom području vodi se Bitka kod Keresteša, koja završava osmanskom pobjedom.
- 4. 11. 2026.: Muzej objavljuje otkriće treće narukvice tokom mikroiskopavanja i predstavlja planirane analize.
Često postavljana pitanja
Koliko je stara ostava iz bronzanog doba kod Keresteša?
Predloženo datiranje okvirno je smješta u period od 13. do 11. vijeka prije nove ere. Istraživači tu procjenu zasnivaju na oblicima i ukrasima posude i narukvica. Smatra se da je grupa približno 2.500 godina starija od Bitke kod Keresteša.
Jesu li pronađene dvije ili tri spiralne narukvice?
Tokom prvog pregleda na terenu bile su vidljive dvije narukvice. Laboratorijsko mikroiskopavanje otkrilo je treću. Muzej je taj dodatni predmet objavio 4. 11. 2026.
Je li ostava bila povezana s osmanskom bitkom?
Njeno otkriće bilo je povezano s istraživanjem bojišta. Sami predmeti pripadaju kasnom bronzanom dobu, mnogo prije pobjede osmanske vojske u bici vođenoj od 24. do 26. 10. 1596.
Je li ostava bila obredni dar?
Obredno polaganje jedno je od predloženih objašnjenja, uz skrivanje radi čuvanja dragocjenosti. Nijedno nije potvrđeno za ovu ostavu.
Izvori
- Mađarski nacionalni muzej — Mikroiskopavanje bronzane ostave iz Mezőkeresztesa mnm.hu
- Múlt-kor — Ostava iz kasnog bronzanog doba pronađena tokom istraživanja bojišta kod Mezőkeresztesa mult-kor.hu
- Wikipedia — Bitka kod Keresteša en.wikipedia.org
- Vikipedi — Bitka kod Keresteša tr.wikipedia.org
FAQ
Koliko je stara ostava iz bronzanog doba kod Keresteša?
Prema oblicima i ukrasima, posuda i spiralne narukvice okvirno se datiraju u period od 13. do 11. vijeka prije nove ere. Starije su od Bitke kod Keresteša iz 1596. godine približno 2.500 godina.
Jesu li pronađene dvije ili tri spiralne narukvice?
Tokom prvog pregleda na terenu bile su vidljive dvije spiralne narukvice. Mađarski nacionalni muzej objavio je 4. 11. 2026. da je tokom laboratorijskog iskopavanja pronađena i treća.
Je li ostava bila povezana s osmanskom bitkom?
Otkrivena je tokom istraživanja bojišta kod Keresteša. Predloženo datiranje u kasno bronzano doba smješta je približno 2.500 godina prije tamošnje osmanske pobjede.
Je li ostava bila obredni dar?
Obredno polaganje jedno je od predloženih objašnjenja. Druga mogućnost je skrivanje radi čuvanja dragocjenosti. Nijedno objašnjenje nije potvrđeno za ovu grupu predmeta.
Image: Battle of Mezőkeresztes 1596.jpg — Unknown authorUnknown author, Public domain
