Katarina Velika, ruska carica: ko je bila?
Katarina Velika vladala je Ruskim Carstvom oko 34 godine. Po rođenju nije bila Ruskinja. Bila je njemačka princeza koja je udajom ušla u dinastiju, a zatim svrgnula vlastitog supruga s prijestolja.
Njena imena mogu vas zbuniti. Jekaterina II Aleksejevna i Jekaterina Velikaja ista su carica koju na našem jeziku zovemo Katarina Velika.
Odakle je bila Katarina Velika?
Rođena je 2. 5. 1729. u Štetinu u Pruskoj. Taj grad danas se zove Ščećin i nalazi se unutar granica Poljske. Njeno ime pri rođenju bilo je Sophie Augusta Frederike.
U Rusiju je došla 1744. Prešla je na pravoslavlje i uzela ime Jekaterina Aleksejevna. Godine 1745, sa 16 godina, udala se za budućeg Petra III.
Odgovor je, dakle, jednostavan. Bila je njemačka princeza rođena u Pruskoj. Rusija je bila zemlja u koju je došla, a ne zemlja njenog rođenja.
Kako je svrgnula svog supruga?
Petar III stupio je na prijesto 5. 1. 1762. Podržavao je pruskog kralja Fridriha II. Zbog te podrške gubio je ugled među ruskim plemstvom.
Katarina je iskoristila taj trenutak. Braća Orlov pomogla su joj da 1762. izvede dvorski državni udar. Garda je stala uz nju 28. 6. 1762. po julijanskom kalendaru, odnosno 9. 7. 1762. po gregorijanskom. Prisilila je Petra da potpiše dokument kojim se odriče prijestolja.
Petar je umro 17. 7. 1762. u Ropši. Prema nekim navodima, ubio ga je Aleksej Orlov. Službeno objašnjenje bilo je da je umro od kolika i apopleksije. Tačan način na koji je umro nije poznat.
Datum 9. 7. 1762. označava početak njene vladavine. Vladala je do 17. 11. 1796.
Hronologija
- 2. 5. 1729.: Sophie Augusta Frederike rođena je u Štetinu.
- 1744: Dolazi u Rusiju, prelazi na pravoslavlje i postaje Jekaterina Aleksejevna.
- 1745: Udaje se za budućeg Petra III.
- 5. 1. 1762.: Petar III stupa na ruski prijesto.
- 9. 7. 1762. (po julijanskom kalendaru: 28. 6. 1762.): Državni udar uz podršku garde dovodi Katarinu na vlast.
- 17. 7. 1762.: Petar III umire u Ropši.
- 1764: Kupuje slike koje se smatraju začetkom zbirke Ermitaža.
- 1767: Priprema Nakaz, svoje uputstvo za izradu zakona.
- 1768: Ona i njen sin Pavle podvrgavaju se variolaciji protiv velikih boginja.
- 1770: Ruska flota spaljuje osmansku flotu kod Češmea.
- 1772: Prva podjela Poljsko-litvanske države.
- 1773–1775: Pugačovljev ustanak potresa njenu vlast.
- 21. 7. 1774.: Potpisan je Kučuk-kajnardžijski mir.
- 1775: Donosi reformu pokrajinske uprave.
- 1783: Rusija anektira Krim.
- 1785: Povelja plemstvu učvršćuje plemićke povlastice.
- 1793. i 1795.: Druga i treća podjela Poljsko-litvanske države.
- 17. 11. 1796.: Katarina umire. Nasljeđuje je njen sin Pavle I.
Ideje na papiru: Nakaz i Zakonodavna komisija
Katarina je 1767. pripremila Nakaz. Bilo je to uputstvo za izradu zakona. Oslanjala se na prosvjetiteljske mislioce poput Beccarije, Montesquieua i Voltairea.
Nakaz nikada nije postao zakon koji se neposredno primjenjivao. Ipak, prijevodi na evropske jezike i više od dvadeset izdanja proširili su njenu slavu u inostranstvu.
U Moskvi je sazvala i Zakonodavnu komisiju. U njoj su bili zastupljeni državne ustanove, zemljoposjednici i različite društvene grupe. Komisija je trebala dati doprinos izradi zakona.
Ustanak i unutrašnje reforme
Pugačovljev ustanak 1773–1775. stavio je njenu vlast na kušnju. Do 1. 1774. između 10.000 i 12.000 baškirskih boraca činilo je više od trećine ustaničkih snaga. To nije bio mali ustanak na rubu carstva.
Godine 1775. donijela je reformu pokrajinske uprave. Cilj je bio preurediti upravu carstva kroz pokrajine i okruge.
Zatim je 1785. uslijedila Povelja plemstvu. Ona je pravno zaštitila povlašteni položaj plemića. Osigurala im je i isključivo pravo posjedovanja kmetova.
Tu se vidi granica njene „prosvijećene“ slike. Uprkos programu modernizacije, ruska privreda i sistem vojne regrutacije i dalje su počivali na kmetstvu.
Zašto je Turska dio ove priče?
Ako putujete Turskom, dijelovi ove priče vezani su za mjesta koja možete posjetiti. Tokom osmansko-ruskog rata 1768–1774, ruska flota je 1770. spalila osmansku flotu kod Češmea.
Kučuk-kajnardžijski mir potpisan je 21. 7. 1774. Njime je priznata politička nezavisnost Krimskog kanata. Rusiji su predate i tvrđave poput Kerča i Jenikalea.
Devet godina kasnije, 1783, njena vlada anektirala je Krim. Nezavisnost priznata mirovnim ugovorom nije potrajala.
Dalje na zapadu, Rusija je učestvovala u podjelama Poljsko-litvanske države 1772, 1793. i 1795. Tokom njene vladavine carstvo se širilo i prema jugu i prema zapadu.
Umjetnost, namještaj i Ermitaž
Katarina je 1764. kupila slike od Johanna Ernsta Gotzkowskog, berlinskog trgovca. Ta kupovina smatra se početkom muzeja Ermitaž.
Njen ukus možete osjetiti i danas. Ako posjetite veliki muzej i stanete pred zbirku nastalu jednom kupčevom narudžbom, vidjet ćete kako ista zamisao djeluje u praksi.
Dokumentirane su i njene narudžbe namještaja. David Roentgen izradio je pet ormara za njenu zbirku graviranog kamenja. Svaki je imao 100 ladica raspoređenih u četiri dijela.
Detalji koje nećete naći u vodičima
- Devet dana. Samo devet dana nakon svrgavanja svog supruga, Katarina je ponudila Diderotu da se Encyclopédie štampa u Rusiji. U Francuskoj je tada bila zabranjena.
- Tekst namijenjen slušanju. Neki članovi Zakonodavne komisije nisu znali čitati. Katarina je Nakaz napisala stilom prilagođenim čitanju naglas.
- Konji u pripravnosti. Engleski ljekar Thomas Dimsdale proveo je 1768. variolaciju protiv velikih boginja kod Katarine i njenog sina Pavla. Ona je duž puta osigurala odmorne konje. Ako bi umrla tokom postupka, Dimsdale bi mogao sigurno pobjeći. Sjetite se toga sljedeći put kada zavrnete rukav radi vakcinacije.
- Neplaćen račun. Roentgen je 22. 6. 1789. poslao podsjetnik za plaćanje. Još mu je dugovala 26.000 rubalja za tri ormara koja je kupila.
Šta je ostavila iza sebe?
Katarina je umrla 17. 11. 1796. Njen sin Pavle I stupio je na ruski prijesto.
Njena ostavština ima različite strane, a činjenice to pokazuju. Širila je carstvo ratovima i podjelama. Preuredila je njegovu upravu. Stvorila je muzejsku zbirku i napisala uputstvo za izradu zakona nadahnuto prosvjetiteljstvom.
Ali je i učvrstila plemićke povlastice, a kmetstvo je ostalo na snazi. Njemačka princeza koja je u Rusiju došla kao tinejdžerka na kraju je njome vladala 34 godine. Sistem na koji se oslanjala nije se promijenio za ljude na dnu društvene ljestvice.
Često postavljana pitanja
Odakle je bila Katarina Velika?
Rođena je 2. 5. 1729. u Štetinu u Pruskoj, današnjem Ščećinu u Poljskoj. U Rusiju je došla 1744.
Koliko dugo je vladala?
Oko 34 godine, od 9. 7. 1762. do 17. 11. 1796.
Kako je došla na vlast?
Svrgnula je svog supruga Petra III u dvorskom državnom udaru 1762, uz pomoć braće Orlov. Garda ju je podržala, a Petar je bio prisiljen potpisati dokument o odricanju od prijestolja.
Ko ju je naslijedio?
Njen sin Pavle I.
Kakva je njena veza s Turskom?
Rusija je pod njenom vlašću ratovala protiv Osmanlija 1768–1774, spalila njihovu flotu kod Češmea 1770, potpisala Kučuk-kajnardžijski mir 1774. i anektirala Krim 1783.
Izvori
- Wikipedia — Katarina Velika en.wikipedia.org
- Vikipedi — Katarina II tr.wikipedia.org
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Sankt Peterburg metmuseum.org
- Pravna biblioteka Univerziteta Yale — Nakaz na engleskom jeziku library.law.yale.edu
- Pravna biblioteka Univerziteta Yale — Zakonodavna komisija Katarine Velike library.law.yale.edu
- Projekt Imperiia Univerziteta Harvard — Pugačovljev ustanak u baškirskim zemljama imperiia.scalar.fas.harvard.edu
- Državni historijski muzej, Rusija — Povelja Katarine II ruskom plemstvu nav.shm.ru
- Državni muzej Ermitaž — Zbirke Ermitaža (1764–1852) hermitagemuseum.org
- Muzej umjetnosti Metropolitan — Raskošni izumi: kneževski namještaj porodice Roentgen resources.metmuseum.org
- Kraljevski koledž hirurga Engleske — SurgiCat, RCSIC/X 11 surgicat.rcseng.ac.uk
Image: Catherine II by Eriksen 2020-12-01 (2).jpg — Engelberthumperdink, CC BY-SA 4.0
